Lani, upravo u ovo doba, neretvanskom močvarom odzvanjala je pjesma. Žamor inozemnih turista širio se među tek rascvjetalim lopočima, nazdravljalo se rakijom travaricom, sladilo suhim smokvama i arancinima u neretvanskim lađama koje su močvarom vozile stotine turista.
NIŠTA OD IZLETA
Nažalost, močvara je danas pusta i prazna, rascvjetale lopoče nitko ne bere. Rijetko se zakazuju nove izletničke ture. U početku su se otkazivali proljetni aranžmani, da bismo sada došli u situaciju otkazivanja i ljetnih te jesenskih izletničkih tura. Umjesto turista, močvarom sablasno odjekuju samo kreket žaba i pokoji krik ovdašnjih ptica...
- Što ću vam reći. Sada je važno preživjeti - kaže nam Pavo Jerković, koji se trideset godina bavi turizmom i ugostiteljstvom u dolini Neretve. I nikada nije bilo gore nego danas. On je istinski zaljubljenik u Neretvu s kojom se potpuno srodio otkako je davne 1990. godine napustio dobar posao u Njemačkoj vrativši se u svoj rodni kraj, pa mu sve to pada još i teže. Lista albume od prijašnjih turističkih sezona i prisjeća se brojnih gostiju koji su uživali u neretvanskoj gastronomiji - jeguljama i žabama - i izletima u močvari.
- Sada kad gledam slike od prošle godine, turisti na neretvanskoj kući, izbor kralja i kraljice, naš program promatranja ptica..., ne mogu vjerovati da nam se ovo događa. Sve izgleda kao neki ružan san - kazat će Jerković.
- Sve je poremećeno, ne samo turistička sezona, nego i kompletno svjetsko turističko tržište. To se posebno negativno odražava kod nas u Neretvi jer se nalazimo na kraju svih događanja kao pasivni turistički kraj. Sve ono što smo godinama gradili kroz različitu turističku ponudu palo je u vodu zbog ove pandemije - žali se Jerković.
I GUSARI KRATKIH RUKAVA
Unatoč djelomičnom relaksiranju mjera prema zemljama Europske unije, za Neretvu je nepovratno izgubljena ova turistička sezona. Jednostavno, svjetlo na kraju tunela se ne vidi, barem ne do jeseni kada bi ipak program berbe mandarina mogao oživjeti.
Međutim, Vedran Dragović iz Momića, koji je osmislio nekoliko zanimljivih turističkih programa, poput planinarenja pastirskim stazama, ipak se nada da će se od ovog mjeseca nešto pokrenuti. On očekuje dvadesetak tisuća gostiju, mahom Slovenaca, koji će ljetovati u Gradcu, a u Neretvu će dolaziti na jednodnevne izlete.
Svima njima on nudi prvi primjer ruralnog turizma prožetog avanturističkim duhom. Branje jagoda je propalo, ali slijede programi branja smokava, mandarina, limuna ili maslina. Ovaj zanimljivi izletnički program započinje svojevrsnim gusarskim napadom na autobus pun inozemnih turista koje "otmu" gusari s Norina i odvode ih na težački rad u polje. Nažalost, veliko je pitanje hoće li ikoga gusari ove godine moći "otimati".
Uz branje mandarina, ili drugog sezonskog voća ovisno o godišnjem dobu, gosti željni zabave i avanture mogu prošetati pastirskim stazama po brdu Rujnica, a program nosi zanimljiv naziv "Putovima Ilira i pastira". Tako inozemni posjetitelji oživljavaju davno zaboravljene pastirske staze na brdu Rujnica. Dolaskom do crkvice svetog Roka zazvone zvonom, što je znak da su se uspješno popeli, donosi Slobodna Dalmacija.
- Kroz maslinike i suhozide izlazi se na krševitu južnu padinu Rujnice, a onda nakon sat vremena na sedlo između Velike i Male Rujnice na 330 metara nadmorske visine. Dolaskom na vrh otvara se prekrasan vidik na plodnu Dolinu Neretve s gradovima - govori Vedran. Za nagradu što su se popeli na vrh brda gostima se nudi težački obrok: domaći sir, panceta i kruh ispod peke.
Sve je to fantastično osmišljeno, ali inozemnih turista nema...
AMERIKANCI I ENGLEZI
U problemima su i drugi turistički djelatnici poput Damira Deaka iz Opuzena koji iznajmljuje apartmane i "Vilu Stolovi", koja slovi za prestižan turistički objekt u Dalmaciji.
- Situacija nije nimalo blistava. Otkazuju nam se turistički aranžmani i za srpanj. Za kolovoz još ne, ali je i to neizvjesno s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju - kazati će Deak.
- Glavina gostiju u "Vilu Stolovi" dolazi iz Amerike i Engleske. Uglavnom ovogodišnje rezervacije žele prebaciti za dogodine - govori Deak, koji se ipak nada da će se u toplijim danima koronavirus koliko-toliko držati pod kontrolom te da će ipak biti nešto od ovogodišnje turističke sezone. Bio bi, kaže, zadovoljan s trideset do četrdeset posto prošlogodišnjeg prometa.