Nakon tri godine, Gradski muzej Korčula ponovno će otvoriti vrata, monumentalna palača Ismaeli Gabrielis iz 16. stoljeća u središtu starogradske jezgre zasjala je u novom ruhu, a mi smo doznali detalje o muzejskom postavu.
Korčulani su bili strpljivi kao i svi posjetitelji i turisti koji tri godine nisu mogli posjetiti Gradski muzej. Godine su učinile svoje, korčulanski je muzej vapio za obnovom pa je prijavljen na projekt Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija kojeg provodi Dubrovačko-neretvanska županija s još 11 partnera. Na nešto manje od 600 četvornih metara palače potrošeno je gotovo pet milijuna kuna za rekonstrukciju i opremanje, a Korčulani su napokon dobili muzej bogatog postava i s interaktivnim sadržajima.
Do otvaranja nas dijeli uporabna dozvola i ispitivanje protupožarne zaštite nakon čega započinje opremanje i priprema postava. Muzejom smo prošetali u društvu direktorice Marije Hajdić koja nam je objasnila detalje o postavu, u prizemlju će biti etnološka zbirka, replika Lumbarajske psefizme i korčulanski grbovi. Dio grbova naći ćemo i na prvom katu, poput najstarijeg sačuvanog grba obitelji Kanavelić, grba zanatlija, kruna bunara s brgom obitelji Andrijić, ali i najstariji gradski, građevni ulomak kojeg je 2012. pronašao jedan Korčulanin, a datira iz 11. stoljeća.
Na prvom katu postavljena je i interaktivna ploča, maketa starogradske jezgre. Pritiskom na gumb zasvijetlit će građevina na maketi o kojoj se potom mogu pročitati digitalni sadržaji. Svjedočanstvo povijesnog razvoja zgrade nalazi se u uglu prostorije, kameni tunel za vodu, a u sjevernoj prostoriji prvog kata bit će izložene korčulanske biskupije, komuna u srednjem vijeku, detalji o povijesnim bitkama kao i karte o povijesnom, urbanističkom razvoju Korčule te predmeti koji svjedoče o kamenoklesarstvu i brodogradnji. Tu će biti izložena i posebno vrijedna donacija Antona Kapora, otkriva nam ravnateljica Hajdić, karta Korčule koju je napravio Camutio iz 1574. godine.
Na drugom katu izložit će se kulturno, povijesna zbirka. Posebno su zanimljivi obnovljeni slojevi zidnog oslika s konca 19. stoljeća s baroknom ornamentikom. Kako doznajemo od ravnateljice Hajdić, nakon 13 slojeva premaza i dva sloja žbuke, restauratori su otkrili ornamentiku koju su onda i obnovili. U južnoj prostoriji drugog kata bit će izloženi korčulanski velikani, a neki od njih će po prvi put dobili stalni postav u Gradskom muzeju. U prvom redu književnik Petar Šegedin i arhitetkt i dizajner Bernardo Bernardi, potom Frano Kršinić, Ivo Lozica, Jakov Peručić, Nikola Sessa, Richard Ziegler i Marin Božić. Bernardi će biti predstavljen i s jednim predmetom, dozajniranom stolicom, a Ziegler vrijednom, umjetničkom slikom iz ciklusa Korčula-otok ljubavi.
U južnoj prostoriji trećeg kata nalazi se ambijentalna kuhinja, još jedno svjedočanstvo povijesnog razvoja palače, a preko puta, u prostorjili koja je nekoć bila salon obitelji Gabrielis, posjetitelji će moći uživati u pregledu nekadašnjeg društvenog života Korčule od 16. do 19. stoljeća. Osim Bernardijevog namještaja i ostataka nekadašnje zlatarske radionice Marinović, tu su i prortreti i upotrebni predmet obitelji Boschi, sitnice iz svakodnevnog života, dječje igračke te restaurirani vjenčani plašt iz 16. stoljeća.
Posebno zanimljivo bit će u podrumu gdje nas očekuju prirodoslovna i arheološka zbirka. U prirodoslovnoj zbirci bit će izložen fosil ribice, donacija Francija Cebala, u Postrani nedavno pronađena čeljust ribe stare 60 milijuna godina kao i glasoviti ostaci nosoroga pronađeni na području Defora.
„Suvremeno i prapovijesno spojit ćemo u skladbi Silvija Foretića Rhinoceros koju je napisao posebno za muzejski ambijent i moći će se poslušati jedino u muzeju. Skladba je posvećena nosorogu koji će biti izložen kao dio prirodoslovne zbirke, a koji je važan pokazatelj dinamike razvoja života krupnih sisavaca na ovom području“, otkrila nam je kustosica Sani Sardelić, voditeljica prirodoslovne zbirke.
Odmah uz prirodoslovnu zbirku bit će izložena i arheološka s predmetima koji pripadaju razdoblju od prapovijesti do ranog kršćanstva. Iz neolitika, bit će predstavljene špilje Vela spila, Žukovica i Jakasova špilja, sitni predmeti iz Gradine, predmeti iz lumbarajskih grobova kao i natpis iz Vrnika koji pripada ranokršćanskom razdoblju.
„Napravili smo i simulaciju morskog dna na prirodnoj, živoj stijeni s amforama iz antičkog razdoblja koje su donacija korčulanskih ribara te su izvađene iz korčulanskog podmorja. Simulaciju će pratiti prigodni vizualni i auditivni materijali“, objasnila je arheologinja Marta Kalebota, voditeljica arheološke zbirke.
Kako doznajemo od gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa, tehnički pregled muzeja ocijenjen je pozitivno, čeka se pregled protupožarnog sistema i ocjena uzorka vode od Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo kako bi muzej dobio uporabnu dozvolu. Korčula napokon ima muzej koji će na pravi način predstavljati povijest grada i otoka, a službeno otvaranje planirano je u svibnju, poručuje Fabris.
Osim u Korčuli, projekt Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija je realiziran na tri lokacije diljem Dubrovačko-neretvanske županije, pri kraju je izgradnja Muzeja zlata i srebra u Smokvici kao i rekonstrukcija Zavičajne kuće Dubrovačkog primorja u Slanom. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 34 milijuna kuna, a DNŽ kao nositelj osigurala je nešto više od 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekt je financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ideja o obnovi Gradskog muzeja Korčule stara je 23 godine, a kroz nekoliko dana bit će i u potpunosti realizirana.
„Projekt smo započeli još dok je ravnateljica bila Alena Fazinić 1998. godine. Tada je za korčulanski muzej nadležan bio Restauratorski odjel u Splitu, a 2000. godine prelazimo pod dubrovačku upravu. Prije 23 godine započelo je prikupljanje dokumentacije kao i razgovori s konzervatorima o smjeru obnove muzeja tako da se zaista radi o dugotrajnom procesu. Jako smo zadovoljni što ga napokon provodimo kraju“, istaknula je ravnateljica Marija Hajdić.