Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Dubrovnik, četiri slike u vlasništvu Gradskog muzeja Korčule uvrstio je u dvogodišnji plan restauracije. Obnovu vrijednih portreta financirat će redovnim programom dubrovačkog odjela Ministarstvo kulture i medija RH, a 2024. godine svečanom izložbom bit će vraćeni u korčulanski muzej.
Presjek društva
Koordinatorica za Korčulane vrijednog projekta je konzervatorica-restauratorica Nađa Lučić, inače i sama rođena Korčulanka koja za dubrovački odjel radi već 22 godine. Nađa nam otkriva kako je već u srednjoj školi naginjala likovnoj umjetnosti i povijesti umjetnosti, a onda je tik pred odabir fakulteta gledala talijansku seriju u kojoj je restauratorica radila na da Vincijevoj fresci Posljednje večere pa je i sama odlučila spašavati umjetnine od zuba prošlosti.
Restauratorski odjel u Dubrovniku pokriva područje cijele županije, kako nam otkriva Nađa, a pri odabiru umjetnina za restauriranje surađuju s nadležnim konzervatorom. Prioriteti su zaista ugroženi primjerci.
”Ovi su portreti restaurirani 1974. godine, ali ondašnji su meštri koristili drugačije tehnike. Lakovi su na slikama požutjeli, potamnili, retuši su tamni, izgledaju kao mrlje boje na površini, s godinama se skupi i talog prljavštine. Korčulanski je muzej nedavno obnovljen, napravljen je novi postav i to je idealna prilika da se umjetnine prikaže u vizualno kvalitetnom stanju. Osim toga, uvjeti u kojima će slike boraviti nakon što ih vratimo su odlični, to su sve organski materijali koji su osjetljivi na mikroklimu”, objasnila nam je Nađa.
Četiri slike prikazuju naše sugrađane iz prošlih stoljeća kao i zanimljiv presjek društva budući da je jedan portret iz crkvenog svijeta, portret kardinala Ivana Karla Boschija, jedan prikazuje kapetana iz plemićke obitelji, Vicka Zaffrona iz 18. stoljeća, tu je također portret muškarca iz plemićke obitelji Boschi iz 19 stoljeća, ali i portret muškarca iz obitelji Andrijić iz 17. stoljeća, iz obitelji majstora, klesara, inženjera koja je zaslužna za današnji izgled Korčule, ali i Dubrovnika.
Slike su već pomno spakirane, zaštićene i prevezene do dubrovačke radionice gdje ih čeka detaljna dvogodišnja obrada. Kako nam objašnjava Nađa, prvo i osnovno je fotografiranje, svaki se korak pomno dokumentira. Fotografiranje je bitno i da se vidi pravo stanje umjetnine budući da se radi i u nevidljivom spektru, pod ultraljubičastim osvjetljenjem i infracrvenim snimanjem kako bi se vidjeli donji slojevi umjetnine. Kako doznajemo od Nađe, portreti su u lošijem stanju od očekivanog, pronašli su obimne retuše starih majstora, a original je u donjim slojevima loše očuvan na dijelovima lica. Radi se o prilično zahtjevnoj rekonstrukciji, no ništa na što djelatnici odjela nisu navikli.
Projekt pred mirovinu
”Danas je restauracija povezana s nizom prirodoznanstvenih istraživanja, prilikom odabira tehnika surađujemo s laboratorijima. Cilj restauracije je poštivati autora, ideja je ne biti nametljiv, već podređen originalu, uvijek imamo dvojbe na tu temu, rad na svakoj umjetnini je nova avantura”, zaneseno priča Nađa koja neće konkretno raditi na restauraciji budući da su njena specijalnost polikromirane drvene skulpture poput oltara, pozlaćenih svodova i okvira. Uz specijaliste za drvo i fotografe, voditeljica programa je konzervatorica-restauratorica, savjetnica Neda Kuzek. Ona odlučuje o istraživanjima, tehnikama te interpretira rezultate, a korčulanski portreti zadnji su joj projekt u karijeri.
”Jako se radujem što su baš ovi portreti zadnji projekt prije odlaska u mirovinu, inače me jako veseli Korčula. Ovakva je vrsta materijala nama neprocjenjiva i bit će užitak raditi na slikama. Osim toga, prošle godine sam vidjela obnovljen muzej u centru grada, iznenadila sam se kako je živ, zato smo se odlučili napraviti interpretaciju radova uživo, u Korčuli, na izložbi nakon završetka radova. Korčula inače još uvijek ima živo tkivo u starogradskoj jezgri što je već prilična rijetkost u svijetu”, najavila je oduševljeno Kuzek.
Izložba u muzeju 2024. godine bit će, ističe Nađa, portal kroz koji ćemo, uz pomoć famoznih portreta, doživjeti način života, društveno-političke prilike i način življenja prošlih vremena.
