StoryEditorOCM
KorčulaIZOSTALI NIJEMCI

Turizam na Korčuli i Pelješcu: Gostiju ima, pogotovo u Veloj Luci, ali...... Evo što kažu otočani

Piše Dora Lozica
9. kolovoza 2024. - 18:15

Gledajući brojke u sustavu eVisitor, turistička sezona 2024. na razini je prošlogodišnje, no sve češće čujemo suprotna mišljenja – nekima je sezona odlična, a nekima katastrofalna. Problemi su, s druge strane, ostali neriješeni.

Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja uspješnost turističke sezone još uvijek računa s pomoću broja dolazaka i noćenja, a ne prema potrošnji. Prateći brojke na sustavu eVisitor, za većinu otoka i poluotoka, turistička sezona 2024. na razini je prošlogodišnje.

Na području Grada Korčule u srpnju je ostvareno 26 tisuća noćenja i 25 tisuća dolazaka što je, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pad broja dolazaka za 1 posto te porast broja noćenja od 2 posto. Hoteli bilježe rast broja noćenja i to ozbiljnih 11 posto, a sve je jači trend kraćih boravaka u destinaciji, kako ističe Hana Turudić iz TZG Korčule.

image

.

Tonci Plazibat/Cropix

Jedno od nasljeđa turizma za vrijeme pandemije je okretanje ponude prema domaćim turistima, a pritom mislimo na regiju. U Korčuli su u srpnju najviše ljetovali Slovenci i Hrvati, potom Englezi pa Srbi te nešto malo Nijemaca.

“Brojke su očekivane za ovo razdoblje, sezona je na razini prošlogodišnje. Postoje limiti u našoj infrastrukturi i mi smo toga svjesni. Pandemija nam je donijela trend kraćih boravaka u destinaciji, a s time i manje prijava gostiju u sustav eVisitor, zbog toga ni brojke više nisu realan pokazatelj. Apeliramo na svih koji se bave iznajmljivanjem da redovito prijavljuju goste”, poručila je Turudić.

Na isti problem upozorava direktor TZO Vela Luka Dorjan Dragojević. Priziva jače kontrole na otoku baš zbog činjenice da se gosti ne prijavljuju, istaknuo je. Priznaje nam također da se Velolučani tek oporavljaju od ovogodišnje manifestacije Trag u beskraju čiji je bogati program trajao sedam dana na vrhuncu sezone, a Velu Luku je u tom razdoblju posjetilo oko 40 tisuća ljudi! Otočani su tek ove godine shvatili snažan potencijal jedne od najvećih glazbenih manifestacija cijele regije, posjetitelji su napunili smještajne jedinice diljem otoka, taksisti su tukli prekovremene, a za stol u kafiću na dan koncerta trebalo je povući veze.

image

Koncert Trag u beskraju u Vela Luci

Ante Cizmic/Cropix

“Vela Luka bilježi povećanje dolazaka i noćenja od početka godine do kraja srpnje otprilike od 7 posto u odnosu na prošlu godinu. S brojkama smo zadovoljni, no potrošnja je nešto drugo, sve je poskupilo i gosti paze gdje će potrošiti. Uvijek će dolaziti na otok, to ne sumnjam, ali neće jesti u restoranima i rezervirati izlete. Napominjem da je Korčula još uvijek puno skuplja od Vele Luke, ali i dalje imamo problem rasta cijena”, istaknuo je Dragojević.

Dragojević je kao dokaz spomenuo cijenu parkinga u središtu mjesta, u Veloj Luci je to 1,5 eura po satu, u Korčuli je 4 eura. Promet je jedan od najvećih problema Korčule i Pelješca u cijelosti. Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević objasnila je kako velikim cijenama parkinga u središtu grada i besplatnim turama električnim vozilom do slobodnih parkinga van grada, pokušava smanjiti gužve tijekom sezone koje su u Korčuli jako izazovne za one tanjih živaca, a do kraja kolovoza svi se pridruže toj skupini. Prometne gužve su u gradu tek vlas blaže, a nepregledne kolone auta parkiranih van grada svjedoče o strahovitom naletu automobilskog turizma nakon otvaranja Pelješkog mosta. Najveći i najpoznatiji besplatni parking Korčule je onaj pokraj gradskog groblja sv. Luke koje, uz poštovanje za sve preminule, nikad nije bilo življe.

image

Nedostatak parkinga u Korčuli je još uvijek veliki problem

Dora Lozica/
image

Nedostatak parkinga u Korčuli je još uvijek veliki problem

Dora Lozica/

Ono što je svakako bolje nego prijašnjih godina je vozni red trajekta Dominče (Korčule) – Orebić, gužve gotovo i nema. Neki tvrde da je to zbog manjka gostiju, ali iz Jadrolinije se također hvale brojkama.

“Od počeka godine do početka kolovoza promet putnika je na razini rekordne 2023. godine dok promet vozila raste za gotovo 4 posto. Jadrolinija je do danas prevezla oko 6,7 milijuna putnika I 2 milijuna vozila. Novim investicijama u flotu omogućeno je uključivanje brodova većih kapaciteta na ključnim linijama prema otocima Cres, Mali Lošinj, Brač, Hvar i Korčula te su time znatno smanjene gužve. Značajno je unaprijeđen standard usluge za putnike, uveden sustav rezervacija linija i ono najbitnije – smanjenje su gužve i višesatna čekanja u lukama“, objasnili su iz Jadrolinije.

image

Trajekt  Sveti Krševan na liniji Orebić- Dominče

Duje Klaric/Cropix

Cijene su i dalje top tema i najveći problem destinacije. Najlakše je osuditi ugostitelje, pogotovo kad dobijete račun. Imajući u vidu rapidnu inflaciju i promjenu valute čije su posljedice tek ove godine dosegle vrhunac, cijene u Dalmaciji divljaju bez nadzora. Država različitim nametima nemilosrdno siše privatni sektor što onda rezultira i rastom cijena. Korčulanski ugostitelji su podijeljeni, neki su nam rekli da je sezona katastrofalna, da imaju rupe u srpnju kojih nikad nije bilo, a neki tvrde da im je sezona bolja i do 35 posto! Nepisano pravilo se još jednom potvrđuje, oni koji će za veću cijenu ponuditi i bolju kvalitetu i uslugu neće imati lošu sezonu, oni koji nabijaju cijene, a za to neće ponuditi kvalitetan proizvod, ostat će praznih džepova.

Vinarije su pune, potvrdit će vinari, autohtone sorte pošip i grk stekle su svjetsku slavu, a njihova je cijena još uvijek i više nego pristojna. Brodari koji taksiraju do otočića poput Badije i Vrnika ili prodaju izlete kažu da je sezona počela tek sredinom srpnja, a još nikad nismo susreli taksista koji će reći da je sezona dobra, bez obzira na to što konkurencija poput Ubera ili Bolta na otoku i šire ne postoji. Ono što je sigurno jesu poduži redovi ispred pekara i sve prazniji restorani te turisti koji će radije otok i poluotok istraživati samostalno kako bi uštedjeli.

image

.

Tonci Plazibat/Cropix

Ako zavirimo u unutrašnjost otoka, u Smokvici je broj dolazaka i noćenja otprilike na istoj razini kao i prošle godine. Novost je struktura gostiju, sve je više domaćih gostiju. Tako su najčešći gosti Hrvati, a slijede ih Slovenci, Nijemci i Poljaci.

Blato je zabilježilo 8 posto manje dolazaka i 2 posto manje noćenja u usporedbi sa srpnjem prošle godine. Najbrojniji su gosti Slovenci, Nijemci, Hrvati i Poljaci. Blato je trenutno prednjači po dužini prosječnog boravka pa će turisti tamo ostati više od devet dana i to je svakako potencijal koji vrijedi istražiti.

Preko Pelješkog kanala, u Općini Orebić, sezona je također na razini prošlogodišnje prema broju dolazaka i noćenja. Direktor TZO Orebić Mladen Đeldum kaže da su brojke realne i da više do toga ne možemo očekivati.

image

Panorama Orebića

Vojko Basic/Cropix

„Ne možemo očekivati porast u špici sezone, to nije realno. Naš je zadatak trud i napore uložiti u predsezonu i posezonu, unaprijediti uslugu i ponudu. Očekujemo odličnu posezonu, pad cijena i mirnije okruženje te izvrsna enološka i gastro ponuda Pelješca sigurno će privući veliki broj gostiju“, objasnio je Đeldum.

Neprestani rast gostiju te osjetljiva infrastruktura također su ključni problemi turizma u Hrvatskoj. Potpuni kolaps u regiji, kad je nekoliko država usred sezone na četiri sata ostalo bez opskrbe električnom energijom, najbolje su podnijeli otočani kojima to nije ništa novo. Sredinom srpnja Gradski kotar Sv. Antun ostao je bez struje na nevjerojatnih 13 sati i to više od 570 kućanstava, pet većih, poslovnih subjekata i 25 trgovačkih, ugostiteljskih i obrtničkih radnji. Među njima i hotelski resort Port 9. Sanacijom dva ispusta, na Puntinu i na Ježevici, samo se privremeno odgodila potencijalna katastrofa koja uključuje otpadne vode i čisto more, a sve češće se u medijima može pročitati kako su plaže na otoku onečišćenje fekalijama i nesigurne za kupanje. Puknuća vodovodnih cijevi i slab pritisak vode, kao i česta upozorenja o štednji, nećemo ni spominjati.

Jedan od ključnih problema turističke sezone jest gospodarska i ekonomska kriza najvećeg europskog gospodarstva, a to je Njemačka, ističe direktor TZO Lumbarde Ante Šestanović. Na sezonu je utjecao je i nogometni Euro i Olimpijske igre, no osjetan je pad Nijemaca koji su tek sad počeli dolaziti na otok i dok su nekad prije bili u top tri gostiju na otoku, sad ih se tu i tamo može pronaći u top pet i to na posljednjem mjestu.

image

.

Tonci Plazibat/Cropix

“Bilježimo blagi pad u dolascima od 3 posto i blagi porast u noćenjima od 2 posto u usporedbi s prošlom godinom za razdoblje srpnja. Možemo reći da je sezona na razini prošlogodišnje, u brojkama je dobra, no posjeti restoranima i korištenje uslužnih djelatnosti nije. U shopping centrima je gužva, u restoranima nije. Naravno da su razlog cijene, i mi smo domaći šokirani van okvira turizma”, priča nam Šestanović ističući kako prolazimo sudbinu drugih država nakon promjene valute.

U Lumbardi, šarmantnom, najistočnijem otočnom naselju, najčešće ljetuju obitelji s djecom i prosječno se zadržavaju tjedan dana. Šestanović ističe da čak i broj Nijemaca u kolovozu raste.

Turizam koji raste i sve žustrije nas probavlja samo raste, a s njime i problemi, redom, rasta cijena, prometnih kolapsa, pucanja infrastrukture, siva ekonomije... Nabrojeni problemi mogu se riješiti izradom nacionalnog plana i strategije od strane stručnjaka za turizam. Stručnjaka kažemo, ne podobnih koji ne znaju svoj posao. Pitamo se kad će vodeći stručnjaci hrvatskog turizma u fokus staviti lokalce, domaće ljude budući da održivi i kvalitetni turizam i vrhunska ponuda koja neće probavljati svoje dionike počiva isključivo na kvaliteti života lokalnog stanovništa?

 

14. studeni 2024 23:19