Više od 37 godina poteže se spor koji mještani Korčule vode zbog oduzetog neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je neposrednom pogodbom davnog srpnja 1983. Skupština općine Korčula dala na korištenje Hotelsko- turističkom poduzeću "Korčula". Na parceli od 8.084 četvorna metra HTP je izgradila kamp Kalac koji i danas posluje, ali je vlasnik u privatizaciji postala tvrtka "Port 9". U kampu, 3 kilometra od središta Korčule su snack bar, velika samoposluga i pizzerija, a posebnu vrijednost daje mu velika pješčana plaža zbog koje mnogi biraju baš Kalac.
Pravosudna trakavica
Vlasnici koji nisu obeštećeni, pokrenuli su sudski postupak naknade za deposedirano zemljište koji je nastavilo 16 nasljednika iz obitelji Jurjević, Kriletić, Šestanović, Lipanović, Batistić, Šale, Živković i Radman.
Postupak se od 1985. vodio na Općinskom sudu u Korčuli, a zbog Zakona o izvlaštenju od 1994. seli u Županijski ured za imovinsko– pravne poslove u Dubrovniku. Tek u prosincu 2003. Ured donosi djelomično rješenje koje se po žalbi poništava i postupak vraća ponovno na rješavanje UDU DNŽ. Tamo se prosinca 2010. utvrđuje visina naknade i obveza plaćanja Grada Korčule koji se ponovno žali Ministarstvu pravosuđa RH koje u svibnju 2011. poništava rješenje te predmet iznova vraća UDU-u kao prvostupanjskom tijelu. Tad nasljednici ulažu tužbu Upravnom sudu u Splitu koji svibnja 2013. tužbu odbija pa UDU ožujka 2015. donosi novo rješenje na koje se Grad Korčula opetovano žali. U pravosudbnom ping- pongu Ministarstvo rujna 2016. ponovno sve vraća na početak, uz obvezu izrade novog vještačenja vrijednosti oduzetih nekretnina.
Vještak Miroslav Bego procjenjuje vrijednost parcela na 7.366.544,94 kuna, što UDU DNŽ prihvaća i nalaže isplatu oštećenicima, ali korčulanska gradska uprava žalbom opet produljuje "pravosudnu trakavicu" te Ministarstvo pravosuđa to rješenje prosinca 2020. poništava. Ovim je okončanje postupka nakon skoro četiri desetljeća i dalje neizvjesno.
-Prije nego sam preuzeo parnicu već je utvrđena obveza Grada Korčule za isplatu naknade koja je zakonom propisana na tržišnu vrijednost za stanje u vrijeme izvlaštenja. U ovom se slučaju ne odlučuje po Zakonu za oduzetu imovinu u doba komunizma, nego po Zakonu o izvlaštenju. U praksi se u takvim slučajevima išlo na nagodbe ili rješenja o naknadama, ali se ovdje tek naknadno utvrdila vrijednost - otkriva hvarski odvjetnik Roko Lukšić koji zastupa nasljednike:
Prijeti isplata odjednom
-Aktualna faza postupka je da ga je Ministarstvo iznova vratilo županijskom Uredu. Pri kraju smo i sad se Grad Korčula može žaliti samo na visinu naknade. Ali, parcela je temeljni kapital hotelske tvrtke te će gradska uprava platiti ono što nikad neće biti njihovo! Tako vlasnik nije ništa platio, a na imovini zarađuje! Strankama je važno naplatiti ono čime drugi desetljećima gospodare. Više puta smo pokušali nagodbu, ali nam nikad nisu odgovorili ni iskazali želju za razgovor. Dogovor bi im bio puno bolji jer svakako moraju platiti. Kad konačno uslijedi rješenje, moje stranke će inzistirati na isplati odjednom. Naravno, ako se dogovorimo, pristali bi na obročnu otplatu. Važno je reći da od rješenja do pravomoćnosti idu kamate- kaže Lukšić koji je ne zna broja poslanim požurnicama.
Pravnici koje smo konzultirali kažu da, kad Ministarstvo potvrdi rješenje, Grad Korčula može "napasti" još samo na Upravnom sudu, što opet može potrajati još godinama. Žalba iz 2018. se mogla riješiti za pet- šest, a ne 30 mjeseci! Ako UDU DNŽ u ponovljenom postupku sve riješi i za godinu, sve može potrajati kroz novu žalbu. Korčulani još sumnjaju i na političke konotacije odgode odluke uslijed dolazećih lokalnih izbora.
Marija Kriletić, jedna od naslednica, sjeća se da su preci obrađivali 250 stabala masline i sadili verduru:- One i samonikli borovi kampu daju vrijednost zbog hladovine. Kamp je od svibnja do listopada dobro popunjen. Kako je riječ o deposidaciji a ne nacionalizaciji, parcelu nam ne mogu vratiti nego svima moraju "u paketu" platiti. Iz zemljišnoknjižnih izvadaka se vidi da smo mi još vlasnici, dok drugi na našoj imovini zarađuju ne baš male pare. Za naknadu se borimo od 1980-tih a oduzete su nam još 1968. kad je općina parcele dala beogradskom Turist progresu.
Parnicu je prvi pokrenuo već pokojni Ive Kriletić Culić čiji nasljednici žive u Zagrebu. Nakon Beograđana, općina zemljište na upravljanje daje HTP Korčula, a sad je vlasnik tvrtka iz Podgore. Rješenjem suda, kao pravni slijednik Skupštine općine naknadu mora isplatiti Grad Korčula. Svi smo uvjereni da je sada u pitanju politička sprega jer je HDZ na vlasti, 8 milijuna kuna je znatan dio gradskog proračuna a u svibnju su izbori...Pametnom dosta. Presporo se sve rješava i predugo traje. Prije angažmana odvjetnika pokušali smo se izvanraspravno dogovoriti, ali su nudili 5 kuna po kvadratu, što je pravo omalovažavanje!