Ne zna se kad je lumblija stigla na otok, no do danas je simbol Svi svetih na Korčuli. Imamo recept star 200 godina!

Blaćani i Velolučani su bili dovoljno mudri da svoj jedinstveni, tradicionalni proizvod zaštite, a onda i prezentiraju svake godine tijekom listopada fantastičnim programima. Lumblija, slatki, obredni kruh jedinstvenog okusa, danas može pohvaliti zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) iz 2021. godine, 2022. u Službenom listu Europske unije objavljena je Uredba o upisu naziva “lumblija” u registar zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP/PGI), čime je završen postupak registracije, a naziv “lumblija” zaštićen na cijelom području Europske unije.

Prati je legenda

Ako pitate Blaćane i Lučane kako je lumblija stigla na otok, dobit ćete različite odgovore. Blaćani čuvaju tradicionalni recept star više od 200 godina. Nastanak blatske lumblije prati legenda, divna ljubavna priča koja seže u doba Napoleona kad je otok bio pod vlašću francuske vojske. Devet godina francuske vladavine bilo je dovoljno za mnoge ljubavi, a posebno je ostala zapamćena ona između francuskog vojnika pekara i mlade Blajke. Završetak okupacije značio je i kraj njihove ljubavi, a na rastanku vojnik je djevojki poklonio kolač izgovarajući “n’oublie pas”, što na francuskom znači “ne zaboravi me”. Djevojka ga je zadržala u sjećanju tako što je nastavila pripremati kolač dok su njegove francuske riječi s vremenom pretvorene u naziv lumblija.

I Lučani imaju svoju legendu koja seže u vrijeme bitke Marka Pola u 13. stoljeću. Nakon što su se pokraj Korčule sukobile mletačka i genoveška flota, navodno je zapisano kako su se tri galije po povratku iz bitke sakrile u duboku uvalu s tri izvora gdje ih je nekolicina lokalnog stanovništva opskrbila svježom vodom i mirišljavim kruhom. Vela Luka je zaista vrlo duboka uvala i ima tri izvora, a mirišljavi kruh je sigurno lumblija, tvrde Lučani, budući da je poznato kako se lumblija nosila na brodove jer dugo traje.

Domagoj Miletic/

Povijesni izvori kažu kako je lumblija nekoć bila prisutna diljem Mediterana i zvala se oblija, prema obliku kolača. I dok je običaj s vremenom svugdje nestao, na zapadnom dijelu Korčule se zadržao. Ne zna se točno kad je lumblija stigla na otok, no sigurno se može svrstati u kontekst svisvetskih običaja koje je katolička crkva uvela u 7. stoljeću. Lumblija, kao obredni kruh koji se u prošlosti poklanjao kumovima i starijim članovima obitelji, ima sličnosti s lojenicom karakterističnoj za istočni dio otoka, a i datumi se gotovo preklapaju jer se lumblija vezuje za kraj listopada, a lojenica za blagdan sv. Martina, početkom studenoga. U prošlosti se govorilo kako je blagdan Svih Svetih prvi Božić.

Dani i stajuni

Dani lumblije, okusi i mirisi zavičaja – u Blatu će Dani lumblije trajati sve do početka prosinca, organiziraju čak četiri radionice izrade tradicionalnog kolača koje će održati blatski OPG-ovi i obrti, odnosno vješte slastičarke. Ono po čemu je blatska manifestacija posebna jesu čak tri centralna i svečana događaja u Gradskom parku Blato, od kojih je jedan održan prošle subote okupivši orgomran broj posjetitelja, s kulturnim programom i degustacijom, tijekom kojih se predstavljaju izlagači s cijelog otoka i poluotoka! Od tradicionalnih kolača i slastica, tradicionalnih jela s drugog kraja otoka poput žrnovskih makaruna, vina, ulja, rukotvorina, muzike, druženja i zabave, nema čega nema!

Lumblije se uče mijesiti od malih nogu

Anđela Ščepanović/

Stajun od lumblije – u Veloj Luci program je sadržajno više fokusiran na mlađe generacije kako bi lumbliju naučili pripremati, a tako i čuvati za one buduće. Radionice izrade održane su u vrtiću, u osnovnoj i srednjoj školi, u Narodnoj knjižnici Šime Vučetić organizirana je i likovna radionica naziva Lumblija kroz oči djeteta, a posebno nas je oduševio kulinarski kviz na temu lumblije u popularnom okupljalištu otočne pub-kviz scene, u Caffe baru Bobovišća. Ne smijemo zaboraviti ni edukativno-literarni dio, poznata otočna slastičarka Franica Tasovac predstavila je svoje kuharice Slatka Korčula i Slatka Hrvatska, a Kruno Filipović, predavač na Londonskoj vinskoj školi i poznati zaljubljenik u vina, također Korčulanin, održao je zanimljivo predavanje o izradi i upotrebi varenika u kuhinji te njegovom sljubljivanju s vinima. Centralno događanje održano je prošlog petka, a ovogodišnju titulu Zlatna lumblija ponijeli su slastičari veloluške srednje škole. Bitno je istaknuti da se za Zlatnu lumbliju nadmetao veliki broj natjecatelja sa cijelog otoka pa čak i iz Sarajeva!

Složne ruke pripremaju tijesto

Anđela Ščepanović/