Kako bi započeli ovu priču moramo se vratiti dva stoljeća unazad kad je Korčula od Austrije na skrb dobila gradske zidine koje više nisu od vojnog značaja. Budući da je na kraju svake ulice bio zid visine do osam metara, donesena je odluka da se zidine rasformiraju kako bi se povećala kvaliteta života. Osim toga, napravljena je i nova šetnica, Rampada, koja je spojila Fošu s današnjim šetalištem Petra Kanavelića prilikom čega je zatrpana kula Svih svetih. Kako je nekadašnji gradonačelnik Korčule Fabris često isticao da mu je dječački san raskopati kulu Svih svetih da bi vidio kako je ona nekad u prošlosti izgledala, napokon je na početku turističke sezone 2019. to i napravio, a kako je u međuvremenu izgubio izbore, famozna kula još uvijek stoji raskopana s drvenom konstrukcijom koja skuži kao most. Prizor je to koji je možda zanimljiv turistima i prolaznicima, no Korčulanima se već pomalo, ali sigurno, diže kosa na glavi na sam spomen glasovite kule.
Na prošloj, 11. sjednici Gradskog vijeća Korčule raspravljalo se o projektima obnove Gradskog muzeja Korčula i Šetališta Tina Ujevića (Hober) koji su zbog brojnih grešaka prilikom provedbe rezultirali slabim povlačenjem sredstava i velikim iznosima koje je na kraju podmirio Grad. U kontekstu odgovornog i pažljivog planiranja prijave projekata i njihove provedbe, gradonačelnica Nika Silić Maroević najavila je prijavu ogromnog projekta obnove Južnog zida na natječaj NPOO-a u vrijednosti do 50 milijuna kuna.
"Treba biti hrabar, ali i spreman tako nešto prijaviti i treba dobro promisliti na koji način voditi taj projekt jer će nas svaka greška, čak i jedan posto, jako puno koštati“, izjavila je gradonačelnica prije dvadesetak dana.
Hrvatska je od Europske komisije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) dobila do sad najveći pojedinačni iznos sredstava, čak 700 milijuna eura koje će ponuditi jedinicama lokalne samouprave kroz različite pozive i natječaje. Kako doznajemo od gradonačelnice, Grad Korčula će projekt naziva Južni zid prijaviti na poziv Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti - GRUPA 1 kojim se potiču ulaganja u razvoj ili prilagodbu javne turističke infrastrukture. Korčuli je posebno zanimljiva Posjetiteljska infrastruktura gdje se potiču se ulaganja u infrastrukturu u funkciji valorizacije kulturne baštine destinacije, a to su dvorci, utvrde, kurije i drugi objekti kulturne baštine pod pojedinačnom zaštitom te centri za posjetitelje i interpretacijski centri za interpretaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Dobra vijest je da je stopa financiranja 100 posto prihvatljivih troškova dok je maksimalni iznos projekta 50 milijuna kuna.
Točno prije dvije godine javnosti je, u režiji ondašnjeg gradonačelnika Fabrisa, predstavljen projekt Revitalizacija obrambenih utvrda Grada Korčule kao jedan od najvažnijih projekata uopće. Te 2020. godine za pripremu dokumentacije u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurano je pet milijuna kuna od čega je nešto više od četiri milijuna bilo bespovratnih.
U sklopu projekta izrađena je projektna dokumentacija za revitalizaciju Velike kneževe kule, Fortece i bastiona, kule Revelin i ulaza u gradsku jezgru, južnog gradskog zida, Ljetne pozornice (kino) i Kneževog dvora te kule Svih svetih na kojoj su izvršena i arheološka istraživanja. Kako doznajemo od gradonačelnice Nike Silić Maroević, projekt revitalizacije kojeg su prije dvije godine izradili arhitekti Ivo Vojinović iz Ureda Vojinović d.o.o. i arhitektica Petra Ivanišević Brzulja iz Arhitektonske radionice centar d.o.o. i dalje je važeći, naziv cijelog projekta je Južni zid, a njegova cjelokupna vrijednost, misli se na radove i opremanje, iznosi 120 milijuna kuna.
Ako se prisjetimo simulacije koja je prezentirana javnosti prije dvije godine, jasno je da se projekt oslanja na južni zid po kojem projekt nosi ime, a koji je u većem dijelu sačuvan i koji se može bez većih poteškoća revitalizirati u stilu dubrovačkih zidina koje su ujedno i šetnica. Od kule Svih svetih zid se nastavlja na kulu Revelin, Ljetno kino, Veliku i Malu kneževu kulu, a projekt obuhvaća i Fortecu koja je van grada. Kula Svih svetih natkrit će se staklom i dekorativnim betonom, uključuje ugostiteljski objekt i izložbeni prostor s maketom grada Korčule, replike topova, klupe s led rasvjetom. Obnovljeni južni zid vodi do izložbenog prostora kule Revelin i ulaza u starogradsku jezgru, a potom i do revitaliziranog Ljetnog kina. U Velikoj kneževoj kuli predviđen je, između ostalog, i scenski prostor, u Kneževom dvoru interpretacijski centar viteških plesova, moreške i glazbe, a obnovit će se i bastion i Forteca. Utvrde će imati i dodatne sadržaje poput modernih, interaktivnih digitalnih sadržaja, moderan namještaj i rasvjetu. To se, naravno, neće sve moći napraviti jednom prijavom na natječaj, ističe gradonačelnica, 50 milijuna kuna obuhvatit će samo dio projekta, a zbog trenutnog stanja kule Svih svetih, vjeruje kako će ona ostvariti više bodova pa će i prva na natječaj.
"Prva planirana prijava obuhvaćala Veliku i Malu Kneževu kulu s interpretacijskim centrom Velike Kneževe kule kao dijela fortifikacijskog sklopa Grada Korčule s pristupom Maloj Kneževoj kuli koja bi služila i kao vidikovac, Revelin s interpretacijskim centrom Kule Revelin i ulaza u staru gradsku jezgru, Kulu Svih Svetih s interpretacijskim centrom Kule Svih svetih kao dijela fortifikacijskog sklopa Grada Korčule i Ljetnu pozornicu. Druga prijava obuhvatila bi južni gradski zid, Knežev dvor s interpretacijskim centrom viteških plesova i glazbe. Ovim pozivom moguće je financirati veliki projekt po izvrsnim uvjetima, samim time prijava na projekt je kompleksna i zahtjevna", istaknula je gradonačelnica.
Istina je da je NPOO glavna slamka spasa za brojne jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske koje računaju na izdašna financiranja svojih najvećih i najzahtjevnijih projekata. Stavimo sa strane izazovnu provedbu projekata koja zahtjeva obrazovanu i radišnu gradsku upravu s razumijevanjem što se od njih traži kako ne bi gubili postotke sufinanciranja, a to je problem na kojem se ozbiljno poskliznula bivša korčulanska vlast. Prvo treba natječaj "dobiti", pripremiti dobru prijavu i ostvariti sve moguće bodove koji se nude što nije nimalo lako, a na što gradonačelnica upozorava.
"Dodatan izazov su kriteriji natječaja prema kojima glavninu bodova ne donosi vrijednost i atraktivnost kulturne baštine te utjecaj projekta na turističke pokazatelje kako to naslov poziva implicira, već doprinos pokazateljima koji vrednuju otpornost i održivost gospodarstva poput doprinosa ublažavanja klimatskih promjena, a koju su za projekte revitalizacije kulturne baštine, zbog propisa o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, jako teško dostižni", zabrinuta je Nika Silić Maroević.
Kako vidimo u natječaju, bodovi se mogu dobiti kroz doprinos zelenoj tranziciji, društvenoj održivosti, ali i kroz turističku atraktivnost koja bi mogla biti naša karta za sufinancijerski raj iako nosi duplo manje bodova od ovih energetskih pojmova koji su u glavama otočana još poprilično apstraktni. Ne preostaje nam drugo nego pričekati i vjerovati u stručnost i spretnost gradonačelnice i gradske uprave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....