Konavoski obrtnik Mihael Pušić godinama se bori s poplavama i otpadom koje mu do obiteljske kuće uz županijsku cestu donose kiše. Poplave su zapravo stalne jer nema odgovarajućeg odvoda oborinskih voda. Pred njegovom kućom završava kanal koji na kraju nema nikakav sifon za vodu koja se prelijeva. Nedavno mu je tako poplavio i automehaničarski servis gdje radi s braćom, nakupilo se dvadesetak centimetara vode...
Kao i ostali mještani Ljute, ukazuje na problem nastao rekonstrukcijom ceste 1970-tih kad je kolnik podignut, a okolne kuće su u odnosu na raznu ceste ostale niže za 30 do 40 centimetara pa se oborinske vode skupljaju upravo tu i preplavljuju cestu. Zbog mnogo vlage predio se naziva Gnjile.
- Problem imaju i moji susjedi koji su, također, prosvjedovali. Lani sam za Uskrs na prilaznom putu načinio tri odvodne rešetke, ali ne mogu “progutati” velike količine vode. Stoga mi sva ta voda s glibom dođe u servis i uslijed poplave stradaju aparati. Godinama ukazujem kako kiša nanosi blato te put postaje klizav, što utječe na nesreće. Od kružnog toka do moje kuće je kanal kojim voda otječe do Ljute i Konavoskog polja i može služiti za prihvat svih oborina. Taj je kanal dobro funkcionirao sve do rekonstrukcije puta sedamdesetih. Općinu Konavle sam molio da postave ležeće policajce i nadzorne kamere, ali još ništa! Susjed-član Mjesnog odbora Ljuta kaže da postoji plan izgradnje nogostupa i javne rasvjete Znam da ovo nije općinska nego županijska cesta, ali ŽUC ima dovoljno novca za to. Prokopao sam 2 do 3 metra zemlje da voda može ići u postojeći propust drugog kanala i dijelom riješio problem. Lani je najavljeno rušenje mosta iznad kanala koji je dubok oko metar i pol ali ipak se često začepi. Nedavno je očišćen, pokazalo se da više ne previre kao prije. Kod mog prvog susjeda Jaka Pište je kanal-vodovar i ima sustav cijevi ispod puta. Ali, promjer cijevi s jedne strane puta je 40 centimetara, a s druge duplo veći i kanal s uže strane ne može “preuzeti” sve vode - priča Mihael, a njegov dundo Pero Pušić pokazuje brda s kojih se “vode slijevaju u kanal koji je zapravo rub ceste te voda teče u garažu”. Poplavi i baština jer kanal nije dobro načinjen.
Konavljani se prisjećaju kako se nakon Titove smrti, posadilo 88 borova uz cestu, a žile sad podižu kolnik i oštećuju ga. Mještani ističu da Općina Konavle povremeno čisti vodovar koji je prije služio za navodnjavanje baštine, ali propusni kanal koji ispod ceste “vuče” vodu iz baštine u ovaj kanal koji nastavlja do Ljute i Konavoskog polja. Kanal se vremenom puni lišćem i blatom, a svemu pogoduje loše izvedeni asfaltni kolnik i spriječena odvodnja zbog koje bujice same “krče” put i teku preko ceste. Molili su brže rješenje, ali su obećanja zasad “ludom radovanje”.
Produljimo korito
I Stanka Đivanović i kući obitelji Pišta žale se na lošu odvodnju, a Ivo Muldini ističe:- Svud oko kuće su kanali i osobno ih održavam jer inače plavi sve do igrališta. Nužno ih je održavati ali su mnogi, posebno u gornjem dijelu, zarasli. Stariji mještani su mi pričali da su nakon izgradnje prometnica glavni kanali okrenuti “kontra”, što je izvor problema.
Kritičan je i predsjednik MO Ljuta Ivo Dobrašin:- Ljuta je, uz Neretvu, jedina prava rijeka u našoj županiji, ali ovdje dosta kanala uopće nije ucrtano u Katastar, niti su vlasništvu Hrvatskih voda nego su na privatnoj čestici i Hrvatske vode se pravdaju da ne mogu čistiti privatno vlasništvo. Od dva kanala za navodnjavanje, onaj od Konavoskih dvora do Mihanića katastarski je ucrtan i održava se, a onaj ispod Grude do polja se više ne održava. Nitko ga ne kosi niti čisti te je lani u studenom bila poplava. Kad se dogodila zadnja poplava poslali su nekoga i lani ga ujesen malo očistili. Sad se radi kanal prije kružnog toka i Županijska uprava za ceste će učiniti pravi most, H.vode će dio kanala betonirati jer upravo tu prelazi preko ceste. Sve se malo odužilo jer su, tako sam čuo, prvo mislili da se može raditi bez projekta. Vidim da Vode sad čiste i pripremaju radove. Treba produbiti i korito rijeke Ljute koje se nije čistilo, mislim od 1998. Stoga sve dugo traje, ali je dobro što se netko sjetio i dio od mosta do izvora od 1969. i izgradnje Konavoskih dvora stavio pod zaštitu konzervatora i Ministarstva kulture. No, podsjećam da se i taj dio loše održava jer kad netko dođe uraditi, odmah “skoče” udruge zelenih te predbacuju da se pilaju lovorike i zelenilo. Ipak, mislim da je čišćenje nužno, da se granje iz korita mora izvaditi te da nitko ne smije stvarati probleme Hrvatskim vodama kod čišćenja - kaže Dobrašin i hvali Društvo prijatelja dubrovačke starine koje je prije 15 godina uredilo mlinice i vodojaže.
- No, kad se želite s njima dogovoriti, dojam je da se to izbjegava. Sjećam se da je, sve do odlaska u mirovinu, najbolja suradnja bila s inženjerom Salihom Hrustićem koji je točno znao gdje su kanali i potoci i gdje se ulijevaju - dodaje domaćin.