U polemikama oko listi čekanja, statusa i plaća zdravstvenog osoblja te kvalitete usluge za pacijente, ispod radara je prošla najavljena stroža kontrola bolovanja, također dio izmjena zakona koje predlaže Ministarstvo zdravstva RH.
Ukratko, plan je pojačati nadzor liječnika primarne zdravstvene zaštite, ali i korisnika bolovanja kojima na vrata ‘u podne i u ponoća’ mogu pokucati kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i provjeriti odgovara li dijagnoza papirologiji.
Provedene 393 kontrole
Tragom najava o strožim kontrolama, raspitali smo se kakvo je ‘brojno stanje’ s oboljelima u Područnoj službi HZZO-a Dubrovnik i je li bilo fingiranih bolovanja:
- Od siječnja do rujna 2022. na tom je području zabilježeno 385.620 dana privremene nesposobnosti za rad (PNR). Dnevno bolesnih bilo je 1.648, a stopa PNR iznosila je 3,22. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine bilo je 316.845 dana PNR-a i 1.354 dnevno bolesnih, dok je stopa privremene radne nesposobnosti bila 2,78 – izvijestili su nas iz središnjice HZZO-a gdje na jugu ne bilježe fingirana bolovanja, ali ukazuju na drugu anomaliju:
- Sve kontrolirane privremene nesposobnosti za rad bile su medicinski indicirane u početku, ali im trajanje nije bilo sukladno medicinskoj indikaciji. Od siječnja do rujna na području Područne službe Dubrovnik provedena je kontrola PNR-a za 393 osiguranika u raznim oblicima, te je za 79 osiguranika zaključena privremena nesposobnost za rad – ističu iz HZZO-a i vuku paralelu s prvih devet mjeseci prošle godine. Kažu da je u tom razdoblju na području Područne službe Dubrovnik pod nadzorom bilo 803 osiguranika, a za 236 je nakon kontrole bolovanje zaključeno.
Na upit jesu li se i koliko u dosadašnjem tijeku godine i lani mijenjali najčešći razlozi na otvaranje bolovanja, iz centrale HZZO-a potvrdili su kako je i ove i prošle godine najviše bolovanja na dubrovačkom području evidentirano zbog bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Zanimljivo je da je COVID-19 u pandemijskoj 2021. bio tek treći najčešći razlog otvaranja bolovanja, dok je u ovoj godini po učestalosti izbio na drugu poziciju. Mjesta na popisu učestalosti zamijenili su i mentalni te poremećaji ponašanja. Ove godine u Područnoj službi Dubrovnik oni su treći najčešći razlog privremene nesposobnosti za rad, dok su lani bili drugi po učestalosti.
Novotvorine (neoplazme) su se i ove i minule godine, kad je zbog korona ograničenja manje ljudi pohodilo bolnicu, ‘usidrile’ na četvrtom mjestu popisa najbrojnijih razloga privremene nesposobnosti za rad:
Karcinomi i neurološke tegobe
Iz središnjice HZZO-a naveli su i podatke za prvu korona godinu 2020., kad COVID-19 još nije bio zastupljen na popisu najčešćih bolovanja. Prvi su i tad bili problemi s mišićima, kostima i vezivnim tkivom, mentalni poremećaji bili su treće, a neoplazme četvrte najčešće bolesti, dok su drugo mjesto na ljestvici privremene nesposobnosti za rad zauzimali trudnoća i porod.
Kad je riječ o najčešćim razlozima za otvaranje bolovanja, za one koji je nisu iskusili, vrijedi podsjetiti kako je ‘broj 1’ bolest, mišićno-koštana bol povezana s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, mišića, ligamenta, tetiva i kosti. Može biti akutna i kronična, a najčešća je to križobolja. Slijede upale mišića i mišićnih ovojnica, te pretjerana naprezanja. Uzroci mišićno-koštane boli su različiti, od opterećenja svakodnevnim aktivnostima, ozljeda, dugotrajnih imobilizacija do reumatskih bolesti.
Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potvrđuje kako ih kroz godinu redovito pohodi nadzor HZZO-a, a ‘ na meti’ kontrolora najviše su dugotrajna bolovanja. To ne čudi ako se zna da svako bolovanje dulje od 42 dana plaća Zavod:
- Nažalost, karcinoma je dosta prisutno, a i neurološki problemi čest su razlog za dugotrajna bolovanja koja se u pravilu uvijek pokažu opravdanima. Kontrolori me kao ravnatelja dan ranije obavijeste o dolasku u naše ordinacije obiteljske medicine gdje pregledavaju kartone, provjeravaju specijalističke nalaze...Prije nego procijene da bi neko bolovanje trebalo prekinuti, zatraže da se izrade dodatni nalazi – priča nam Bazdan, ravnatelj ustanove koja djelatnošću inače pokriva veliki prostor od Janjine do Vitaljine.