Pojedini stručnjaci drže da je problem u neadekvatnoj smjesi asfalta za dubrovačko podneblje koja se, skoro svake godine, postavlja na istrošeni sloj jer ne odgovora velikom broju turističkih autobusa, ali i teških građevinskih kamiona koji prometuju gradom. Pojednostavljeno, stavlja se mekša smjesa nego bi trebala s obzirom na visoke temperature, posebice ljeti i opterećenost prometom. Ipak ništa od toga ne može biti razlog da na nekoliko lokacija već godinama prijete šahtovi koji su ispod razine asfaltnog sloja - čak i desetak centimetara. Jedan od 'najpoznatijih' je onaj prije bivše prometne policijske stanice u Gružu zbog kojeg se s pola vozila mora prijeći u suprotnu voznu traku.
Na pitanje uvjetuju li pri odabiru tvrtke koja će održavati prometnice kvalitetu asfalta i kontrolira li se što se stavlja na gradske prometnice, iz Grada Dubrovnika odgovaraju kako se prilikom' obnove kolničkog zastora putem ugovornog izvođača upotrebljava asfaltna mješavina koja je propisana Općim tehničkim uvjetima, odnosno hrvatskim normama za radove na cestama te se za istu redovito prilaže atestna dokumentacija'.
- Tvrtka koja isporučuje izvođaču asfalt posjeduje Certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje. Također, bitno je za napomenuti da pri samoj ugradnji asfaltne mješavine Grad angažira ovlaštenog nadzornog inženjera kako bi bili sigurni da su isporučeni i ugrađeni materijali zajedno s radovima u skladu s pozitivnim propisima – poručuju iz gradske uprave iz koje ističu kako su prometnice na području Dubrovnika, a naročito u turističkoj sezoni, preopterećene velikim brojem autobusa i teških teretnih vozila iako nisu projektirane za takva najteža prometna opterećenja.
– Zbog toga na pojedinim dijelovima, a naročito na cestama s većim uzdužnim nagibom zbog velikih dinamički sila ponekad dolazi do nastanka kolotraga. Na takvim mjestima provode se dodatna armirano betonska ojačanja kolničke konstrukcije - pojašnjavaju iz Grada Dubrovnika dodajući kako se upravo zbog toga svim vozilima preko 7,5 tona ukupne nosivosti naplaćuje prekomjerna uporaba prometnih površina, a ta sredstva se koriste za sanaciju oštećenja.
- A nakon sanacije provode se redovita ispitivanja odnosno kontrola kvalitete asfalta. Do sada smo asfaltirali više od 50 kilometara cesta na području grada Dubrovnika, a ulegnuća koja su se dogodila bila su samo na par mjesta pa su se naknadnim dodatnim temeljenjem morala sanirati. No, najveći problem su ulice koje su presvučene takozvanim 'mikroasfaltom', a Obala Ivana Pavla II, Kuneji i Vojnović su samo neke od zona na koje nas naši sugrađani konstantno upozoravaju na opasnosti u prometovanju zbog iznimno loše sanacije tih cesta – pojašnjavaju iz Grada Dubrovnika te nas uvjeravaju kako je izrađen plan obnove svih cesta na području Dubrovnika u naredne četiri godine.