Dubrovačka se bolnica ponovno počela puniti pacijentima kojima je dijagnosticiran COVID-19 , posebice nakon pojave novog vala infekcije koji je krenuo iz Konavala. Kakvo je trenutno stanje i s koliko kapaciteta raspolaže bolnica u kojoj su trenutno hospitalizirane 63 osobe pozitivne na koronavirus od kojih njih šest zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su tri na invanzivnoj ventilaciji, dva na neinvazivnoj te jedan na kisiku, posebice jer se sve češće govori o 'trećem valu' epidemije u Hrvatskoj, pitali smo ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik izv.prof.dr.sc. Marija Bekića.
-Imamo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje covid pacijenata, po potrebi se mogu i proširiti. U odnosu na prošlu godinu brine nas porast pacijenata mlađe životne dobi koji dosad nisu imale komorbiditete. Sve samo potvrđuje da je covid vrlo opasna i smrtonosna bolest, a mjere koje primjenjujemo itekako imaju svrhu. Inače, osobe s komobiditetom su bolesnici s dulje vremena narušenim zdravljem koje traži trajnu terapiju. Kad se covid pojavio, bio je zarazna bolest o kojoj smo vrlo malo znali, tek nešto više iz Kine i Italije gdje je situacija bila katastrofalna. Poučeni tim iskustvom, u sustavu smo očekivali najgore, ali kako naša bolnica iz 2018. ima iskustvo epidemije ospica te iz 2019. epidemije gripe, proširili smo kapacitete Infektologije za smještaj covid pacijenata uz prizemlje Zaraznog i ORL- odjela na prvi kat. Također smo prenamijenili prostor jednodnevne Kirurgije, Urologije, Plastične kirurgije i Kardiologije te formirali novu jedinicu intenzivnog liječenja samo za COVID- pacijente. Naravno, pregradili smo postojeće prostore jer mi nemamo "rezervnu" bolnicu kao gradovi koji su zemljopisnim položajem bliži KBC-ima. Uz pojedinačne slučajeve, nismo imali masovne "proboje" virusa koji bi ukinuli rad nekog odjela.
Na upit o trenutačno pozitivnim kolegama, ravnatelj kaže da imaju 16 oboljelih, većinom medicinskih sestara uz dvoje djelatnika u samoizolaciji. Na Internom odjelu je bilo pozitivno devet pacijenata i sedam sestara. Dio je planski otpušten, dio zadržan, a samo su dvije osobe imale kliničku sliku. Odmah po otkriću testirali su cijeli kat antigenskim i PCR testovima te dezinficirali odjel, uz provedbu svih dodatnih zaštitnih mjera.
Lani su od covida umrla 72, a ove godine 8 pacijenata. Bila su hospitalizirana 682 pacijenta, od kojih 503 lani, te da je na respiratoru lani bio 51 a ove godine 14 pacijenata. Najmlađi je pacijent bila žena (39), baš kao i aktualni najmlađi pacijent. Do veljače je naša županija bila dobar primjer funkcioniranja zdravstvenog sustava i odgovornog ponašanja građana. Vladali smo situacijom, ali nužno produljenje mjera znači da ih ljudi ne poštuju. Ponovno apeliram na odgovorno pridržavanje i izbjegavanje nepotrebnih rizika prekomjernog druženja. Treba nositi zaštitnu opremu, održavati osobnu higijenu i što više se prijavljivati za cijepljenje. Na udaru mutiranog virusa su mlađi pacijenti i premda su neki već cijepljeni a svi smo već navikli na maske i epidemiološke mjere, virus se ipak jače i brže širi te je nužna veća budnost. Bolnica inače održava hitni i onkološki program, ali smo imali period relaksacije do konca svibnja 2020. Ipak, do jeseni smo nadoknadili gotovo sve propušteno tijekom proljeća 2020. godine kako se ne bi stvarale nepotrebne liste čekanja. Moguće da će dani pred nama uvjetovati redukciju pružanja određenog dijela zdravstvenih usluga koje nisu hitne, ali o tome još ne razmišljamo- ističe dr.sc.Bekić.
Posljedično imamo manje pacijenata npr. na Traumatologiji jer se ljudi manje kreću, manje je ozlijeđenih turista, izlazaka i prometnih nezgoda. Ali, osim gripe, covid nije zaustavio druge zarazne bolesti, samo ih je potisnuo u drugi plan, a sve više je psihijatrijskih bolesnika. Sve više je nasilničkog ponašanja među mladima i u obitelji. Bez mogućnosti kretanja, uz promjenu stila života i gubitak člana obitelji ili posla, covid je sve više socioekonomski fenomen koji stvara osjećaj klaustrofobije. Gubitak fizičkog je manji od gubitka psihičkog zdravlja. Ipak, naši su liječnici i sestre, pomoćni radnici u Higijenskom servisu psihološki vrlo stabilni i dosad nismo imali žalbi na uvjete rada i opterećenje. Ali, biti zdravstveni djelatnik je životno zvanje u kojem nema radnog vremena nego sebe cijelog morate dati- zaključuje ravnatelj dubrovačke bolnice.