StoryEditorOCM
DubrovnikPROJEKT U OBRTNIČKOJ ŠKOLI

Pšenica posađena u 'Pametnom stakleniku' ujedinila Dubrovnik i Slavoniju

Piše Tea Stjepović
1. lipnja 2017. - 16:58

Pšenica posađena u 'Pametnom stakleniku' u realizaciji Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika te Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik ujedinila je Slavoniju i Dubrovniku.

Projekt su predstavili ravnatelj obrtničke škole Dinko Mandić, predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika Mario Miličević, tajnica ZTK Jelena Vlahović, voditelj Centra robotike Informatičkog kluba Futura Nikša Vlahušić, te Željko Prce, profesor strojarske skupine predmeta praktične nastave.

Ravnatelj Mandić je izrazio zadovoljstvo ovim projektom rekavši kako je projekt vrlo zanimljiv za njihovu školu jer su sudjelovali učenici i profesori različitih usmjerenja. 'Učenici strojarskih usmjerenja izradili su fizički dio staklenika, elektro zanimanja sudjelovala su u informatičkom djelu, a učenici cvjećarstva će pratiti razvoj biljaka koje će se u stakleniku uzgajati', objasnio je Mandić.

Predsjednik ZTK Mario Miličević je kazao da je ovo put kojm treba ići i prijavljivati se na što više natječaja, a u projekte bi se trebala uključiti i sveučilišta. Jelena Vlahović je rekla da su u svibnju prošle godine imali tek skicu, koja je sad zaživjela.
'Pametni staklenik bit će motivacija profesorima, učenicima i građanima, svima onima koji imaju interesa proučavati nove tehnologije. Pšenica je ujedinila Slavoniju i Dubrovnik!', poručila je Vlahović koja se prisjetila kako su ih na Fakultetu poljoprivrede u Osijeku pitali: ‘Jeste li sigurni kako želite staviti pšenicu u zatvorene uvjete?’. Mi smo rekli kako jesmo, ali smo u idućim koracima shvatili kakva je to zapravo problematika što nas je potaknulo da malo više promišljamo o jednoj od važnijih namirnica na svijetu', prepričava Jelena.

U pametni staklenik je posađeno donirano sjeme patuljaste pšenice koja će narasti 1,65 metara. Visina neće biti problem za staklenik, jer je krov pomičan i može se otvoriti. Pri radu na pametnom stakleniku naišli su na brojne izazove, poput ‘hlađenja staklenika’. Problem su riješili tako što su stavili dijelove koji hlade kompjutere, kako bi simulirali prirodne uvjete i temperaturu koja mora biti ispod pet stupnjeva da pšenica izbusa. Profesor Željko Prce se zahvalio svim učenicima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Naglasio je kako je izgradnja staklenika, u strojarskom smislu, trajala otprilike mjesec dana.

Voditelj Centra robotike Nikša Vlahušić objasnio je da se ovdje nije riječ o industrijskom stakleniku, već prototipu.
'Ovo je najnovija tehnologija koja postoji u svijetu. Sve je sastavljeno od najmanjih mogućih dijelova. Učenici su zapravo trebali naučiti na koji način treba nešto spojiti. Postavljeni su senzori za mjerenje temperature zraka, vlage, zemlje, i na temelju tih informacije se pale svjetla, ventilatori i sustav za navodnavanje', rekao je Vlahušić poručivši kako se ovdje radi o jeftinoj ali i najnovijoj tehnologiji koja je dostupna svima. 'Nadam se da ćemo dogodine sa cvjećarima i elektroničarima i ostalim učenicima razvijati ovaj staklenik i nastaviti istraživati načine kako uložiti malo, a dobiti puno', kazao je Nikša Vlahušić.
Projekt je financiran putem dobivenog natječaja HBOR-a u 2016. u iznosu od 45,224 kuna.

24. studeni 2024 22:48