Poučeni pandemijom, sve što se događa u Kini je pod povećalom. Tako su i izvještaji o epidemiji respiratornih infekcija kod male djece izazvali sjećanja na početak COVID-19 pandemije. Tim riječima doc. dr. sc. Ljiljana Betica Radić, prim., dr. med., specijalist infektologije i subspecijalist pedijatrijske infektologije komentira vijesti o ‘misterioznoj‘ upali pluća koja je nakon Kine uzbunila javnost u Nizozemskoj i Danskoj.
Zašto su uglavnom ugrožena djeca?
- Svjetska zdravstvena organizacija zatražila je hitno izvješće zdravstvenih dužnosnika u Kini. Za sada nema veće zabrinutosti, jer se ne radi o nekim novim uzročnicima. Prema dostavljenim izvješću, radi se o dobro poznatim virusima i bakterijama čija se cirkulacija tijekom pandemije dramatično smanjila i stvorila je kohortu djece bez imuniteta protiv infekcija kao što su virusi gripe, RSV, rinovirusi, adenovirusi, drugi virusi i bakterije (mycoplasma pneumoniae) koji uzrokuju prehladu i upale pluća. Pneumonije izazvane s mycoplasma pneumoniae prate se od svibnja, a pneumonije izazvane RSV, adenovirusima i virusom influence, od listopada ove godine. Da se radi o novim patogenima svi bismo bili osjetljivi, a ne samo djeca. Ukazano je da se radi o nedostatku imuniteta koji je stvorila pandemija, a ostaje za vidjeti priprema li se pozornica za velike epidemije kada se navedeni patogeni vrate. Podsjetimo se kako je Kina jedna od posljednjih zemalja koja je ukinula ograničenja i službeno ukinula politiku nulte zaraze COVID virusom. Budući je Kina imala rigoroznije i dulje mjere karantene, očekivano je da ima značajnije epidemije respiratornih bolesti i porast slučajeva je u skladu s onim s čime se većina zemalja suočavala zadnju godinu. I druge zemlje su bilježile skokove respiratornih infekcija nakon završetka pandemije. Aktualno, Danska ima epidemiju mycoplasma pneumonije kod djece i mlađih osoba. Za mnoge od ovih respiratornih infekcija postoje cjepiva (gripa, pneumokoki, RSV) ili učinkoviti lijekovi – kaže dubrovačka infektologinja.
Bilježi li se i kod nas veća stopa oboljenja i hospitalizacija s dijagnozom upale pluća nakon povratka na pretpandemijske navike, bez socijalne distance i maski?
- Zimi je uvijek veći broj respiratornih infekcija i neki od oboljelih razviju teži oblik respiratorne bolesti donjih dišnih puteva – pneumoniju ili upalu pluća. Reklo bi se da se vraćamo u pretpandemijsko vrijeme, kada upale pluća više nisu uzrokovane COVID-19 infekcijom već su uzročnici vanbolničke upale pluća drugi respiratorni virusi ili bakterije. S obzirom da se infekcije dišnih puteva prenose kapljičnim putem, zimi je lakši prijenos kada su ljudi u kolektivima, u zatvorenim prostorima. Tijekom pandemije, u svrhu protuepidemijskih mjera, koristile su se maske i fizička distanca, mjere koje su učinkovite i protiv svih drugih infekcija koje se prenose kapljičnim putem. Prekidom pandemije brzo se zaboravilo na dobre navike, tako da slobodno kretanje zaraženih sigurno doprinosi većem broju zaraženih. Važno je da oboljeli u akutnoj bolesti ostanu kod kuće ili se u težim slučajevima hospitaliziraju, ne samo da bi se brže oporavili, nego da ne bi širili infekciju – kaže prim. dr. Ljiljana Betica Radić.
Simptomi upale pluća
Mikoplazma pneumonija je jedna od takozvanih atipičnih pneumonija. Atipična je jer često počinje temperaturom, umorom, glavoboljom, grloboljom, suhim kašljem i simptomi se polako pogoršavaju, a pneumonija koja je vidljiva na radiološkoj snimci pluća, često se ne čuje prilikom kliničkog pregleda stetoskopom, pojašnjava sugovornica. Uzrokovana je bakterijom mycoplasma pneumoniae, koja je vrlo čest uzročnik infekcija dišnog sustava diljem svijeta, a pneumonije uzrokuje najčešće u školske djece i mladih ljudi.
- Iako pneumonija može biti teška, obično je blaga, „hodajuća pneumonija“. Pojavljuje se često epidemijski u razmacima od četiri do šest godina, a zbog duge inkubacije koja je dva, tri tjedna, uzrokuje epidemije pneumonija koje traju i po nekoliko mjeseci. Kod infekcije mikoplazmom mogu nastati oštećenja i drugih organskih sustava posredovana imunološkim mehanizmima, kao što su osip, anemija, trombocitopenija, bolovi u zglobovima, miokarditis, hepatitis, glomerulonefritis, neurološki problemi. Na bolest treba posumnjati kada se pojavi veći broj oboljelih od pneumonija kod mlađih ljudi, a definitivna dijagnoza se postavlja u pravilu serološkim pretragama dokazom specifičnih protutijela. Bolest se uspješno liječi makrolidima (azitromicin) ili tetraciklinima, a budući da bakterija mycoplasma nema staničnu stijenku, otporna je na penicilinske i cefalosporinske antibiotike – navodi dubrovačka liječnica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....