Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije u Malom amfiteatru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju obilježilo je u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i dubrovačkom udrugom poslovnih žena Krug Međunarodni dan žena predavanjem "Žene i obrazovanje – nekad i sad". O počecima ženskog srednjoškolskog institucionalnog obrazovanja koje je započelo sa školovanjem učiteljica govorila je dr.sc. Daria Vučijević, dok je prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž naglaska dala na suvremenije doba.
-Preparandija ili Ženska učiteljska škola u Dubrovniku je s radom započela 3.siječnja 1875. godine tako da tad počinje institucionalno srednjoškolsko obrazovanje žena. Redefiniranje uloge žena u privatnom i javnom životu počelo je na prijelazu iz 19.u 20.stoljeće a ključ tog redefiniranja bilo je obrazovanje i učiteljice su bile glavne promicateljice obrazovanja i ženskih prava. Prva ženska učiteljska škola započela je s radom 1848. u Zagrebu da bi 1894. na području Hrvatske i Slavonije djelovalo pet takvih škola. Privremeni ženski licej gimnazijskog programa kao pandan muškoj gimnaziji osnovan je 1892.godine. U našem gradu su tečajevi za učiteljice održavani u sastavu Privatne osnovne škole Službenica milosrđa u samostanu na Pilama, a odluku o otvorenju Državne ženske učiteljske škole (Preparandije) 6.veljače 1875. donosi Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu i to je bila jedina pokrajinska srednja škola za djevojke u Dalmaciji. Tako je obrazovanje za zvanje učiteljice koncem 19.stoljeća djevojkama bilo jedino moguće srednjoškolsko obrazovanje- rekla je dr.sc. Vučijeviće te naglasila:
-U periodu 1875-1920. je 54 posto djevojaka- polaznica te škole dolazilo izvan Dubrovnika i najvećim dijelom (83 posto) iz Dalmacije od Zadra do Kotora i Budve, dok manji dio dolazi iz ostalih dijelova Hrvatske i Austro-Ugarske monarhije. Polaznice su uglavnom iz službeničkih te trgovačko-obrtničkih i obitelji intelektualaca, a najpoznatije učiteljice tog doba bile su Jelka Miš, Nike Balarin, Pavlina Bijelić Bogdan i Jelena Bizzaro Ohmučević. No, sve do 1911. plaće učiteljica bile su 20 posto niže od učitelja, teže su se zapošljavale i uglavnom samo ako nije bilo muških učitelja, bilo je to po državnom dekretu i nisu mogle biti ravnateljice, a vodile su nomadski život- rekla je dr.sc. Vučijević dok je dr.sc. Vrdoljak Raguž naglasila kako "danas žene dominiraju kao učiteljice i profesorice u osnovnim i srednjim školama, ali u velikoj mjeri i u visokom obrazovanju":
-Zanimljiv je i podatak da je veći udio studentica koje upisuju i diplomiraju na fakultetima što govori i podatak da je 61 posto diplomiranih studentica u odnosu na muške kolege, ali je interesantno i kakve su mogućnosti nakon završetka studija izgradnje profesionalnih karijera. Na pitanje jesu li u suvremenom svijetu žene manje plaćene od muškaraca mogu reći da sve ovisi o kojem je zaposlenju riječ. Kao javna institucija, obrazovanje je specifično jer su propisani koeficijenti za obračune plaća te su plaće u prosjeku jednake, ali razlika nastaje u dodatnom angažmanu žena i varijabilnom, a ne fiksnom dijelu njihove plaće. U našoj znanosti i visokom obrazovanju to su uglavnom rad na projektima i umrežavanje na izradi ekspertiza. Istraživanja su pokazala da su tu žene manje prisutne od muških kolega. Kao redovita profesorica osobno se ne mogu požaliti na status i ulogu u obrazovanju, ali generalno još uvijek ima dosta prostora za poboljšanje! Patrijarhat se osjeti i više je prisutan u drugim djelatnostima, negdje i poprilično u odnosu na obrazovanje- rekla je dr.sc. Vrdoljak Raguž te za činjenicu kako žene u odnosu na muškarce više iskazuju želju za obrazovanjem rekla kako podaci pokazuju da je taj trend u visokoškolskom obrazovanju najintenzivnije počeo od uvođenja Bolonjskog procesa i akademske 2003/2004.godine:
- Ako promatramo podatke unatrag dva desetljeća, s razine 7 posto došli smo na razinu od 24 posto visokoobrazovanih osoba. Generalno, to je ogroman skok, a u najvećoj mjeri to otpada na žene. Naše mlade djevojke su svjesne mogućnosti koje imaju a koje, pak, u prošlosti, nažalost, njihove bake Recimo i to kako je na kraju predavanja predstavljena i suradnja dubrovačkog Sveučilišta te Centra za jezike i županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Naime, na inicijativu Povjerenstva, Sveučilište je omogućilo besplatno pohađanje tečaja engleskog jezika za jednu ženu, osobu s invaliditetom, prijavljenu u evidenciji područnog ureda Dubrovnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
