Na kamenim elementima atrija Kneževog dvora u Dubrovniku pojavile su se nove pukotine o kojima su iz Dubrovačkih muzeja prošlog mjeseca izvijestili nadležne institucije te je u kratkom roku zatraženo mišljenje statičara. Iz Zavoda za obnovu Dubrovnika umiruju javnost informacijom kako to prvo mišljenje stručnjaka ne upućuje na uzbunu. Međutim, dosadašnja iskustva poučila su nas da je svako oštećenje vrijednog kulturnog blaga upravo poziv na uzbunu i da se novac stečen eksploatacijom spomeničke baštine mora trošiti na njeno održavanje.
’Očekujemo očitovanja’
Najreprezentativniji objekt spomeničke baštine u UNESCO-om zaštićenoj povijesnoj jezgri danas je muzejski prostor kojega je lani posjetilo više od 120 tisuća osoba s nekom vrstom ulaznice, daleko više od ijednoga muzeja u Gradu, a na tu se brojku dodaju brojni posjetitelji koncerata i različitih kulturnih i društvenih događaja. Kroz povijest, Knežev dvor je više puta bio oštećen, ali i obnavljan. Posljednja konstruktivna sanacija atrija Dvora te konzervatorsko restauratorski radovi obavljeni su od prosinca 2015. do 2018. godine. Uz tehnologiju izvođenja radova koja se kod nas prvi put primjenjivala, ta je sanacija stajala 13 milijuna kuna.
- Nakon što su uočena oštećenja u atriju Kneževa dvora, obaviješteni su nadležni iz ZOD-a i Grada Dubrovnika. Odmah je napravljen preliminarni očevid i očekujmo stručno mišljenje i očitovanje projektanata, nadzora, statičara i izvođača radova koji su bili uključeni u konstruktivnu sanaciju atrija Dvora u razdoblju od 2016. do 2018. godine – navodi Ivona Michl, ravnateljica Dubrovačkih muzeja.
Michl je bila spremna na upit o ovoj temi pa je pripremila ovu kratku izjavu i to je, kako kaže, sve što su oni kao korisnici prostora u mogućnosti reći u ovom trenutku.
Dok u Muzejima očekuju očitovanje projektanata i ostalih koji su bili uključeni u posljednju sanaciju atrija, glavnom projektantu Željku Pekoviću, kojem Dubrovnik više nije mjesto prebivanja, prva vijest o novim oštećenjima bio je novinarski upit za ovaj tekst.
- Ne, nitko me dosad nije pozvao. Ne bih komentirao u kakvom je stanju Dvor, jer nisam bio niti sam vidio – kaže Peković u telefonskom razgovoru.
Na pitanje, je li zatražen monitoring Dvora nakon sanacije, Michl kaže kako za svoga ravnateljskog mandata ona nije slala takav zahtjev ZOD-u.
Dvor je siguran
- Zavod za obnovu Dubrovnika dobio je informaciju o tome kako su se na pojedinim dijelovima Kneževog dvora pojavile pukotine. Navedenu informaciju dobili smo od ravnateljice Dubrovačkih muzeja. Nakon obavijesti, stručne službe Zavoda, stručne službe Grada i statičar obavili su uvid u navedeno. Prema prvom uvidu, pukotine ne upućuju na smanjenje sigurnosti građevine u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti. A u skladu s dogovorenim, što je također prema već izrađenom programu monitoringa i istražnih radova na konstrukciji, koji je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (dokument na koji je ishođena suglasnost Konzervatorskog odjela), obveza je provesti detaljnu analizu za što će biti angažirane stručne osobe. Nakon dobivene analize znat ćemo je li potrebno obavljati bilo kakve dodatne radove – izjavila je Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.
U uskom krugu ljudi koji su upućeni u nova oštećenja već se propituju mogući uzroci. Od ponedjeljka se čeka odgovor Ministarstva kulture i njihova Konzervatorskog odjela jesu li se pukotine pojavile na kamenim stupovima atrija koji su bili predmet spomenute posljednje sanacije do prije pet godina. U ZOD-u kažu da nova oštećenja nemaju veze s tim.
Od idejnog rješenja do svečanosti po završetku radova promijenile su se gradske vlasti i čelni ljudi uključenih ustanova.
Idejno rješenje za tu sanaciju još 2004. godine izradili su prof. dr. sc. Josip Dvornik i prof. dr. sc. Damir Lazarević, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Glavni i izvedbeni projekt konstruktivne sanacije povjeren je tvrtki Omega engineering. Glavni projektant bio je prof. dr. sc. Željko Peković, a projektant konstrukcije prof. dr. sc. Blaž Gotovac. Ugovorom je bila obuhvaćena i izrada konzervatorsko restauratorskog elaborata. Pozitivno mišljenje na glavni projekt dali su Konzervatorski odjel u Dubrovniku, autori idejnog rješenja i Stručno savjetodavno povjerenstvo Zavoda za obnovu Dubrovnika, kao investitora. Radove su izvodili Spegra, Spegra inženjering i Neir, zajednica ponuditelja iz Splita. Stručni nadzor nad izvođenjem radova bio je povjeren tvrtki Canosa Inženjering. Projektantski nadzor vodili su Željko Peković i Blaž Gotovac, a konzervatorski nadzor Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Koordinaciju svih sudionika i aktivnosti vezanih za projekt rekonstrukcije atrija Kneževa dvora, u ime Zavoda za obnovu, vodio je Andrija Tolja.