Počela je još jedna sezona embarga na izvođenje građevinskih radova koja se na području Grada Dubrovnika redovito poklapa sa špicom turističke sezone. Preciznije, odlukom o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova za 2023. godinu zabranjeni su isključivo zemljani radovi, dok zahvati na izgradnji konstrukcije i ostali ‘nezemljani’ radovi ne potpadaju pod ljetnu obustavu koja će i ove godine potrajati tri mjeseca, sve do 15. rujna.
Ni iskopa ni utovara
Prema Odluci koja je na snazi od kraja prošle godine, privremena zabrana izvođenja građevinskih radova vrijedi 24 sata. U tom terminu investitori će se morati suzdržati od iskopa za temelje i građevne jame, eće smjeti kopati rovove za instalacije i odvodne jarke, a skroz nepoželjni su i bučni radovi poput utovara i odvoza viška zemlje na gradski deponij, nasipanje, deponiranje šuta...
A kako u svakom pravilu ima i izuzetaka, primjerice kod zahvata gdje je utvrđen državni interes, kod uklanjanja bespravno podignutih objekata ili pak kod popravaka oštećenih građevina ili infrastrukture koji bi mogli ugroziti sigurnost i živote građana, Grad Dubrovnik za ovo je ljeto odredio tek rijetke iznimke.
- Izuzeće se odnosi samo na radove za koje je utvrđen interes RH i Grada Dubrovnika, a to su ove godine radovi Vodovoda na Aglomeraciji Dubrovnik i T-coma za radove uspostave optičke mreže koji se sufinanciraju kroz EU projekt – izvijestili su nas iz gradske uprave i dodali kako nadzor nad provedbom gradske Odluke provodi Odsjek za komunalno redarstvo.
Svaka novčana kazna raste
U obavljanju nadzora komunalni redari postupaju sukladno odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji i Naputka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine o novčanim kaznama koje izriču komunalni redari u provedbi ovog Zakona.
A ‘cjenik’ novčanih kazni koje komunalni redari mogu izreći prekršiteljima embarga uređen je Naputkom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja još iz 2018.
Sukladno dokumentu iz mandata davnog HNS-ova ministra Predraga Štromara, komunalni redari rješenjem naređuju ‘neposlušnom’ investitoru privremenu obustavu izvođenja zemljanih radova protivnih gradskoj regulativi. Na provedbu rješenja tzv. izvršenik se prisiljava novčanim kaznama koje su i dalje izražene u bivšoj valuti, kuni.
Primjerice, pravna osoba koja se prvi put ogluši o restrikcije kod ljetnog građenja plaća 30 tisuća kuna, a odgovorna fizička osoba u njoj 10 tisuća kuna.
Penali rastu sa svakim sljedećim ‘nestašlukom’ pa tako neposlušna građevinska tvrtka šestu novčanu kaznu plaća 180 tisuća kuna, a odgovorni u njoj osobno 60 tisuća kuna.
U nešto povoljnijem položaju su prekršitelji angažirani na objektima koji ne traže građevinsku dozvolu, pa će takvi prvu nočvanu kaznu platiti 10 tisuća ako je riječ o tvrtki, a 3 tisuće ako regule pokušava zaobići fizička osoba.