Kako u praksi izgleda rad vrtića u Covid-uvjetima, otkriva ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać.
- Objavljene su preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje su izišle 24. kolovoza i mi smo, čitajući tih 16-ak stranica, vidjeli da se zapravo ništa nije promijenilo od početka epidemije koronavirusa. Preporučili smo svim odgajateljicama da one to detaljno pročitaju, a mi smo onda napravili jedan kratki sažetak. Sve se svodi na to da treba prati ruke, čistiti, dezinficirati, započinje Milan Mustać.
Na otvorenom su odrađeni roditeljski sastanci s novoupisanom djecu na kojima su roditelji dobili upute za ponašanje. Također, u malim grupama na otvorenom okupljeni su i odgajatelji te im se skrenula pozornost o čemu sve treba voditi računa.
- Stalno govorimo da je najvažnije temeljito prati ruke. Djeca nikako ne dezinficiraju ruke, ali ih moraju jako često prati. U vrtić mogu svi! Nema, kao na početku epidemije, ograničavanja broja djece. Odgajatelji su kod novoupisane djece napravili raspored kako će koje dijete doći jer taj roditelj koji prvi put dolazi u vrtić može ostati 15-ak minuta, poželjno je da ne ulazi u grupu, ali je važno da taj roditelj vidi gdje ostavlja svoje dijete. Što se tiče samih odgajatelja, kad oni primaju djecu, potrebno je dijete dobro pogledati i ako odgajatelji uoče da dijete ima povišenu temperaturu, kašalj, poteškoće u disanju, tada to dijete treba vratiti doma. Naravno da smo sve to roditeljima rekli, ali ponekad roditelji, kad ujutro dignu svoje dijete iz kreveta i dovedu ga u vrtić, to ne vide i zato smo odgajateljima skrenuli pažnju da je jako važno da dijete dobro pogledaju. Nećemo djeci mjeriti temperaturu, ali ćemo imati povjerenje u roditelje. Svi su odgajatelji visoko senzibilizirani i mogu prepoznati je li neko dijete bolesno odnosno ima li temperaturu ili ne, ističe ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik.
U sustavu vrtića je otprilike 1.800 djece, a tu je više od 300 zaposlenika. Reakcije roditelja i odgajatelja na nove uvjete su identične.
- Svima nam je teško, svi to doživljavamo kao jedan veliki izazov. Stalno naglašavam da je važno imati povjerenje jedni u druge. Sigurno roditelj najviše voli svoje dijete i stalo mu je da dijete bude zdravo, vrtić nije obavezan, to stalno naglašavam, ali do 'lockdowna' neće doći, mi ćemo raditi odnosno mi ćemo poštivati preporuke, imat ćemo povjerenja u preporuke koje daje Hrvatski zavod za javno zdravstvo i naše Ministarstvo. Također, želim naglasiti da roditelji mogu doći s maskama, svaki roditelj prilikom primopredaje odnosno prilikom ulaska u vrtić mora imati masku. Neki vrtići su veliki kao Dječji vrtića Palčica, roditelj mora malo ući u kuću, a neki vrtići su mali poput vrtića Pile-Kono, roditelji predaju dijete na ulazu u vrtić, ne ulaze u prostor, ali moraju imati masku. Odgajatelji ne trebaju imati masku, ali ako su imalo zdravstveno ugroženi, ako se boje za sebe prilikom primopredaje mogu imati masku koju će oni kasnije skinuti u radu s djecom. Dakle, svaka kuća ima neka svoja interna pravila, ne možemo se povući u ravnu crtu, slikovito će Milan Mustać.
Ako odgajateljice primijete da je neko dijete bolesno, upozorit će roditelje i roditelj je dužan vratiti dijete doma. Odgajateljice koje tijekom radnog vremena zapaze da je dijete bolesno, dužni su odmah zvati roditelje, a roditelj je dužan najbrže što je moguće doći i odvesti dijete doma. No, što ako se zaraza pojavi među odgajateljicama?
- Svima nam se to može dogoditi, međutim, imam povjerenja u ljude, imamo povjerenja jedna u drugu, ali da bismo zaštitili i ljude, i vrtić, i naš grad, ljudi koji se vraćaju s godišnjeg odmora dužni su potpisati izjavu kojom potvrđuju da su zdravi. Jer, ako se vraćate iz neke druge države ili nekog crvenog, kritičnog područja, tada mogućnost da ste se razboljeli ipak postoji. A, nikad se ne zna, danas ste zdravi, a bogzna što će biti sutra, kazuje Milan Mustać.
Dubrovački studenti još su u neizvjesnosti, još čekaju 'znak' iz resornog Ministarstva o tome hoće li na predavanja ići uživo ili će se, kao od početka epidemije, opet sve odvijati online.
- Poštujući epidemiološke preporuke koje smo dobili još u svibnju za organizaciju rada i izvođenje nastave, Sveučilište u Dubrovniku spremno je izvoditi nastavu uživo u svojim prostorijama. Naravno, pratimo upute Nacionalnog stožera, HZJZ-a, resornog Ministarstva i prilagođavat ćemo se situaciji. Napominjem da nastava u novoj akademskoj godini započinje 5. listopada, objašnjava glasnogovornica dubrovačkog sveučilišta Sandra Buratović Maštrapa koja otkriva kojemu načinu rada su naklonjeni predavači i studenti:
- I nastavnici i studenti Sveučilišta istaknuli su da daju prednost predavanjima uživo. Dodatno, moramo naglasiti da dio nastave nije moguće održavati na daljinu već isključivo u našim prostorima (na primjer rad na simulatorima na Pomorskom odjelu, radionice restauracije). Ako situacija to bude zahtijevala, preći ćemo na nastavu na daljinu i koristit ćemo različite platforme – Merlin, Zoom, Microsoft Teams, Big Blue Button itd. Sveučilište je nabavilo svu potrebnu zaštitnu opremu i kontinuirano obnavljamo naše zalihe, zaključuje Buratović Maštrapa.
Nova tri studija
Sveučilište u Dubrovniku u novu, Akademsku 2020./2021. pored spremnog Studentskog doma kreće i s tri nova studija: preddiplomski studij Primijenjena ekologija mora, specijalistički diplomski stručni studij Hotelijerstvo i poslijediplomski doktorski studij Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju.
- Što se tiče rezultata upisa – na novi studij Primijenjena ekologija mora upisalo se, u prvom upisnom roku, osam studenata. Prijave za upise na druga dva studija nisu još započele, ali smo zaprimili veliki broj upita zainteresiranih kandidata i očekujemo da će biti popunjena upisna kvota, odgovorila je glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku.