''Simptomi su respiratornog karaktera, šmrcanje, povećana tjelesna temperatura...''
Tko je pomislio da ćemo i ovdje razglabati o koroni, pogriješio je. Tekst nije o covidu-19, već o pojavi ptičje gripe koja je nedavno potvrđena na istoku Hrvatske. Od influence tipa A podtipa H5N8 uginuo je prije par tjedana 'nulti pacijent', labud pronađen u rijeci Bosut. Osim labudova, u influencom ugroženu skupinu, posebno ako im se potkrade i koji drugi komorbitet, spadaju koke, purani, vrapci, ptice grabežljivice i – golubovi.
Hranidba i liječenje
A u hladnom proljetnom Dubrovniku koji strpljivo čeka turiste, oni su ovih dana najčešći oblik života:
Na prelazak na ljetno računanje vremena dobro su se naviknuli. Na ručak na Gundulićevoj poljani dolaze po sezonskoj satnici, a epidemioloških se mjera ne boje, jer ionako blaguju na otvorenom. Kakva god bila satnica, dubrovački golubovi dolijeću s obližnjih krovova na objed točno u podne. Kukuruznu poslasticu im, bilo ljeto ili zima, osiguravaju komunalci iz Sanitata:
- Skrb o gradskim golubovima obuhvaća hranidbu i njihovo liječenje. U 2021. godini za hranu za golubove izdvojeno je 38 tisuća kuna. Djelatnici zaposleni u službi dubrovačkih tržnica svaki dan ih u 12 sati hrane na Gundulićevoj poljani sa 10 kilograma kukuruza. Ostala skrb o golubovima obavlja se po potrebi, u nastojanju da oni budu zdravi, dok se uginuli odmah uklanjaju – podsjetili su sugrađane iz Sanitata.
Nema farmi
Dakako da leteći simboli Grada katkad dobivaju prihranu i iz drugih izvora, mrvice kruha i kolača tu i tamo popune želudac kao poslastica, neovisno o tome jesu li Maro Baro već otkucali podnevnu uru ili se to tek spremaju učiniti.
Jesu li i 'pernati suveniri Grada' na udaru nekog od sojeva virusa koji napadaju pernatu populaciju i treba li se pribojavati kakve mini-epidemije, pitali smo struku. Dubrovački veterinar Branko Širok koji na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije obilazi teren i radi sve zakonom propisane poslove od Prevlake do doline Neretve, kazuje kako zasad na jugu nema oboljelih pernatih životinja.
- U ovom dijelu Hrvatske nema velikih peradarskih farmi pa je i opasnost od moguće zaraze značajno manja – izjavio je Širok.