Prema dosad dostupnim podacima, Opća bolnica Dubrovnik je jedina opća bolnica u Republici Hrvatskoj koja je provela serološko testiranje svojih djelatnika, napominju u priopćenju.
"Prvi tjedan ispitivanja su rađena imunokemijskom metodom koja detektira IgG antitijela, a drugi tjedan drugom imunokemijskom metodom koja detektira IgG i IgM antitijela. Naime, IgM antitijela stvaraju se nešto ranije nego IgG antitijela, ali ostaju kraće prisutna u krvi. Svaki pozitivan rezultat testirao se i drugom metodom, a osim toga 20-ak negativnih uzorka koji su imali nešto veći indeks antitijela ispitan je drugom metodom.
Postotak pozitivnih rezultata u našem laboratoriju bio je između 3.2 i 3.5 posto. Dakle, taj postotak uključuje 17 uzoraka ispitanika kojima je COVID-19 potvrđen PCR metodom. U 15 uzoraka prisutnost antitijela je dokazana s obje metode, a u dva uzorka ispitanika kojima je PCR metodom dokazan COVID-19, antitijela su bila negativna s obje metode.
Kod ispitanika kojima prethodno nije potvrđena dijagnoza COVID-19 imali smo devet pozitivnih rezultata s obje metode i još dva suspektna rezultata kojima su antitijela bila pozitivna jednom metodom, ali negativna drugom metodom. Ta dva uzorka poslali smo na Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević kako bi se ispitali još jednom metodom. Prema našim podacima, postotak kod asimptomatskih ispitanika je između 1.2 i 1.5 posto", stoji u priopćenju.
Iz bolnice napominju kako kod imunokemijskih testiranja koje su koristili, temeljenih na principu da se pomoću proizvedenih antitijela u reagensu detektira neka molekula, u ovom slučaju imunoglobulini na COVID-19, uvijek postoji mogućnost lažno pozitivnih rezultata zbog križne reaktivnosti dugih antitijela bilo da se radi o tzv. heterofilnim antitijelima ili drugim imunoglobulinima koji su prisutni u krvi. Iz tog razloga svaki pozitivan rezultat testiran je i drugom metodom rada.
"Što se tiče djelatnika bolnice, pozitivna antitijela dokazali smo samo kod dva djelatnika kojima je i postavljena dijagnoza COVID-19, što ukazuje na veliku discipliniranost u provođenju preporučenih samozaštitnih mjera. Najveći postotak pozitivnih seroloških testova bio je kod djelatnika Zračne luke Dubrovnik. Od testiranih 157 djelatnika, 9 ih je bilo serološki pozitivno.
Kako bi se isključila mogućnost da su serološki pozitivni ispitanici infektivni za svoju okolinu, svi su pozvani na uzimanje brisa u kojem se prisutnost virusne RNA ispituje PCR metodom.
Osobe kojima se PCR metodom dokaže prisutnost virusa, smatraju se infektivne za okolinu, dok pozitivno serološko testiranje ukazuje na imunost osoba koje su se zarazile. S obzirom na to da se antitijela mogu stvarati i detektirati i u akutnoj fazi bolesti, željeli smo isključiti infektivnost serološki pozitivnih ispitanika", objavili su iz OB Dubrovnik.
Inače, PCR metodom dokazuje se prisutnost virusne RNA, najuspješnije u brisu nosa. Osobe kojima je PCR metodom dokazana prisutnost virusa, smatraju se infektivne za okolinu. Serološkim testiranjem, o kojem je riječ u priopćenju OB Dubrovnik, određuje se prisustvo antitijela u krvi, bilo da se radi o IgG, IgM ili IgA antitijelima. Smatra se da se IgM antitijela počinju razvijati već unutar pet dana od pojave simptoma bolesti, IgG antitijela unutar sedam dana, dok još uvijek oskudni podaci govore da se IgA antitijela javljaju već tri do šest dana od pojave simptoma. Ta antitijela ostaju prisutna određeno vrijeme u krvi, a IgG antitijela ostaju najduže prisutna u krvi.
- Smatra se da se izgledi za novi koronavirus smanjuju kada otprilike 70 posto osoba u populaciji stekne imunitet, što se naziva "imunitetom krda". Imunitet se može steći bilo kao posljedica cijepljenja ili kao posljedica preboljele bolesti, a detektira se prisutnošću antitijela koja nas štite pri ponovnom kontaktu s virusom. S obzirom da cjepiva za COVID-19 još nema, serološka testiranja koja se provode u zdravstvenim ustanovama prvenstveno služe za identifikaciju osoba koje su bile zaražene, preboljele su bolest i potencijalno postale imune. Međutim, negativan rezultat seroloških testiranja ne isključuje infekciju virusom, jer se antitijela na COVID-19 obično razvijaju 10 do 14 dana od infekcije. Ipak, ovakva testiranja mogu biti pomoć pri otkrivanju ljudi kojima je potrebna dodatna dijagnostička obrada uzimanjem brisa za PCR analizu kojom se potvrđuje aktivna bolest i infektivnost za ostale ljude – objašnjava dr. sc. Antonija Perović, voditeljica Biokemijskog laboratorija OB Dubrovnik.
Kod ovog novog koronavirusa, otvara se i pitanje hoće li antitijela ostati prisutna kroz duže razdoblje i time štititi organizam od ponovnog oboljenja. Stoga bi bilo zanimljivo vidjeti rezultate seroloških ispitivanja istih pozitivnih ispitanika i nakon određenog vremena, kako bi se vidjelo koliko se ta antitijela koja bi nas trebala štititi od ponovnog izlaganja virusu, zadržavaju u ljudskom organizmu.