Tri za obnovu
- U Bosdariju bismo napravili interaktivnu mapu na kojoj bi se predstavio vremenski slijed gradnje ovih 278 ljetnikovaca, lokacija i sadašnje stanje, odnosno namjena. A, kako je krenulo? Tijekom putovanja u Rigu i Prag, gdje smo predstavljali Orlandovu godinu, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i ja razgovarali smo o tome kako bi valjalo smisliti namjenu za Bosdari i Resti. Kao povjesničar po doktoratu, ponudio sam se smisliti što s ljetnikovcem. Nakon povratka s puta sam osmislio ideju da u ljetnikovcu Bosdari budu prezentirani: ljetnikovci! Odnosno kultura ladanja Republike – prepričava dr.sc. Goran Cvjetinović, nekadašnji novinar Dubrovačkog vjesnika, kasnije Jutarnjeg lista, itd., a danas viši savjetnik u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika Dubrovnika.
Grad Dubrovnik vlasnik je svega pet ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj. Caboga i Stay na Batahovini su obnovljeni, s tim da je prvoga obnovila Zaklada Caboga Stiftung koju vodi Ivo Felner, a u drugom je smješten Restauratorski zavod. Obnovu još uvijek čekaju Bosdari u Čajkovićima, Resti u Rožatu i Gozze ispod Nove Mokošice.
- Zauzimanjem gradonačelnika Mata Frankovića, Caboga je danas u stopostotnom gradskom vlasništvu. Ova je gradska uprava 2017. obećala revitalizirati svoja preostala tri ljetnikovca, najprije Gozze za kojega je projekt pripremljen za EU fondove. Obnovom i uređenjem Bosdarija, ljetnikovac bi prestao propadati i dobio bi novi život. Iako je ljetnikovac „s neruke“, on daje dodatnu vrijednost tom području u turističkom smislu. Stoga je zamjenica Tepštić počela razmišljati i o konceptu ture po ljetnikovcima Rijeke dubrovačke – navodi Cvjetinović.
Sljedeći je Resti
Muzej bi donio prikaz najpoznatijih i onih manje poznatih graditelja ladanjskih objekata, stilove gradnje uz pomoć maketa i 3D prikaza najreprezentativnijih zdanja, od Sorga u Komolcu, Gozze i Bobali u Mokošici, Gundulića u Gružu, Sorga u Lapadu, Skočibuhe na Boninovu i Šipanu, ljetnikovca nadbiskupa na Lopudu, Gozze u Trstenome, itd. Ideja je prikazati kako se, kada i koliko tijekom godine živjelo u ladanjskim objektima, tko je živio s gosparom, što se jelo i radilo.
Ideja je dobila gradonačelnikovu podršku, a potom i dotaciju Ministarstva kulture u iznosu 100 tisuća kuna za izradu elaborata i konzervatorsko-restauratorska istraživanja na zidom osliku, koji je, uz prethodno izrađeni konzervatorski elaborat, osnova za izradu projektne dokumentacije za obnovu ljetnikovca Bosdari ili Bozdari-Škaprlenda. Taj je dio posla dodijeljen Zavodu za obnovu Dubrovnika. Projektna dokumentacija za obnovu ljetnikovca iz 1989. godine ne zadovoljava današnju zakonsku regulativu niti se može koristiti za ishođenje dozvola.
- Postoji mogućnost prijave projekta rekonstrukcije i adaptacije ljetnikovca za korištenje EU sredstava putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), u financijskom razdoblju 2021.-2027. godine. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, Grad Dubrovnik je ispunio kriterije za veće urbano područje te se stvorila prilika za korištenje EU sredstava za provedbu projekata u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja. Jedno od prioritetnih područja ulaganja je rekonstrukcija i unaprjeđenje kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, gdje vidimo priliku za apliciranje projekta Interpretacijskog centra kulture ladanja Dubrovačke Republike u ljetnikovcu Bozdari – Škaprlenda – kaže Mihaela Skurić,ravnateljica Zavoda za obnovu.
Prije završetka izrade projektne dokumentacije, kaže Skurić, može govoriti o trajanju ni trošku obnove. Dubrovački muzeji će pomoći uređenjem ljetnikovca nakon obnove.
- Eto. Kao novinar sam vlasti dubrovačke kritizirao jer su bezidejni i jer puštaju da baština u vidu ljetnikovaca propada, a sada kao gradski službenik i dr.sc. povijesti koristim priliku i razumijevanje gradonačelnika i zamjenice da se nešto s njima i napravi. Sljedeći na redu je onaj zadnji, a meni najdraži od svih u gradskom vlasništvu, Resti – najavljuje Cvjetinović.
Gropellijevo djelo
Ljetnikovac Bosdari-Škaprlenda nije tipično ladanjsko zdanje, ali je izuzetan primjer uklapanja u prirodo okruženje, navodi Goran Cvjetinović. „Bosdari nosi „potpis“ slavnog mletačkog arhitekta Marina Gropelli. Naime, Gropelli je u to vrijeme (1706.-1714.) radi u Gradu, a poznamo ga ponajviše po crkvi sv. Vlaha i Luži. Kako je prvi vlasnik ljetnikovca, Caboga, prodao ljetnikovac vlastelinu Bosdariju, on je angažirao Gropellia da mu novu nekretninu dodatno uredi. Tako je nastao i nimfej uz zapadni rub, ali i freske te kipovi u salonu na prvom katu i iznad ulaznih vrata.