StoryEditorOCM
DubrovnikVRTLAROV RASADNIK ZATON|

FOTO/KORONA NAS JE VRATILA ZEMLJI: Pomama za sadnicama povrća, dobro je imat‘ domaću pomadoru i tikvicu u vrtu!

Piše Kristina Filičić
15. svibnja 2021. - 10:01
U rasadniku Zaton nema predaha. Biljke zahtijevaju predan rad, treba plijeviti, zalijevati, presađivati...Tonci Plazibat/Cropix

Vrijeme za sadnju – taman! Sadnice – ima ih u Vrtlara. Još bokunić zemlje i za koji mjesec ubiranje plodova. U koronavremenu, kažu, vratili smo se zemlji. Sadilo se i sadi na veliko. Pomadore, paprike, balančane, tikvice... svega pomalo za zdravi pjat. Više nego ikad pazi se na unos vitamina. Čudi li onda lanjska pomama, ove godine nešto manja, za Vrtlarovim sadnicama povrća. A ima ih svakojakih, u izobilju i to proizvedenih baš tu, u rasadniku Zaton.

image
Posebno se ističe proizvodnja autohtonog bilja: bogumile, hortenzije, dubrovačkog koralja, lavande, ružmarina...
Tonci Plazibat/Cropix

Za pronaći zatonske rasadnike ne treba navigacija, tabla je s ceste dovoljno uočljiva. Ne treba razmišljati ni o parkingu, ima ga više nego dovoljno. A kad kročite među plastenike, tamošnja raspoložena ekipa svojom ljubaznošću kupi vas na prvu.

Voditeljica rasadnika Zaton Tajana Vulević objašnjava nam kako se u ovoj Vrtlarovoj jedinici proizvode sadnice, miješa zemlja, a dio većih biljaka uvozi.

image
Voditeljica rasadnika Tajana Vulević ponosna je na proizvodnju domaćih biljaka
Tonci Plazibat/Cropix

- Imamo tri velika staklenika prodajne i proizvodne. Naša proizvodnja je naš trud i rad. Radimo i našu mješavinu zemlje jer obični treset nije dovoljan za biljke pa ide još i stajski gnoj, crvenica, mineralno gnojivo, perlit. Sve to miješamo frezom i tovarimo u vreće – pojašnjava voditeljica pa će ponosno:

- Idemo na biljnu eko proizvodnju, malo više je posla ali je najkvalitetnije za najbolji efekt u biljke. Koliko vodite računa o biljci, toliko ona i vrati.

image
Ljeti zbog vrućine u rasadniku posao počinje već u šest ujutro. I radno vrijeme je prilagođeno potrebama biljaka
Tonci Plazibat/Cropix

Spominje i razdvajanje otpada u sklopu zatonskog kompleksa. Odrezane grane s gradskih javnih površina završe u sjeckalici pa za kompostiranje. Nemaju idealne uvjete, ali trude se proizvesti što veću količinu autohtonih sorti: lavandu, ružmarin, lovor višnju, hortenzije... Ove godine imat će preko pet tisuća sadnica lavande, tri ružmarina, preko dvije tisuće hortenzija...

- Sad smo odradili proizvodnju povrća, jako nam je lijep rasad. Imamo začinsko bilje koje je kao i povrće tri kune po sadnici. Prilagodili smo se cijenom situaciji. Gledamo za svako godišnje doba izbaciti ono što tržište traži. Baziramo se na našu proizvodnju i naše domaće biljke, ali neke stvari je nemoguće proizvesti pa to uvozimo – kaže nam Vulević kojoj nijedna biljka, nakon srednje poljoprivredne i završenog fakulteta za rasadničarstvo, nije strana.

Zašto lišće opada?

U prodajnom dijelu rasadnika punom raznovrsnih sezonskih biljki i trajnica srećemo Mariju Butjerić. U Vrtlaru je već tri desetljeća. Odmah nam pojašnjava kako je osjena zbog biljaka važna da ih se zaštiti od sunca. Kaže kako je nemoguće izbrojiti koliko Dubrovčana svrati po sadnice.

- Ljudi su vam puni pitanja, milijun. Najviše pitaju za ime biljke, kako se često polijeva, a znaju donijet i listove pa pitaju zašto im lišće opada, zašto je biljka dobila uši, koja je ovo bolest...

image
Vrtlarova djelatnica već tri desetljeća Marija Butjerić uz svoju najdražu kućnu biljku - anturijum
Tonci Plazibat/Cropix

A njih deset, koliko ih je zaposleno u rasadnicima, strpljivo odgovaraju. Kako znaju baš sve?

- Moramo znat i kad se sadi i kako se zalijeva, održava, zato smo hodili u školu. Ljudi kažu da smo fini, uljudni, dobri za posavjetovat, volu nas, čak nam donesu kavu, čokoladu – kaže nam simpatično Marija koja srcem radi posao koji voli. Treba li reći da ima i svoj vrt pa je stalno oko zemlje. Ipak, pokazuje nam, to je ne priječi da ima duge freško nalakirane nokte. Sve se može, njezin je moto. A pripomognu i rukavice i krema.

Vraćamo se plastenicima pa nam govori kako neki kupci kupuju biljke po izgledu, a neki znaju što su došli kupiti.

image
Tonci Plazibat/Cropix

- Ima i onih što važu je li biljka dovoljno otporna, može li u arlu, što je za sunca, što je za hlada. Više se traže trajnice, a sad i ljetnice, biljke koje se sade u travnju i traju do početka studenog recimo petunije, čerošpanje, sulfinije, cinije, impancis obični... – kaže Marija pa otkriva svoje najdraže biljke: kućna - anturium i orhideja, vanjska - ruža.

Kroz gornji staklenik, koji je, kako kažu, baš za njihov gust, provodi nas zamjenik voditeljice Mato Jović, djelatnik Vrtlara već 26 godina. Iako je prije nekoliko godina nevrijeme srušilo stakleni pokrov dovoljan je pogled kako biste shvatili zašto se njime ponose. Bez krova služi im kao vanjska platforma, a stavit će i sjenu radi bilja jer ljeti su velike vrućine. Mato je meštar od svega - sadnje, presadnje, zaštite bilja, prihrane, mješavine zemlje, prodaje, isporuke. Zna sve vrste biljaka u rasadniku, kao i pravila za svaku od njih. A tu ih je nekoliko stotina. Iz Župe svakodnevno putuje u Zaton na posao i nije mu problem.

image
Kad vidite finalni proizvod, to je super osjećaj - kaže Mato Jović
Tonci Plazibat/Cropix

- Pogotovo kad vidiš da je biljka krenula. A tu se sve vidi, koliko date, vrati vam se. Da ova biljka nije prihranjena, ne bi cvjetala. Uživam u presadnji kad biljku iz razmnožavanja presadim u devetku (veličina graste) pa ide u dvanesticu, četrnaesticu. Kad vidite finalni proizvod, super je osjećaj – kaže zaljubljenik u biljke.

Miris od pet tisuća kuna

Od ožujka do lipnja sadnja je najintenzivnija. Traži se sezonsko cvijeće, ruže, trajnice, presadnice povrća i voća. Ljeti je nadopuna, ako se nešto osušilo. U jesen se sade voćke: jabuke, marelice, smokve, šipak, agrumi..., zimsko cvijeće maćuhice, ciklame... a u Vrtlara to sve imaju. Navodi nam i cijene: ruže su 45 kuna, voćke već zasađene u loncima 35 kuna, živica buksus 35 do 60 kuna, lantana 15 kuna. Svaka roba ima kupca. Tako i među biljkama ima onih 'ekskluzivnih' koje se prodaju.

- Ljudi koji su napravili vile ne traže malu nego hoće odmah veliku sadnicu. Hoće je ubacit u zemlju i imat gotov proizvod, a to se i plati. Palme su od 150 kuna pa nadalje. Naša autohtona zimzelena Magnolija grandiflora s bijelim mirisnim cvjetovima velika je pet tisuća kuna. Ima ljudi koji kupuju. Bugenvilije su od 80, 120, 250 kuna – priča nam Mato dok prolazimo plastenicima a put nas navodi na vanjski dio gdje Marija Lobrović upravo radi oko biljaka, treba ih i plijeviti i pikirati. Iako je dosta posla tijekom cijele godine sada je posebno jer 'sezona je od povrća i cvijeća', a i velika je gužva u prodaji.

image
Marija Lobrović na vanjskom dijelu rasadnika ima pune ruke posla
Tonci Plazibat/Cropix

- Ove godine je hladno pa sve nekako stoji, nije baš krenulo. Neke biljke su već trebale biti veće – kaže Marija pa pokazuje teucrium, biljku koja se koristi za 'živu' zelenu ogradu.

U rasadniku je već 15 godina i primijetila je kako Dubrovčani od trajnica najviše vole lavandu i ruzmarin.

image
Uvoze se pretežno veće biljke: magnolija, ogromna maslina, određeno ukrasno grmlje i ljetnice
Tonci Plazibat/Cropix

- Sve ovisi, neki dan smo prodali tri komada biljke photinija, nisu naš proizvod, došle su prije pet dana i već su pošle. Nema pravila. Recimo, dosta je tražena lovor višnja za živice. Početkom svibnja dođu i stranci, kupuju za uredit' vrtove. Ali toga prošle godine nije bilo, a nema ni ove – kaže nam djelatnica rasadnika Zaton u kojem je i radno vrijeme prilagođeno potrebama biljaka. Trenutno rade od 7 do 15, subotom od 7 do 13 sati. Ljeti će počinjati već u šest ujutro, jer u ovom rasadniku biljke vode glavnu riječ.

image
Lina i Zdravko imaju mali vrt s autohtonim biljem pa rado svrate do Vrtlarovog rasadnika
Tonci Plazibat/Cropix
Po tamjan za vrt

Lina i Zdravko svratili su u Vrtlarov rasadnik po sadnice tamjana. Zdravko je u sadnji 'dobre ruke, što usadi ne usahne' ali nas ipak upućuje na Linu jer 'ona u tome uživa'.
- Imamo mali vrt sa autohtonim biljem da ne moramo vele polijevat, ono što je Bog do uspijeva. Tu su ružmarini, lavande, lemprike, trišje, masline, juke, cikas, sve domaće. Hrani dušu. Da mogu provodit više vremena u vrtu, provodila bi ali mužu je to pegla – iskreno će Lina. Vrt čiste i okopavaju redovito, a suho lišće stalno se kupi. Za rasadnik Zaton će:
- Lijepo je ovdje, jako puno sadnica nisu hibridi nego njihove izvorne. Malo su neugledne u prvom momentu ali kad se stave u zemlju, doda gnojivo, lijepo krene. Jer ono što se kupi u cvjećari i prekrasno izgleda traje mjesec dana i to je to.

riječ.

11. lipanj 2024 20:02