- Ljudi djelomično krivo percipiraju ulogu i značenje zračne luke. Mi smo samo jedan od servisa putnika od njihovog doma do krajnjih odredišta. U ovom trenutku možemo razgovarati samo u “kondicionalu”, tj. "što će biti ako bude?" Nema jamstava što će se događati, sve je na razini nagađanja i predviđanja. Na aerodromu od prvog dana provodimo sve epidemiološke mjere, od nošenja maski i socijalne distance, do smanjenja kapaciteta gdje smo s režima 7 + 7 prešli na 5 + 5. To znači da u jednom satu možemo primiti pet i otpustiti isto toliko zrakoplova, za razliku od prijašnjih sedam. Međutim, dok god se ne donesu odluke o smanjenju karantena i covid mjera, neće biti aviona ni putnika u mjeri koju mi priželjkujemo, govori nam Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik i vijećnik u Gradskom vijeću Dubrovnika.
Mi smo spremni!
Koliko je naša zračna luka spremna provoditi nove covid mjere?
Već sada sve radimo prema protokolu o covid mjerama. Tvrdim, aerodromi, nakon bolnica, provode najrigoroznije mjere što se tiče zaštite. Testiranja, covid putovnice i druge mjere koje se spominju smo spremni ispunjavati, ali za to nismo nadležni! To je briga drugih institucija, od zdravstvenih do ministarstava. Razumljivo je da naši djelatnici neće provoditi PCR, niti izdavati covid putovnice. Možemo samo provoditi ono što donese Vlada, EU ili neka zdravstvena instanca. Učinit ćemo sve da zaštitimo zdravlje putnika i naših zaposlenika. Dovršili smo radove na aerodromu, dobili sve sadržaje koje mogu biti konkurentni drugim aerodromima na svijetu, ali ponavljam, aviokompanije neće letjeti s praznim avionima, u vremenima karantena i zatvaranja, opasnosti i bolesti. Kad nema gosta, sve stoji! Istina, avio kompanije imaju slotove, rasporede letenja, ali sve ovisi o putnicima. Aerodrom je avio kompanijama maksimalno izašao u susret brojnim benificijama. Sličnu poticajnu politiku nudimo i za sljedeću godinu što je od aviokompanija jako dobro prihvaćeno.
Prošle godine upravo u ovo vrijeme u Zračnoj luci Dubrovnik potvrđen je prvi slučaj bolesti covida- 19 na našem području. Kako komentirate ovo teško razdoblje?
U cijelom svijetu nitko nije mogao ni zamisliti ovakvu situaciju. Prvi put u povijesti cijeli svijet se bori s nevidljivim neprijateljem. Što se tiče Dubrovnika, pandemija se izrazito negativno odrazila jer je sve stalo, turizam gotovo 100 posto. Istina mi smo se prvi suočili s bolešću, a nakon toga su se i na drugim mjestima pojavljivala žarišta. Treba biti iskren i reći kako je prije godinu dana bilo dosta panike, ponajviše jer se nije znalo “protiv čega se borimo”. Situacija nije bila ugodna prvenstveno radi straha za zaposlenike. Trenutačno također imamo oboljelih, ali srećom nikome nije potrebno bolničko liječenje. Nadam se da će na tome i ostati.
Prošle godine je aerodrom cijeli travanj bio zatvoren, što nije nikada zabilježeno... Poslovna 2020. godina zasigurno će biti zapamćena po mnogim lošim rezultatima. Istina, u travnju nismo imali niti jednog putnika, a i ostali mjeseci su bili brojčano jako slabi u usporedbi s prijašnjim godinama. U svibnju 2020. imali smo tek 3.997 putnika, a godinu prije 315.037 putnika ukupno u odlasku i dolasku. Srpanj i kolovoz ponudili su određene pomake, ali uvođenjem karantena u nama važnim državama poput Velike Britanije, te su se brojke srozale i još vidimo kad bi se one mogle početi oporavljati. Kako onda, tako i sad, karantene većine zemalja su razlog zašto međunarodni promet gotovo stoji, a turistički kao da i ne postoji. Pojedini aerodromi u svijetu preživljavaju na vlastitom domaćem prometu, dok je naš trenutačno jako skroman. Prošle zime smo imali čak sedam stalnih međunarodnih linija. Pad u ovom momentu iznosi 90 posto.
Svatko vuče sebi
Vlada ulaže napore kako bi privukla što više turista u našu zemlju. Hoće li to pomoći u spašavanju turističke sezone?
Imamo izuzetno dobru suradnju sa svim ministarstvima i prepoznajemo veliku potporu zračnim lukama. Međutim, to nije dovoljno ako i druge države Europe ne budu postupale slično. Osobno sam od Europske unije očekivao veću sinkronizaciju djelovanja protiv covida -19 od one kojoj svjedočimo. Države su se zatvorile u granice, kao da svi gledaju samo sebe i svoje probleme. Svatko vuče na svoju stranu i odgovara samo za vlastite stanovnike. Mislim da je odnos pojedinih država prema ljudima dodatno demotivirajući što se tiče putovanja. Imam osjećaj da je dugoročno ugrožen slobodan prohod ljudi, roba i usluga, što je temelj politike i gospodarskog rasta EU-a.
Ipak, postoje izvjesne najave ovu turističku sezonu. Kakve su one u usporedbi na 2019. i 2020.?
Najave su na papiru odlične, ali isto smo tako svjedoci svakodnevnih otkaza od aviokompanija. Većina ih ipak čeka i nada se kako će se nešto pozitivno dogoditi. Nama službeni podaci trenutačno kažu da ćemo imati odličnu sezonu, ali ako avioni ne budu popunjeni,a dok god su restrikcije neće, oni neće ni poletjet… Smatram kako nije realno očekivati bilo što prije sredine lipnja. Iako je svaka nova vijest gora od one prije, mi se nadamo da će ipak biti nešto od sezone, ali bilo kakve procjene nisu realnost nego gatanje! Prošle godine imali smo jako dobar posao s malim privatnim avionima, te nema razloga da tako ne bude i ove.
U kojem roku se aviokompanije mogu bez posljedica odlučiti hoće li letjeti ili neće?
U nadolazećim tjednima očekujemo konkretne podatke od većine aviokompanija što namjeravaju poduzimati u idućim mjesecima. One zasigurno neće “podizati” avione za šačicu putnika jer to iziskuje ogromne troškove unatoč tome što su aerodromi drastično spustili i prilagodili svoje cijene aktualnoj situaciji. Cijena aerodroma u avionskoj karti je do 7 do 8 posto, što nije mnogo.
Trenutačno na naš aerodrom slijeću samo zrakoplovi iz Zagreba, Splita i Rijeke. Imate li najavu ili viziju kada bi mogao sletjeti prvi međunarodni zrakoplov?
Sa sigurnošću to ne mogu reć! Možemo gatati i raditi na prilagođavanju mjera koje se budu tražile. Aerodromi čekaju aviokompanije, one čekaju putnike, a putnici ukidanje mjera. Svi su u ogromnim gubicima, neki su i propali, ali Vlade ne žele riskirati živote građana koji su ipak najvažniji.
Svi dijelimo istu sudbinu
Aerodrom sad radi sa smanjenim brojem ljudi…
Ovisno o potrebi posla zovemo radnike na posao. Imamo 375 stalnih zaposlenika od kojih nekolicina iz administracije radi od kuće jer im priroda posla to omogućuje. Operativno osoblje radi prema potrebi uz maksimalne mjere zaštite. Imamo i više nego dovoljno ljudi za trenutačni opseg rada. Svi čekamo pokretanje posla, da budemo svi na svojim radnim mjestima, da zaposlimo sezonce, studente…
Prošle godine je zračna luka isplaćivala plaće sezoncima iako nije imala potrebu za njima. Uglavnom su to dugogodišnji radnici obučeni za specifične poslove, većina licencirani i nezamijenjivi u punim sezonama. Što je sada s njima, oni će jednom sigurno ponovno zatrebati?
Ponavljam, nitko ne zna što će se događati i hoće li biti potrebe za sezoncima. Nitko od nas ne bi bio sretniji da ih odmah možemo sve pozvati i zaposliti. Ali posla nema! Siguran sam da ove godine neće biti potreban onoliki broj sezonaca koliko ih je bilo planirano za prošlu godinu. Ne mogu isključiti da će potencijalno određeni broj sezonaca ipak biti potreban.
Uz aerodrom “živi” i čitav niz drugih službi, agencija, policije, carine, zaštitara, službe hrane i pića, taksija, mjenjačnica, rent -a- cara itd. Oni dijele sudbinu lošeg prometa, kao i aerodrom. Kakvu suradnju imate s njima u ovim trenucima?
Svi smo u istom problemu. Ne radi se tu o malom broju ljudi. Ne mogu sa sigurnošću reći, ali njih nije ništa manje od broja zaposlenika aerodroma. Svi dijelimo istu sudbinu i čekamo što će se događati. Maksimalno im želimo izaći u susret jer znamo u kakvoj su situaciji. “Iz istog pjata jedemo” i svi zajedno se nadamo da je ovo zadnja “luda” godina koju proživljavamo.