U Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Dubrovnik tijekom 2022. godine priznate su 203 prijave ozljede na radu. Sindikati procjenjuju da je takvih ozljeda daleko više od broja prijavljenih slučajeva. S druge strane, dubrovački specijalist medicine rada navodi kako se manje od polovice prijava u konačnici prizna kao ozljeda na radu.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske je uz Dan zaštite na radu, 28. travnja, objavio podatke Državnog inspektorata po kojima je lani u Hrvatskoj zabilježeno 66 smrtnih slučajeva. Smatraju da bi poslodavce koji ulažu u zaštitu na radu trebalo nagrađivati kroz plaćanje manjeg doprinosa, a oni gdje su nesreće učestale po njima bi trebali plaćati veće iznose.
Najčešće ozljede na radu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji događaju se u građevinarstvu. Nažalost, i ovdje je prošle godine bilo smrtnih slučajeva građevinskih radnika. Promatraju li se različite djelatnosti prisutne na ovom području, ozljede se događaju i u brodogradnji, dok je u turističkoj industriji manje, kaže dr. Branko Gjukić, specijalist medicine rada u Domu zdravlja Dubrovnik. Kad se to dogodi, obično je riječ o iščašenjima zglobova i lomovima.
- Radnici nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima. Na primjer, često ne znaju da se pod ozljedom na radu podrazumijeva i ona ozljeda do koje je došlo na putu za posao i s posla, kao što su lomovi ili prometne nesreće. Točno je propisano na koji se način utvrđuju okolnosti u tom slučaju pa se gleda je li radnik išao standardnim putem na posao, traži se mišljenje prometne policije tko je kriv u slučaju prometne nesreće, ovisi je li radnik vozio pod utjecajem alkohola, itd. U strahu za posao, od toga kako će se gledati na njihovo bolovanje zbog izostanka s posla i s obzirom na pritisak pod kojim ljudi rade u firmama, radnici često prešućuju neke manje nesreće pa im se to kasnije vrati poput bumeranga kroz razne kronične bolesti – kaže dr. Gjukić.
Pri utvrđivanju ozljede na radu gleda se je li radnik imao osobnu zaštitnu opremu i je li obučen za rad na siguran način. Među ostalim, poslodavac je dužan svoje radnike koji obavljaju posao s posebnim uvjetima rada uputiti na pregled specijalistu medicine rada. Kod dr. Gjukića dolaze osobe koje rade sa strujom, na visini, ronioci,...
- Posljedice tučnjave i svađe, kao ni koincidencije s kroničnim bolestima, ne spadaju pod ozljedu na radu. Dakle, infarkt kojeg djelatnik doživi na svom radnom mjestu nije ozljeda na radu – kaže liječnik.
U svojoj dugogodišnjoj praksi susreo se i s nizom bizarnih prijava ozljede na radu.
- Ovo su samo dva takva primjera: gospođa je prijavila da je u uredu, na svom radnom mjestu, posjekla prst papirom, a jedna je osoba došla s ugrizom čovjeka.