DEGUSTACIJA LUMBLIJE Promovirana "Blatska trpeza" autora Rade Kaštropila

Dubrovačka podružnica Hrvatske matice iseljenika, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Ustanova u kulturi Blatski fižuli i Turistička zajednica općine Blato suorganizatori su u sklopu ovogodišnjeg "Good Food festivala" programa Okusi tradicije "Blatska trpeza". Uz domaćicu blajskog dijela programa, voditeljice Hrvatske matice iseljenika Maju Mozaru, programu u prostoru te institucije na Prijekome nazočili su i načelnik općine Blato Ante Šeparović, čelnica udruge Blatski fižuli Ivana Sardelić, predsjednica TZO Blato Maja Šeparović, Rade Kaštropil te brojni Blaćani i Dubrovčani.


-Blatska lumblija je starinski kolač nastao u Blato na otoku Korčuli, ali istodobno i puno više od kolača. Postala je prepoznatljivi gastrosuvenir Blata i cijelog otoka Korčule. U cilju promocije otočkih proizvoda i OPG-ova lani smo krenuli s projektom "Četiri otoka, četiri mjesta, četiri recepta"koji su poveznica s iseljeničkim otocima i autohtonim jelima koja su bila obilježja upravo tih mjesta. To su Blato s Korčule, Starigrad s Hvara, Doli s Brača i Vis s istoimenog otoka.

Kroz tu smo priču povezali gastroniomiju i iseljeništvo s turizmom. Kako se lumblija obično radi uoči blagdana Svih svetih cilj je da postane dostupna cijelu godinu ali i da gostima pružimo puno više od autentičnih sadržaja- rekla je Maja Šeparović iz Turističke zajednice općine Blato najavljujući 8. dane blatske lumblije 30. listopada, kada je i finale natječaja za izbor najboljih lumblija i varenika.


Inače, lumblija se priprema već dva stoljeća a prema legendi potiče iz vremena Napoleonove vlasti nad Dalmacijom. Prema legendi, kad su Francuzi zauzeli Blato, francuski vojnik, inače pekar, zaljubio se u djevojku iz Blata. S odlaskom vojske, odlazi i vojnik koji na rastanku djevojci daruje kolač kojeg je osobno spravio.

Darujući ga, govori joj:""N'oublie pas!" (Ne zaboravi me), ali je djevojka tu poruku čula kao "lumblija" čime je istodobno prevladana jezična barijera, a zauvijek je ostala simbolična poruka.
Vojnika i djevojke više nema, ali je kao spomen na te davne dane, ostala lumblija čiji se sastojci prikupljaju već tijekom ljeta i sadrži bademe, orahe, suhice naranču i limun te, obavezno, sirup od mošta vina koji se laganim iskuhavanjem pretvara u varenik.

Pučka tradicija konac listopada i početak studenoga kao vrijeme spravljanja lumblije povezuje uz blagdan Svih svetih i period intenzivnog sjećanja uz voljene osobe, a danas i s rodnim krajem. Dokaz za to su brojni blajski, ali i iseljenici s cijele Korčule koji su u svoje nove životne sredine širom svijeta ponijeli recepte za lumbliju i brojna druga autohtona tradicijska jela. Time su sačuvali poveznicu s rodnim krajem, ali i gastronomskom tradicijom vrijednom divljenja.


Upravo je druženje u dubrovačkoj podružnici matice iseljenika bila prigoda i za prezentaciju kuharice tradicionalnih otočkih jela "Blatskla trpeza", autora Rade Kaštropila. Taj član predsjadništva ogranka Matice hrvatske Blato prikupio je brojne stare recepte u bogato ilustriranu i opremljenu knjigu koju je prezentirao na druženju povodom ovogodišnjeg "Good Food festivala" a o prikupljanju recepata kaže:

-Bio sam predsjednik viteškog udruženja Kumpanjija u Blatu i od tada potiče moja ljubav za ovom vrstom tradicije. Imamo običaj održati večeru u doba poklada kada svaki član donosi neko staro jelo. Prepoznatljiva blajska jela su 90 posto stara jela Dalmacije: usoljene ribe, lazanje, ribarska popara, rižot od lumpari, na buri sušene gere i brodet od njih, ali i sve su to jela koja su prihvatili blajski restorani i služe ih. Jela potiču iz vremewna kad su se siromasi prilagođavali mogućnostima prirodi a danas se Blaćani i iseljenici, već četvrta generacija, prilagođavaju staroj spizi. Kad iseljenici dođu ovdje, zaborave McDonalds i prihvaćaju staru spizu, posebnu grudu. To je zelje koje raste ispod maslina koje nikako ne smiju biti prskane. Većina ljudi više ne prska i vraćamo se grufi koja ima 18 sastojaka autohtonog zelja iz ledine. Kad to začiniš dobrim maslinovim uljem te ispečeš par gera ili bokun prajčevine, ništa ti više ne treba- kaže Kašptropil koji se sjetio i stare priče o tome kako je ispunjavajući izborno obećanje jedan blajski potestat u Blato doveo ljekara. Dok su zajedno šetali, liječnik je vidio žene kako u vrećama i zavežljajima nešto nose. Zamolio je da vidi što je to, a kad je vidio potestatu je uzvratio:- Kad vidim što spremate i jedete, znam da ne trebate liječnika!

Okupljenima se ljubiteljima stare spize prigodno obratio i načelnik općine Blato Ante Šeparović koji je naglasio:
-Zadnje vrijeme sve više naših iseljenika iz daleke Australije dolazi u Blato na Korčulu upravo zbog veza koje potječe od kad su iselili. Posebno posjećuju uvalu Prigradica, a glede same lumblije ,mnogi su ponijeli recept da i tamo iznova osjete miris djetinjstva.