VLADIMIR BAKIĆ: Rano je proglasiti nestanak megakruzera, uz žrtve i ožiljke nastavit će poslovati s novim pravilima

Je li u situaciji pandemije i ograničenih putovanja kratka turistička sezona 2020. završila u skladu s očekivanjima i što treba očekivati dogodine? Dok Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti EU pokušava preporukama i zajedničkom kartom epidemioloških stanja svih regija, olakšati kretanje unutar Unije u vrijeme pandemije koronavirusa, hrvatska ministrica turizma Nikolina Brnjac sazvala je sastanak predstavnika svih regionalnih turističkih zajednica ističući kako je sadašnja situacija prilika za strateški zaokret u turizmu. Direktor Turističke zajednice Dubrovačko neretvanske županije Vladimir Bakić, sudjeluje na tim sastancima, a pitali smo ga da ocjeni sezonu za nama.

Je li ostvarena trećina noćenja u usporedbi s istim periodom lani očekivana? Je li vas nešto posebno iznenadilo? Jeste li očekivali i manje brojke u DNŽ?

- Do kraja rujna ostvareno je trećina turističkog rezultata iskazanog noćenjima u usporedbi s lanjskom, rekordnom godinom. Hotelski smještaj je postigao tek 19% noćenja u usporedbi s 2019.godinom, a iznajmljivači soba i apartmana su realizirali oko 40% lanjskog rezultata. Međutim, pravu sliku daju podatci Porezne uprave o iznosu fiskaliziranih računa u djelatnostima smještaj i pružanje usluga hrane i pića koji je tek 30% iznosa evidentiranog u 2019.godini. Turističku 2020.godinu obilježile su mjere za suzbijanje širenja virusa SARS-Cov2, što je snažno utjecalo na svjetski turizam i putovanja.
Naše procjene o turističkom rezultatu na samom početku epidemije i uvođenju restrikcija bile su da ćemo ostvariti oko 30% lanjskog prometa, bez ikakvih garancija da ćemo to zaista uspjeti. Nakon popuštanja mjera u Hrvatskoj, koja je prednjačila u popuštanju mjera za putovanja među članicama EU, te nešto kasnijim popuštanjima mjera u drugim državama pojavila se nada da ćemo nadmašiti navedenu prognozu o 30% rezultata iz prošle godine. Nažalost, u kolovozu se dramatično izmijenila epidemiološka slika, uslijedile su nove restrikcije za putovanja i posljedično izostanak intenzivnijih turističkih dolazaka u rujnu i listopadu.




Ljeto je obilježio povratak domaćih turista u Dubrovnik, a i velikog broja turista iz Poljske, Njemačke, Češke, Francuske koje su nekako godinama ovdje bili u sjeni Engleza, i Amerikanaca gostiju s Dalekog istoka. Očekujete li da će taj trend trajati? Kažu teoretičari da ćemo 'u budućnosti putovati kao mačke', u krugovima oko vlastite zemlje, slažete li se?

- Domaći gosti su u većem broju nego ranijih godina putovali unutar svoje domovine. To su radili i drugi, brojni Njemci, Austrijanci, Francuzi, Španjolci i drugi putovali su u turistička odredišta u svojim zemljama. Tako su i naši državljani u nemogućnosti zbog restrikcija ili radi sigurnosti radije odmarali na našoj obali. Naši podatci pokazuju da su zaista turisti iz Njemačke, Poljske, Slovenije i Češke bili među najbrojnijima, ali ipak nisu ostvarili porast u usporedbi s prošlom godinom. Dakle njihova veća „vidljivost“ u destinaciji ove godine posljedica je dramatičnog izostanka turista iz SAD, Ujedinjenog kraljevstva, Japana i drugih udaljenih zemalja, kao i iz niza zemalja članica EU poput Španjolske, Švedske, Irske.
Moglo bi se reći da upravo ovi podatci potvrđuju Vaše pitanje o putovanjima poput mačke, a to je karakteristika svih kriznih situacija. Ova krize je prisutna u svim zemljama (osim u Sjevernoj Koreji!) i utoliko je specifična u usporedbi s nizom različitih kriza kroz koje smo ranije prolazili i koje su imale različit negativan utjecaj u pojedinim dijelovima svijeta.

Puno je turističkih planova i strategija pandemija bacila u drugi plan, pa nove investicije… U nadamo se, skorom postpandemijskom razdoblju, na što će te usmjeriti turističke snage DNŽ, koja tržišta i koje proizvode?

U ovim okolnostima razumno je pričekati da se pandemija primiri, ili barem stavi pod razuman nadzor, da se turistička tržišta počnu oporavljati, a tek potom će uslijediti planirane investicije i druge aktivnosti u poboljšanju različitih segmenata turističke ponude i realizacija važnih infrastrukturnih projekata. Sada je najvažnije ostati prisutan na tržištima za koja procjenjujemo da će biti moguće putovati i uz određene restrikcije (zemlje EU i sl.) i nastojati ostati vidljivima na nama važnim tržištima poput SAD, Australije, Japana i drugima s kojih će povratak na raniju razinu putovanja biti duži i teži.




Mislite li da bi se turistički zračni promet mogao oporaviti do iduće sezone u slučaju donošenja strogih i jedinstvenih sigurnosnih i zdravstvenih protokola u zračnim lukama bez obzira na situaciju s pandemijom, odnosno cjepivom?

Oporavak zračnog prometa će potrajati, po procjenama relevantnih stručnjaka i vodećih osoba u aviokompanijama, nekoliko godina, čak 4 do pet. Naravno, nadamo se da će usklađivanjem sigurnosnih protokola tj. testiranjem na zračnim lukama i prihvaćanjem takvih provjera i u zemlji polaska i u zemlji dolaska biti značajno intenziviran avio promet, a time i turistička putovanja zrakoplovima. Nadamo se da će i cjepivo biti u upotrebi što bi zasigurno doprinijelo i sigurnijem putovanju.

Nautički turizam pokazao se vrlo žilavim ove godine, pa i onaj kruzerski segment koji se odnosi na manja luksuzna plovila. Što mislite je li to budućnost kruzinga, je li vrijeme megakruzera ispred Lokruma prošlo?

Nautički turizam je po svom obilježju bio manje pod utjecajem restrikcija, jer se na plovilima putovalo s malim brojem osoba s kojima se i inače kontaktira (obitelji, prijatelji). Također su realizirana kružna putovanja manjih brodova, ali znatno manje od broja takvih putovanja ranijih godina. Najsnažnije su pogođeni veliki brodovi za kružna putovanja, ali još je rano proglasiti da će nestati s tržišta. Prilagoditi će se okolnostima, te uz žrtve i ožiljke nastaviti poslovati s novim pravilima. Naša je odgovornost gdje će sidriti ili se vezati veliki brodovi kada ponovno započnu plovidbe Jadranom.




Inovacije za oporavak turizma jedna je od glavnih tema skorog Svjetskog sajma turizma u Londonu koji će se prvi puta održati virtualno – čini li vam se da je to znak da je doba velikih kongresa u turizmu završilo?

Inovacije su uvjet bez kojeg nema razvoja, pa ni razvoja turizma. Potreba za inovacijama je uvijek snažnija u kriznim situacijama kada se nastoji na što efikasniji način prilagoditi novim okolnostima. Razumljivo je da će upravo ta tema biti u fokusu konferencija i sastanaka ovogodišnjeg virtualnog sajma WTM. Brojni turistički sajmovi i konferencije su ove godine organizirane virtualno ili su otkazani, ali to ne treba značiti da će u potpunosti nestati. Izravna komunikacija je ipak nenadomjestiva, mada korištenje različitih komunikacijskih platformi i aplikacija znatno olakšava poslovne dogovore i ubrzava poslovne procese.Uvjeren sam da ćemo nakon prestanka pandemije svjedočiti odlascima na turističke i druge sajmove i na veće ili manje konferencije, a zasigurno ćemo sudionike međunarodnih i domaćih skupova ponovno susretati u Dubrovniku. Možda ne tako skoro, ali će nam se i ovaj vid turizma vratiti i oporaviti.