Pandemija im je udarila u ‘zajedništvo i druženje‘, odnosno srž poslovanja, a konkurencija ih dotukla cijenama!

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirana su 23 hostela s ukupno 1003 kreveta. Toliko je hostela bilo registrirano i 2019. godine. Iako na papiru još rade, telefonski pozivi na brojeve hostela bili su bezuspješni – pandemija covida-19 toj je nekad unosnoj grani turističkog smještaja stavila ključ u bravu. Zbog epidemijskih mjera koje su na snazi, ali i straha od širenja zaraze u organiziranoj vrsti smještaja malo je vjerojatno da će se vratiti onome što je hostelski smještaj nekada bio.


Više je od dvadeset oglasa na Njuškalu za prodaju hostela širom Hrvatske oglašeno samo tijekom prosinca – očito vlasnici se povlače iz biznisa. U nas još nema tako oglašene prodaje, mada hosteli ne rade. Pandemija je udarila u srž i glavne specifičnosti hostela, zajedničke sobe sa zajedničkim sanitarnim čvorovima, što otežava postavljanje distance između gostiju i “društvenu” dimenziju hostela zbog kojih su ih birali oni koji žele dijeliti svoja iskustva i družiti se.
 

Nismo ni otvorili

Marko Koletić, direktor hostelskog poslovanja Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza koji na području Hrvatske upravlja sa 6 hostela, pa i dubrovačkim kaže kako se 2020. godina se pokazala kao iznimno teška za planiranje, kadroviranje i održivo poslovanje. HI Hostel Dubrovnik ove godine nije bio ni otvoren jer su otkazane sve predrezervacije, a nove rezervacije nisu dolazile čak ni u ''špici'' sezone.





- Sav naš trud sa spuštanjem ionako već sniženih cijena, djelovanjem na nekoliko novih platformi – Cro kartica, Tjedan odmora vrijedan i sl. nije urodio plodom te smo u 2020. ostvarili manje od 15% od rezultata ostvarenog u 2019. godini. Izravna je to posljedica zatvaranja granica, zabranjivanja organiziranih putovanja od strane emitivnih država (Njemačka, Belgija, Francuska, Nizozemska, Češka, Austrija i sl), otkazivanja svih planiranih festivala, sportskih natjecanja i događanja, koncerata i sličnih manifestacija. Na razini cijelog Saveza, svih 6 hostela, otkazano je ukupno preko 41.000 rezerviranih noćenja za 2020. godinu – navodi Koletić dodajući kako je jedino zagrebački hostel poslovao jer ne ovisi isključivo o turističkim noćenjima već nudi duži najam studentima, radnicima iz drugih sredina i slično.

- Svjedoci smo toga da su gotovo svi hosteli zatvoreni i pitanje je kada će se i pod kojim uvjetima otvoriti. Mnogo investitora je izgubilo novce, a užasno je teško planirati nešto jer se okolnosti mijenjaju gotovo iz dana u dan. Smatramo kako ljudi jedva čekaju povratak u normalu – objašnjava Koletić.
 

Bez maturalnih putovanja i uspomena

Putovanja ruše predrasude, provociraju razmišljanja, otvaraju mogućnosti, povezuju ljude - obogaćuju živote i nikako se ne smije zanemariti trenutna društvena situacija u kojoj su kretanja ljudi uvelike ograničena, smatraju u Savezu. Veliki broj djece će ostati zakinuti za školska i maturalna putovanja – to su događaji i uspomene koje nosimo sa sobom cijeloga života.
- Mislim da možemo biti sretni ako 2021. godina zabilježi rezultate od 65 do 70% u odnosu na ostvareno u 2019. godini. Smatramo kako kampovi, kuće za odmor i privatni apartmani neće biti pogođeni u tolikoj mjeri, no hoteli, a pogotovo hosteli će i dalje ''životariti'' dok se ponovno ne pokrene cijeli turistički kotač.

Ako se do proljeća 2021. smiri cijela situacija s virusom očekujemo potpuni turistički povratak u 2022. godini. No, s obzirom na to da o virusu još uvijek ne znamo neke relevantne stvari teško je zaista predvidjeti što će donijeti bliska budućnost, a kamoli ona daleka – predviđaju u Ferijalnom savezu.




Nikolina Trojić iz Županijske komore HGK procjenjuje kako su ove godine dva trenda iznimno snažno uzdrmala rad hostela. Prvo, hostel je sinonim za veći broj ljudi na jednom mjestu, što je u uvjetima pandemije nepreporučljivo i destimulativno. S druge strane u njihovu cjenovnu kategoriju zašao je privatni smještaj te hoteli s nižim kategorijama, tako da je konkurencija bila žestoka.
 

Oštra konkurencija

- Međutim, na dubrovačkom području svi su oblici smještaja bili iznimno pogođeni, tako da hosteli ne odudaraju od prosjeka, kao što je slučaj u ostalim dijelovima RH. U narednom razdoblju će ova vrsta smještaja iziskivati mnogo mašte i inovacija kako bi nastavili raditi i popunjavati svoje kapacitete. Ipak, u ŽK Dubrovnik ocjenjujemo da će većom stopom procijepljenosti, na nama dominantnim emitivnim tržištima, te sad već visokom prokuženosti svjetskog stanovništva opći val straha usporiti i smanjiti se. Ako uzmemo u obzir da su gosti hostela mahom mlađi ljudi, koji putuju u grupama i koji traže čisti krevet s wc-om, pristupom internetu, vjerujemo da će hosteli i u budućnosti imati šanse, jer zasigurno će ti mladi opet putovati čim se za to stvore preduvjeti.




Kao i kod svakog smještaja gosti će očekivati visok stupanj higijene i poštivanje svih procedura koje iziskuje „novo normalno“. Sigurno da će 2021. godina biti godina novog upoznavanja i ispipavanja „bila tržišta“. Međutim, uspjet će oni koji budu znali prepoznati nove tržišne trendove te potrebe i zahtjeve gostiju. Morat će dodavati nove sadržaje kojima će privući određenu kategoriju gostiju – smatra Nikolina Trojić. Pri tome ni otvaranje sada još praznog Studentskog doma i njegova pretvaranja u hostel neće biti imati većeg utjecaja jer se u Dubrovniku svake godine registrira nekoliko stotina, a nekad i tisuća novih kreveta, i konkurencija će biti velika i mimo Doma.