Ove sezone će nam nedostajati oko 30 tisuća radnika pa se planira uvoz jeftine radne snage, a objašnjeno je i kako se Ukrajinci uklapaju u računicu

Prognoze za turističku sezonu koja je pred nama su, barem zasada, veoma povoljne. Naravno, to znači da će, kao i uvijek, trebati tisuće i tisuće radnika u turizmu, što se već iz godine u godinu pokazuje kao rak rana hrvatske privrede. Hrvati su se tijekom godina umorili baviti se uslužnom djelatnošću tj. služiti. No neki drugi narodi iz nerazvijenih zemalja nisu te će oni spremno 'oteti poslove' lokalcima - koji to jedva čekaju. 

S druge strane, Europska komisija gleda na sezonce kao na najugroženiju kategorija radnika, a jutros je za HTV o njihovim radnim pravima i problemima zaposlenih u turizmu i uslužnim djelatnostima, govorio Eduardo Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH).

Eduardo Andrić

hrt screenshot

U turističkoj sezoni, kada je ona dobra, zaposleno je gotovo 150 tisuća radnika u turizmu i uslužnim djelatnostima, rekao je sindikalist. Osim u hotelima i ugostiteljstvu, ima zaposlenih i u nekim sporednim djelatnostima, kao u trgovinama u hotelima, wellnessu itd. Pretpostavlja se da će ove godine nedostajati od 30 do 35 tisuća radnika.

- To bi trebali biti sezonci. Nažalost na našem tržištu radne snage nema ih dovoljno i bit ćemo prisiljeni na uvoz radnika - kazao je Andrić.

Do 1. siječnja 2021. godine Vlada je određivala kvotu broja radnika koji se može uvesti, ali to je sada ukinuto. 

- Imamo praktički testiranje tržišta od strane Zavoda za zapošljavanje tako da se ide utvrditi koliko je radnika potrebno i s koliko radnika potrebnih za te djelatnosti raspolažemo u Hrvatskoj. I onda se ide na slobodan uvoz te radne snage. Problem u prethodnim godinama bio je taj postupak dolaska do radne dozvole iz trećih zemalja koji nisu u EU. Imali smo nedavno i sastanke na kojima je MUP, koji je tu jako bitan, obećao da će ubrzati taj postupak - rekao je dodavši kako bi radnik koji krene u postupak dobivanja radne dozvole, istu trebao dobiti za oko tri tjedna.

Tko će ovog ljeta posluživati goste?

Božo Radić/Cropix

- U ovom trenutku imamo i priču o Ukrajincima. Pretežito su to žene koje su došle u Hrvatsku. Međutim, neki dan smo baš razgovarali o tom broju ljudi iz Ukrajine. Jako mali broj je raspoloživ da bi radio u našem ugostiteljstvu, budući da se radi o ženama koje u pravilu imaju djecu i koje, ako se i zaposle, nemaju gdje s tom djecom, odnosno ne dolazi u obzir da iz kontinentalnih županija odlaze raditi u naše hotele na Jadran - poručio je.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) je sindikat koji je u europskoj konfederaciji sindikata, međusobno surađuju, i zahtijevaju od hrvatskih poslodavaca, odnosno vlada svih država EU, da radnici koji dolaze iz drugih zemalja imaju ista prava kao i oni domicilni. 

- Ta prava su utvrđena Kolektivnim ugovorom. Mi kao Sindikat turizma i usluga Hrvatske godinama imamo granski kolektivni ugovor ugostiteljstva koji proširimo na sve pravne subjekte u djelatnosti ugostiteljstva, što znači da oni u kafićima, kao i oni u hotelima, moraju poštivati ta prava koja su dogovorena i utvrđena u tom kolektivnom ugovoru. Nedavno smo ga potpisali, bilo je tu malo problema budući da je bila neizvjesna sezona zbog svih ovih događanja - od korone do rata u Ukrajini. On važi od 1. travnja. Sada prema ministru Aladroviću idemo sa zahtjevom da se taj kolektivni ugovor proširi - objašnjava Andrić.

nedostaje ugostiteljskog osoblja

Dogovorili su sa sindikatom Makedonije da njihovi radnici putem STUH-a, na osnovu njihovih kontakata s poslodavcima, odu raditi tamo gdje ih oni upute da rade i gdje su ta prava utvrđena i granskim i kućnim kolektivnim ugovorom.

- I mi im garantiramo da će kroz vrijeme koje rade u Hrvatskoj, a naši su članovi, imati sva prava kao i naši radnici - istaknuo je.

Na pitanje koliko su česta kršenja prava radnika u turizmu i uslužnim djelatnostima - rad bez dovoljno slobodnih dana, neisplata plaća, kašnjenje plaća, plaćanje "na ruke" - komentira:

- Mi imamo jednu nelojalnu konkurenciju u obrtima, u privatnicima, koji zaposle radnika koji u hotelu prima recimo 6.000, a on mu kaže: "Kod mene ćeš dobiti 8.000". Ali hotel tih 6.000 prijavi, dok privatnik radnika prijavi na minimalnu plaću, a razliku mu daje "ispod stola" odnosno na crno. Kroz kolektivni ugovor pokušavamo dogovoriti nešto što do sada nije funkcioniralo, a to je inspekcijski nadzor daleko bolji nego što je bio do sada. Čak i sindikati dobivaju neke ovlasti da kontaktiraju inspekciju po pitanju takvih kršenja prava i vjerujem da će se u tom dijelu napraviti pomak - kaže i ističe da postoji još jedan problem, a to su prekovremeni radni sati.