Shelkovu, većinskom dioničaru društva VSMPO-AVISMA, vodećeg u svijetu po proizvodnji titana i tehnologija u zrakoplovima Boeinga i Airbusa, davna je želja u cijelosti renovirati zapuštenu jakljansku nekretninu na površini većoj od 22 tisuće četvornih metara, skupa s pripadajućim okolišem i bungalovima.
Malen i drag medijima
- Društvo Renesansa u rujnu 2019. je s Ministarstvom državne imovine potpisalo ugovor o zakupu nekretnina bivšeg odmarališta na otoku Jakljanu na 30 godina. Time smo se obvezali ovaj lokalitet staviti u funkciju ugostiteljsko-turističke djelatnosti u roku od 3 godine, odnosno do kraja 2022. Prilikom uređenja primjenjivat će se tehnička rješenja koja će osigurati maksimalnu zaštitu okoliša, uštedu energije i korištenje obnovljivih izvora energije, a realizacijom projekta vratit ćemo stari sjaj ovom zaboravljenom turističkom biseru te dodatno obogatiti turističku ponudu dubrovačkog kraja – obećava direktorica Renesanse d.o.o. Doroteja Ivanjko:
- U sklopu revitalizacije, planira se kompletna obnova te prenamjena postojećeg dječjeg odmarališta u luksuzni hotel s 5 zvjezdica. Osim glavne zgrade, uredit će se i sportsko-rekreacijska zona, dok se iza glavne zgrade, gdje se trenutačno nalaze bungalov i zgrada koja je ranije služila kao praonica rublja, planiraju urediti dvije kuće za smještaj osoblja. Društvo Renesansa ne planira izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta – betonizacija otoka nije nam u interesu, već želimo zadržati i očuvati postojeću prirodnu vegetaciju na otoku – naglašava Ivanjko. Dodaje kako su u tom cilju investirali i u liječenje palmi na Jakljanu:
- Cijepimo ih i redovito održavamo, a ovog smo ljeta organizirali i akciju čišćenja okoliša te za propisno odlaganje donirali 7 spremnika, kapaciteta 120 litara – zaključuje direktorica Renesanse d.o.o.
Iako površinom malen, otočić iz skupine Elafita često ‘gostuje‘ u medijima. Spominjao se Jakljan kroz godine kao stratište iz vremena komunizma, kao bivše jugoslavensko dječje oporavilište, baza HRM-a iz Domovinskog rata i mjesto duhovne obnove djece poginulih branitelja i civilnih žrtava rata u BiH u organizaciji udruge “Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne” fra Joze Zovka. Također i kao ‘draguljčić u kruni‘ Jadranskih luksuznih hotela dok je njima gospodario Goran Štrok.
Nema javnog interesa
Jakljan je opet ‘u điru‘ od posljednje sjednice Gradskog vijeća Dubrovnika, i to zbog izrade Urbanističkog plana uređenja koji otok tretira kao izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjere T4. Ovim dokumentom omogućuje je rekonstrukcija danas zapuštenog odmarališta, ali i izgradnja novih objekata tipa vila. Na primjedbu ‘srđevog‘ gradskog vijećnika Nikše Selmanija kako u investiciji ne vidi javni interes za prve susjede, stanovnike Šipana, te kako mu je zbog neprecizne linije obale upitno i pitanje pomorskog dobra, gradonačelnik Mato Franković podsjetio je da se riječ o zoni koju je RH iznajmila privatnom investitoru za iznos od 2,2 milijuna kuna godišnje.
- Ovdje nema javnog interesa. Radi se o privatnom interesu tvrtke koja se javila na natječaj te se obvezala izgraditi infrastrukturu i dobila je koncesiju na određeni broj godina. Investitor ima obvezu u roku od tri godine zemljište privesti svrsi. Ostale su mu još dvije godine te je podnio zahtjev za izradu UPU-a, što će mu omogućiti realizaciju investicije. Planiran je lijepi resort, koji će biti dodana vrijednost Grada Dubrovnika kroz proširenje turističke ponude. Ne možemo znati koga će zaposliti, ali sad je tamo smeće i drača, a u budućnosti uredno, urbanizirano mjesto sukladno svim prostorno-planskim uvjetima – objasnio je Franković i napomenuo kako je oko pomorskog dobra situacija ovdje potpuno drukčija od one na Belvedereu.
Gradska pročelnica za urbanizam Jelena Lončarić pojasnila je kako će se u tom pogledu tijekom izrade UPU-a sve detaljno utvrditi te da obuhvat u morskom dijelu nije grafički definiran do kraja jer je utvrđena obveza planiranja luke nautičkog turizma, s čime Grad nije suglasan.
-Preporučuje se da to bude isključivo sidrište – rekla je Lončarić, uz napomenu kako je na Jakljanu ulagač ograničen i prostorom i izgrađenim objektima, a i namjerom prostora.