Na koji način je pandemija koronavirusa utjecala na različite segmente turizma, je li kriza prilika za novi početak te kako budućnost turizma promišljaju mladi - to su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i održivi turizam koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Dubrovniku na Lazaretima. Raspravu je otvorila voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić, a sudjelovali su zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ, EPP) Sunčana Glavak,dubrovački gradonačelnik i član saborskog Odbora za turizam Mato Franković, profesorica dubrovačkog Sveučilišta dr. sc. Ana Portolan te studentica tog Sveučilišta Helena Obuljen.
Tematska rasprava u Dubrovniku samo je jedna od sličnih u ukupno deset sveučilišnih gradova, a prikupljeni će podaci biti dio prijedloga koji će se u konačnici objaviti na višejezičnoj platformi Konferencije. Prije Dubrovnika, slična je rasprava na temu budućnosti kulture održana u Rijeci, a do kraja godine slijede rasprave o obrazovanju, IT-industriji, budućnosti rada i digitalnim nomadima, javnom zdravstvu i održivoj poljoprivredi.
U Dubrovniku se nije slučajno razgovaralo o održivom turizmu koji se definira kao "turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutačnei buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije". Za Dubrovnik je održivi turizam vrlo bitan, a govoreći okupljenim sudionicima i predstavnicima medija gradonačelnik Mato Franković je podsjetio na razaranje Dubrovnika 6. prosinca 1991. godine i kada je izaslanik EU Bruno Carnerri ukazao na obvezu promišljanja obnove Dubrovnika koji neće dozvoljavati masovnosti i prekomjerni turizam, odnosno uvođenju održivog turizma:- Sudjelovao sam na brojnim konferencijama kojim je tema održivi turizam. Ratno razaranje nisu imali London, Rim, Pariz, Venecija, Amsterdam... a svi su se, pa i teže nego Dubrovnik suočavali s prekomjernim turizmom kao prijetnjom građanima koji žive od turizma li im je kvaliteta života sve lošija. UNDP smara da će svaki četvrti stanovnik zemlje biti putnik, što znači da će svaka araktivna destinacija postati još posjećenija te se postavlja pitanje jesu li zabrane i uvođenje karata za npr. u povijesnu jezgru rješenje održivog turizma. A onda nam se dogodila korona koja nas je odvela ka novim mogućnostima održivog turiozma, a s druge strane ukazala koliko nam je turizam bitan. Stoga mislim da je teme o mladima i održivom turizmu pogođena i u pravo vrijeme u Lazaretima kao poviejsnom mjestu prve karantene, što je poruka da ne treba odustati a ključna je figura stanovnik svega pa i održivog turizma. Mladi će svježim idejama kreativno ukazati na liniju između ugodnog života i turističke atrakcije. Gradonačelnik je, govoreći o golemim posljedicama pandemije na Dubrovnik čije je gospodarstvo 80 posto ovisno o turizmu. rekao: -Grad Dubrovnik je u 15 mjeseci pandemije izgubio 350 milijuna kuna što je jednako vrijednosti cijelog gradskog proračuna u 2015. godini- te zaključio da bez pomoći vlade i Europske unije koja je osigurala financijska sredstva, danas brojni mali obrti na dubrovačkom području više ne bi postojali.
Potpredsjednica Komisije zadužena za ovaj proces, Dubravka Šuica je uvodno istaknula kako je cilj Konferencije postići da građani osjete da imaju stvarni utjecaj na oblikovanje Europe. Podsjetila je da su ključni alati Konferencije višejezična digitalna platforma na kojoj svi mogu iznositi prijedloge oko tema koje ih zanimaju, građanski paneli, aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, te plenarna skupština. Pozvala je javnost na što veći angažman u ovom procesu koji će potrajati do proljeća iduće godine.
Zastupnica Sunčana Glavak, koja uz Tonina Piculu u ime Europskog parlamenta sudjeluje u radu plenarne skupštine Konferencije, rekla je da je za uspjeh ovog procesa ključno da se građani javljaju sa svojim idejama oko tema koje su im važne te da je kasnije na politici i političarima da se pobrinu za provedbu tih ideja u praksi. Podsjetila je da je njezin ured organizirao natječaj Kreirajte Europu budućnosti namijenjen mladima gdje su najzastupljeniji prijedlozi bili vezani uz obrazovanje, slobodu kretanja, te održivi razvoj. Osvrnula se i na društveno-gospodarske posljedice i utjecaj pandemije koronavirusa te je ustvrdila kako je ona doista promijenila prioritete te dodatno stavila težinu na važnost razvoja održivog gospodarstva.
Profesorica Ana Portolan sa Sveučilišta u Dubrovniku govorila je o ključnim sastavnicama održivog turizma te naglasila da su održive destinacije one koje imaju ravnotežu između kvalitete života lokalnog stanovništva, gospodarstva, kulture, zadovoljstva posjetitelja, te zdravog okoliša, a studentica Helena Obuljen iznijela je rezultate nekoliko istraživanja o mogućim alatima koji mogu pomoći Dubrovniku da doista postane održiva destinacija.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić je govorio o koristima što ih Hrvatska ima od EU članstva te pohvalio proces Konferencije o budućnosti Europe, istaknuvši da u njemu sudjeluje i Odbor regija čiji je aktivni član. Podsjetio je da to europsko tijelo predstavlja čak 90 tisuća jedinica lokalne samouprave. Govoreći pak o važnosti turizma za županiju pozvao je građane na cijepljenje protiv virusa COVID-19 zaključivši kako je to trenutačno jedini način na koji se "možemo suprotstaviti pandemiji koja ugrožava zdravlje, gospodarstvo i turizam".
Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić pojasnila je kako je rasprava Mladi i održivi turizam dio procesa Konferencije o budućnosti Europe organiziranog u svibnju u suradnji s Hrvatskim saborom, tijekom kojeg su se rektori i studenti 10 sveučilišnih gradova, među ostalim i Dubrovnika, osvrnuli na čitav niz pitanja vezanih uz reformu europskih društava i gospodarstava. „Prije ove rasprave u Dubrovnika bili smo u Rijeci, a naša je misija do kraja 2021. posjetiti i Pulu, Osijek, Čakovec, Slavonski Brod, Split, Varaždin i Zadar. Tamo ćemo - baš kao danas u Dubrovniku -- produbiti raspravu o temama otvorenim u svibnju u Saboru.“
Recimo na kraju i to kako je Konferencija o budućnosti Europe niz javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj svi mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, predviđeno je da građani sudjeluju u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata, te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjelovat će još predstavnici Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....