Kad je sredinom ožujka prošle godine proglašena pandemija COVID-a 19 i cijeli se svijet zaključao, malo je tko vjerovao kako ćemo godinu dana kasnije biti u okolnostima u kojima smo sada. Uz izuzetak postojanja cjepiva i tračka nade kako bi to moglo preokrenuti ovu godinu i dalje smo u istoj situaciji – zaključani - većina gospodarstva bez posla i prihoda, ali nakon godinu dana znatno iscrpljeniji. Javno zdravstvo i odnos prema njemu, kao i zagonetnoj bolesti napravili su cijeli krug, od junaka dana do nepovjerenja, i od straha do negiranja bolesti.
Izgubili 2,8 milijardi
Dubrovnik i čitava županija čije se gospodarstvo u najvećoj mjeri oslanja na turizam našao se u korona-krizi u posebno nezavidnoj poziciji, pad poslovanja pojedinih poduzeća u 2020 iznosio gotovo 90 posto. Tržište rada dno je dosegnulo u travnju kada je objavljeno čak 71 posto manje oglasa za posao nego u istom razdoblju 2019. godine. Najveći pad zabilježen je u prodaji i turizmu, kategorijama s najvećim brojem natječaja za posao. Polovica zaposlenih bar je jedno vrijeme radila od kuće, a na početku pandemije čak dvije trećine Hrvata radilo je online. Gospodarstvo Dubrovačko neretvanske županije u 2020. godini izgubilo je barem 2,8 milijardi kuna jer je ostvarilo samo 44 posto vrijednosti fiskaliziranih računa iz 2019. godine, prema podacima Porezne uprave.
Nominalno najveći gubitak u našoj Županiji je ostvaren u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane. Fiskalizirano je 1,8 milijardi kuna manje, što znači da je ostvareno samo 30 posto u odnosu na godinu ranije. Djelatnost trgovine ostvarila je 478 milijuna kuna manje, djelatnost prijevoza i skladištenja 201 milijun kuna manje te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti unutar koje djelatnosti dominiraju turističke agencije, realizirani pad je 166 milijuna kuna. Ostvareno je svega 18 posto vrijednosti iz 2019. godine! Ovi pokazatelji još jednom ukazuju na iznimnu ovisnost svih grana gospodarstva o sektoru turizma, podaci su HGK.
Ovisnost o turizmu, ono što se do 2020. spominjalo na razini teorije, obilo nam se o glavu više nego drugima. Ovisnost o avionskim i dalekim tržištima koji su plaćali svaku našu cijenu, pokazalo je kako za razliku od drugih dijelova Hrvatske ne možemo ostvariti kvalitetniji turistički promet niti dva ljetna mjeseca.
Početak 2021. ne obećava u konačnici bolju situaciju ni ove godine, jer podsjetimo, u 2020. godini sve je bilo normalno do sredine ožujka, bilo je čak i kruzera pa su brojke poboljšane. “Novo normalno” bilježi uglavnom minuse i promjene djelatnosti. Situacija se može preslikati na prosječnu dubrovačku obitelj koja je do jučer dobro zarađivala radeći uglavnom u turizmu. Ako nisu dobili otkaz, dojučerašnji konobari su sad na minimalcu koje njihovom poslodavcu koji sada nema nikakvog poslovanja, osigurava država. Dio ih je u nedostatku posla završio na ‘baušteli’. Netko privremeno, a netko i za stalno.
Preživljavanje uz državne potpore
Ovako to izgleda u podacima Hrvatske gospodarske komore Dubrovnik:
Od početka krize do danas zatvoreno je 148 trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali su u istom razdoblju otvorena 252 nova trgovačka društva. Zatvorena društva su mahom iz sektora turizma, trgovine i građevine dok su novootvorena iz sektora građevine, poslovanja nekretninama, IT sektora te turizma. Ovako mali broj zatvorenih trgovačkih društava ukazuje na brzu reakciju Vlade kroz mjere za očuvanje zaposlenosti te kredita za likvidnost. Da su ove mjere izostale brojke bi bile puno gore.
Potpore za plaće zaposlenika koje je Vlada RH osigurala gospodarstvu bit će ono po čemu će se zapamtiti prošla, a i ova pandemijska godina. Jedan ili više mjeseci potpore je koristilo više od stotinu tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća radnika, a da nije bilo mjera bi bez posla bile tisuće ljudi.
Istovremeno, poslodavci okupljeni u Udrugu poduzetnika, a izrasli i Facebook stranice demonstrirali su svoju snagu na više prosvjeda kojima su tražili ukidanje silnih parafiskalnih nameta i ograničavanja poslovanja naročito sektoru prometa i ugostiteljstva. Oni će proteklih godinu dana pamtiti po borbi za posao, 'coffee to go“ i otvaranje taraca. Javnozdravstvena situacija nam je i nakon godinu dana korone toliko loša da u Dubrovniku za razliku od Hrvatske još nije otvorena nijedna taraca. Za budućnost gospodarstva i javnoga zdravlja ovdje na jugu Hrvatske možda je još gore to što školska djeca tjednima ne idu u škole, pa stasa generacija neadekvatno obrazovana i bez vrijednih socijalnih iskustava.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik ocjenjuje kako će se zbog ogromnih šteta koje je pandemija prouzročila 2020. i 2021. godina u budućim analizama tretirati kao nekad ratne godine. - Troškovi koje je izazvala pandemija se očituju najviše kroz izgubljene prihode, onda kroz kamate kredita za održanje likvidnosti koje će ići na uštrb budućih dobiti, a u jednom djelu i razvojnih investicija. K tome treba pridodati štete zatvaranja poslovnih subjekata, izgubljenih radnih mjesta.
Svakako veći dio sezonske radne snage ostao je bez posla i upitno je hoće li se ti ljudi, sa specifičnim znanjima i vještinama više vratiti kod nas. Ono što još ne vidimo i ne možemo izmjeriti jest razina zdravstvene štete koju su ljudi pretrpjeli, u smislu strepnje hoće li uspjeti održati svoje poslovanje, hoće li imati dovoljno sredstava za zadržati radnike. Sve su to teme kojima ćemo se godinama baviti, a razina optimizma bit će od presudnog značaja za pokretanje gospodarstva iz krize, smatra Trojić.
Prilika za promjene
Predviđanja su HGK kako će najugroženijim djelatnostima trebati najmanje pet godina za oporavak i nadoknadu gubitaka realiziranih u 2020. godini, a očito je da se ni 2021. godina neće smatrati godinom oporavka, više će sličiti na godinu pokušaja preživljavanja.
- Očito je da će i ovu sezonu determinirati zdravstvena situacija u svijetu. Ako se osvrnemo oko sebe vidimo da se većina zemalja u Europi bori s novim valom pandemije i novim ograničenjima rada i kretanja. Iz dana u dan saznajemo za neki novi soj, postotak procijepljenosti kasni u odnosu na planirani stupanj. K tome treba dodati neujednačeni režim prelaska granica u zemljama Europske unije, pitanje testiranja i karantene. Nadam se da će se Europa, kao zajednica različitih država s istim ciljem već jednom stabilizirati i što prije riješiti ova otvorena pitanja, vjerujem da će to biti kroz naredna dva mjeseca, što znači da turistička kretanja možemo očekivati u drugoj polovici lipnja. I ovu sezonu, srpanj i kolovoz, obilježit će individualci, s velikim udjelom domaćih gostiju. Već godinama kod nas su najbolje rezultate bilježili mjeseci rujan i listopad. Kao destinacija moramo učiniti sve da tijekom ljeta brojke zaraženih držimo pod kontrolom i „uhvatimo“ ta dva mjeseca. To nam je presudno za preživjeti zimu. Uspješno će poslovati oni poslovni subjekti koji budu fleksibilni i koji diversificiraju svoje poslovanje.
S druge strane ovo nam je prilika za promjene. Očito da isključiva ovisnost o turizmu nije dobra. Imamo priliku potaknuti poduzetnike da se počnu baviti drugim djelatnostima, kroz sustav stimulacija i EU sredstava kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Ali treba kreirati afirmativni gospodarski okoliš i zadati poticajne okvire.
Nema povratka na staro
Također, i u turizmu možemo uvesti dugo očekivane promjene. Privlačenje digitalnih nomada i europskih umirovljenika može biti početak cjelogodišnjeg turizma u ovoj Županiji i Gradu. Ulaganja u veću razinu smještajne usluge, u nove turističke sadržaje i programe, s naglaskom na „outdoor“ segment mogu ujedno biti prilika, ali moramo je zgrabiti. Tko bude čekao da se sve vrati na staro, unaprijed je izgubio bitku. Ovo je naša stvarnost i bit će još nekoliko godina – smatra Trojić.
Vraćanje na staro, nažalost prati nas i u aktualnoj predizbornoj kampanji za lokalne izbore gdje se jednako se kao i prije četiri godine spominje pokretanje gradnje Hotela Plat, Kupara, brze ceste do zračne luke – tu korona ništa nije promijenila. Istovremeno unatoč krizi nije pojeftinila nijedna gradska komunalija, a tek se razmišlja o pojeftinjenju parkinga. Ususret novoj neizvjesnoj sezoni srozale su se cijene smještaja pa i u hotelskim perjanicama što smo također već viđali ranije.