Na Danima hrvatskog turizma zaključeno je kako je krajnje vrijeme da hrvatski turizam zakorači u doba održivosti. Ne upravljanje uspjehom, dugoročno može voditi ka neuspjehu. Nereguliranost generira kaos i lošu kvalitetu pružanja usluge. Ako prepustimo kapitalu da se natječe s demografijom, demografija unaprijed gubi. Upravo zato moramo iskoristiti Zakon o turizmu kao alat u zaustavljanju nekontroliranih praksi. Turizam budućnosti moramo regulirati već danas!
Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije održavaju se od 09. do 10. studenog 2023. godine u Rovinju. Kroz višednevni program Dana hrvatskog turizma tradicionalno se obilježava turistička godina u Republici Hrvatskoj te se putem stručnih predavanja, radionica, prezentacija i radnih sastanaka sažimaju turistička i gospodarska postignuća, komentiraju aktualne teme vezane uz turizam te prezentiraju turistički potencijali za daljnji razvoj i učinkovitije pozicioniranje hrvatskog turizma.
U sklopu otvaranja održana su dva panela na temu održivosti. Prvi panel je uključivao razgovoru 1 na 1, u kojem je moderatorica bila Damira Gregoret Bobić, a sugovornica Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta. Pojasnile su zašto je nužno usmjeriti razvoj turizma prema održivosti, što je sve Vlada Republike Hrvatske do sada učinila u tom pogledu te kako će reforma upravljanja razvojem turizma doprinijeti konkretnim poboljšanjima u hrvatskom turizmu. U drugom panelu sudjelovali su gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga te gradonačelnik Pule Filip Zoričić. Na temelju vlastitih iskustava gradonačelnicu su govorili o tome jesu li hrvatske destinacije počele upravljati turizmom na održiv način te što je sve potrebno kako bi i u budućnosti ostale poželjne i konkurentne.
PANEL JEDAN NA JEDAN
- Ljudi koji rade u ovom sektoru zaista su fantastični i čast mi je raditi s njima. Tijekom mog mandata bilo je jako puno izazova, krenuli smo sa zdravstvenom krizom na nju se nadovezala gospodarska kriza zajedno s energetskom krizom i geopolitički izazovima. Uspješno smo sačuvali poslove u turističkom sektoru i bili smo jedna od prvih zemalja koja se otvorile tijekom pandemije. Razradili smo sve protokole, koje smo adekvatno iskomunicirali, kako bi se u Hrvatskoj svi osjećali sigurno. Tako smo ostali konkurentni u najgorem mogućem periodu za turizam ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu - poručila je ministrica Brnjac.
Ove godine konkurencija je stala na noge, zrakoplovne linije stavljene su u funkciju te je došlo do značajnih poskupljenja i s obzirom na sve navedeno rezultati su odlični. Rezultati predsezone i posezone upućuju kako sada već možemo govoriti ne samo o turističkoj sezoni već o cjelogodišnjem turizmu.
- Počeli smo mijenjati paradigmu hrvatskog turizma. Krenuli smo s reformom koja se kreće ka održivom turizmu. Kriza nam je ukazala na sve nedostatke našeg turizma, zato sada u središte stavljamo lokalnu zajednicu. Ako domaće stanovništvo nije zadovoljno, onda od cijele priče o održivosti nema ništa. Ponosni smo što smo uspjeli ispregovarati bespovratna sredstva od EU, koja su usmjerena prema održivoj gradnji i smanjenju ovisnosti o energentima kroz NPOO. Sinergija navedenog vodit će nas ka stvaranju funkcionalnih regija - informirala nas je Brnjac.
Kaže nam kako dobro poslovanje ne mora isključivati održivost. Tri su stupa održivosti: ekonomska, ekološka i društvena te bez njih ne možemo biti konkurentni. Naši resursi nisu neiscrpni i moramo o njima voditi računa. Trenutno se vode i razgovori s Europskom komisijom u sklopu odobrenja sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji uključuju sredstva za povećanje kvalitete već postojećih smještajnih jedinica. Bit cijele priče je da gospodarenje otpadnim vodama, upravljanje otpadom i kretanje prema obnovljivim izvorima energije nije samo izbor pojedinca već obveza svih dionika sustava.
Pri izradi novog Zakona o turizmi vodili su se specifičnostima cijelog turističkog sustava. Na temelju egzaktnih podataka donosit će se izračuni nosivih kapaciteta uz pomoć kojih će se uspjeti sačuvati život u starim gradskim jezgrama. Uspješno upravljanje tokovima turista te konkurentna i kvalitetna radna mjesta podloga su za budući razvoj temeljen na specifičnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave.
- Bitno je imati strategiju i odlučiti što želimo. Sve strategije koje su bile donesene, bile su dobre u vrijeme u koje su donesene. Postali smo svjesni kako ćemo bez segmenta održivosti izgubiti jednu trku, za koju nemamo razloga da je izgubimo. Priča je kompleksna, ali u konačnici je nužno uzeti volan u ruke i krenuti upravljati svojom destinacijom, a ne da to bude samo stihijski - poručila je ministrica.
Domaći gosti također su važan dio hrvatskog turizma. Vlada je uvijek do sada pomagala u poticanju domaće turističke aktivnosti. Tako su provedene akcije ‘Tjedan odmora vrijedan‘ i ‘Mjesec hrvatskog turizma‘. Aktualan je i projekt koji ide korak dalje. To je Hrvatska turistička kartica, čije će se pogodnosti moći koristit tijekom cijele godine.
- Hrvatski turizam 2030. vidim kao cjelogodišnji s razvijenim turizmom na kontinentu. Bit će konkurentan, održiv i zelen u punom smislu te riječi. Vidim ga kao turizam koji će putem novog Zakona o Turizmu upravljati svojim destinacijama i imati razvijene alate koji će omogućiti zadovoljnu lokalnu zajednicu - poručila je za kraj ministrica turizma i sporta.
RASPRAVA GRADONAČELNIKA
Panel u kojem su sudjelovali gradonačelnici Dubrovnika, Rovinja i Pule također je moderirala Gregoret Bobić. Mišljenja gradonačelnika, koji su najbolje upoznati sa stanjem na terenu i reakcijama turističkih poduzetnika i djelatnika na provođenje reformi, važna su povratna informacija za formiranje prijedloga i izmjena novog Zakona.
- Dubrovnik nikad ništa nije zabranjivao, pa neće ni danas. Velika je razlika između regulacije i zabrane. Danas možemo pričati o Dubrovniku kao o održivoj destinaciji. Ljudi obično ne gledaju dugoročno nego kratkoročno. Upravljanje je ključno, ali naš posao nije i ne smije biti vođen našim političkim uspjehom već doprinosom našem gradu. Novi Zakon će biti odličan alat za donošenje odluka za budućnost onih koji će živjeti i posjećivati naš grad. Ključ uspjeha u turizmu je zadovoljni stanovnik, ako je stanovnik zadovoljan rezultati će zasigurno biti odlični - poručio je Franković.
- Još 2002. Rovinj se odupro masovnoj apartmanizaciji donijeli smo master plan razvoja turizma. Rezultati su danas vidljivi u kvalitativnom pomaku, a sada smo donijeli novu strategiju do 2030. godine s kojim smo dodatno ‘pooštrili‘ regulaciju u našem izrazito turističkom gradu. Ako strategija nije operativna mi ćemo je jako teško provoditi, zbog čega je potrebna pojačana izvršna kontrola - sugerirao je Paliaga.
- Mislim da je novi Zakon praktičan, Puli će ovaj Zakon pomoći da se razvije kao jaka kulturna destinacija. Na nama gradonačelnicima je da slušamo struku i provodimo njihove sugestije. Pula je stara 3000 godina zbog čega je važno sačuvati ljude u staroj gradskoj jezgri i postići da to poštuju i turisti. Svakom gradu je u interesu da ima jasan identitet, a novi Zakon će nam pomoći na tom putu - poručuje Zoričić.
Dubrovački gradonačelnik rekao je kako različitim sportskim manifestacijama možemo privući goste koji će nas posjećivati izvan špice sezone. Ulaganje u sportsku infrastrukturu strateški je cilj Dubrovnika u nadolazećim godinama. Kada govorimo o turizmu i sezoni 365 moramo biti svjesni da ne možemo cijelo vrijeme imati brojke kao u srpnju i kolovozu. Treba nam i vrijeme za odmor, čišćenje i pripremanje. Tako da 365 za Dubrovnik dolazi u obzir, ali s jednim malim odmakom koji će omogućiti pružanje one kvalitetu koju gosti i očekuju.
Prema gradonačelniku Rovinja ključ za produženje sezone je u razvoj različitih sadržaja i infrastrukture, unapređenju gastro događaja i razvoj novih destinacijskih sadržaja. Oni su smještajne kapacitete u turizmu smanjili i spremaju se za daljnje smanjenje. Pri tom će njihov najbolji alat biti upravo prostorni planovi. Sezonu koja se sada događa krenuli su planirati još 2010. i kaže kako je Rovinj po svim strategijama cjelogodišnja destinacija te da ih brojevi ne zamaraju.
Kao sveučilišni grad, Pula ni ne želi biti isključivo grad turizma, njihov cilj je razvijati se kao grad kulture. Priželjkuju visoko kategoriziran smiješaj i s povišenjem paušala žele postići deapartmanizaciju. Grad Pula uveo je i nove zone parkirališta ‘Holders only‘, koje su rezervirane isključivo za stanare stare jezgre što je jedna od mjera kojima se želi postići sinergija s lokalnom zajednicom.
