Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, jezikoslovac i stručnjak za jezična pitanja Željko Jozić održao je u Saloči od zrcala predavanje ”Najčešće pogreške u govorenoj komunikaciji”. Ispred Dubrovačkih knjižnica okupljene je pozdravila knjižničarka Matija Tija Nenadić podsjetivši kako je ovo prvo predavanje u sklopu obilježavanja ”Mjeseca hrvatskog jezika” koji se inače obilježava od 2014. Dubrovačke knjižnice su upravo na inicijativu IHJJ-a počeli s obilježavanjem manifestacije u 2016.
Podsjetio je Jozić kako je Dubrovnik kolijevka hrvatskog standardnog jezika te ukazao na značaj dubrovačkih književnih djela. Dodao je kako jezični savjetnici po prirodi nisu normativne naravi kao rječnici i pravopisi, ali ipak ih se svrstava u tu skupinu. Naglasio je kako se standardni jezik za razliku od majčinskog jezika uči, te kako se jezik ne može sam ”obraniti” pa su radi filtracije pogrešnog od ispravnog potrebni jezični savjeti i savjetnici.
- Jezik ne postoji ako nema govornika, podcrtao je jezikoslovac osvrnuvši se na povijest jezičnih savjetnika u Hrvatskoj. Institut je tako 2016. izdao knjigu ”555 jezičnih savjeta”. Ekskluzivno je Jozić otkrio kako je u pripremi knjiga koja će sadržavati više od 900 jezičnih savjetnika!
- Ljudi se spotiču o jezik cijelo vrijeme, kazao je Jozić.
Potom je prešao na praktične primjere. Prvo se osvrnuo na skraćenice kao što su PR, GDP, BDP, PTSP, DVD, ATP, BTW, LOL, ROFL, WTF ili LCD. Nitko tako ne koristi OJ (odnosi s javnostima) umjesto PR (public relations). Zapitao se što je sa skraćenicama poput HNB, HTV ili HDZ. Svaka od ovih skraćenica je muškog roda bez obzira na to što su Hrvatska narodna banka, Hrvatska televizija ili Hrvatska demokratska zajednica imenice ženskog roda.
Kazao je Jozić kako se danas iz pomodarstva govornici priklanjaju amerikanizaciji i anglikanizaciji. Usporedio je to s 19. stoljećem gdje je pitanje prestiža bilo poznavati i govoriti francuski jezik. Rusko plemstvo obilato je koristilo francuski jezik, a za primjer je Jozić uzeo knjige ruskog klasika Lava Nikolajeviča Tolstoja koje obiluju francuskim jezikom. Također, stvar prestiža je u Zagrebu koristiti neke njemačke izraze poput šlafcimer, badecimer ili bademantel. Često ga pitaju koji će se jezik najviše koristiti za 100 godina pa je Jozić dao grubu prognozu da bi to možda mogao biti kineski!
Izdvojio je potom neke engleske riječi koje su se ustalile u svakodnevnom govoru, koje se nisu pravopisno i gramatički prilagodile a koje su mladima ”cool” ili ”in” te je dodao i hrvatske inačice: afterparty (zabava nakon posla), brainstorming (razmjena ideja), brand (robna marka), bullying (vršnjačko zlostavljanje), case study (studija slučaj), crowdfunding (masovno financiranje), event (događanje), feedback (povratna informacija), infotainment (infozabava), smartphone (pametni telefon), outsourcing (izdvajanje), hashtag (ključna riječ), all-inclusive (sveobuhvatna ponuda), touch screen (dodirni zaslon)...
Izdvojio je primjer riječi factoring. Od Vlade RH je Institut dobio dopis da prevede tu riječ jer se pripremao ”Zakon o factoringu” pa su jezikoslovci predložili ”otkup potražnje”. Zanimljivo, jedan od prijedloga za riječ ”smartphone” bio je mudrofon, a za touch screen dodirnik. Istaknuo je ravnatelj IHJJ-a važnost uloge hrvatskog književnika i filologa Frana Kurelca koji je pokrenuo pitanje jezičnog čistunstva. Jozić je komentirao kako se to čistunstvo u javnosti i medijima spominje kao nešto loše što je kriva percepcija. Isto tako, iznio je podatak kako više od 60 posto riječi hrvatskog jezika nije slavenskog podrijetla!
Prema Jozićevom mišljenju, zamjena engleskih riječi hrvatskim inačicama je dobra ako su te zamjenske hrvatske inačice razumljive. Skrenuo je pozornost okupljenih na web-stranicu Bolje je hrvatski! gdje je moguće naći ili dati prijedloge kako strane riječi zamijeniti hrvatskim riječima. Stranica trenutno broji oko 120-130 zamjenskih riječi, a svaki mjesec fond se poveća za otprilike pet novih riječi.
Predavač se potom osvrnuo na neke medijske naslove poput: Niki Kovaču dolazi najbolji strijelac Njemačke ikad, Najmlađi ikad: Mount Everest osvojio 13-godišnjak, Pronađen najstariji crtež u Hrvatskoj ikad: nacrtan je prije 15.000 godina. U šali je Jozić poručio: ”Nikad ne reci ikad”. Izdvojeni naslovi imaju konstrukciju koja dolazi iz engleskog, a ne hrvatskog jezika. Riječ ”ikad” ide uz komparativ, a ne uz superlativ. Nazvao je Jozić to ”anglohrvatskim” jezikom i ocijenio kako je to jako loše za standardni jezik. Rečenične konstrukcije poput ovih među mladima na društvenim mrežama ga ne bi toliko iznenadile, ali ga brine što ove i slične rečenice preko medija ulaze u svakodnevni jezik.
Naveo je i primjer naslova Promocija kao marketing alat umjesto Promocija kao marketinški alat što opet ukazuje na englesku konstrukciju.
Osvrnuo se i na primjere: ”Film o James Bondu”, ”Video Rene Bitorajca”, ”Knjiga o Harry Potteru”, ”Pjesma Christina Aguilere” rekavši kako se ne samo muška prezimena, već i imena skladaju. Ženska imena i prezimena koja završavaju na "-a" također podliježu skladanju.
Pogrešno je govoriti najoptimalniji (optimalan), najminimalniji (minimalan), sve alternative (postoji samo jedna alternativa). Napomenuo je kako je ispravno reći ”Dobra večer” te kako oticati/otjecati, naticati/natjecati, istjecati/isticati, zahvaliti/zahvaliti se ne znače isto. Isto tako nije ispravno reći varioc, ličioc ili rionioc nego varilac, ličilac i ronilac niti je dobijati nego dobivati. Ispravno je koristiti riječi šport/sport , a isto vrijedi za izvještaj i izvješće.
Jozić je naveo primjere riječi koje su se već ustalile u govor kao riječ tipkovnica umjesto tastatura ili riječ vatrozid umjesto firewall. Česte greške su konstrukcije kao: ”No, međutim", "zašto i zbog čega", "gdje i na kojem mjestu", "ono što je bitno naglasiti je", "kako i na koji način" ili "pozdravljam vas svih", "iziđite vani" i "kad ću doći, reći ću ti". Preporučuje se i ”lijep pozdrav” umjesto ”lijepi pozdrav” ili pak postumno umjesto posthumno. Mnoge greške leže i u korištenju naglasaka.
Komentirao je i riječ koja se u zadnje vrijeme često čuje: kurikulum. Institut je predložio riječ kurikul ili uputnik. Kazao je Jozić kako se ”kurikul” sve češće koristi, ali nažalost je česta referenca za upotrebu neke riječi njezina čestost. Isto tako, kada riječ jednom uđe, primjerice u zakon, onda je vrlo teško mijenjati. Kazao je kako će, na primjer, riječi poput ”flomaster” ili ”vaterpolo” ostati.
Poručio je Jozić kako nije sklon izrugivanju hrvatskom jeziku, pogrešno je uvjerenje kako se neprestano izmišljanju nove riječi te je pogrešno u tom slučaju kao argument uzimati riječ zrakomlat. Protivnik je ismijavanja jezika, napomenuo je kako se primjerice hebrejski jezik potpuno rekreiran, ali je i ustvrdio da je jezik čudo, da mnoge stvari ostaju, neke nestaju, a opet neke nove nastaju.
Program Mjeseca hrvatskog jezika koji traje od 21. veljače do 17. ožujka a koji se nastavlja predstavljanjem knjige "Osjenčane riječi" autorice Nives Opačić 2. ožujka s početkom u 18 sati u Saloči od zrcala. bLu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....