Nakon prošlogodišnjih arheoloških istraživanja u Zakotorcu na Pelješcu, kada su otkriveni grob ilirskog ratnika i grčko- ilirska kaciga kao prilog uz grob, ove su godine u zaseoku Zakotorac (u sklopu naselja Donja Banda u općini Orebić) istraživanja nastavljena. Stručna ekipa koja je obavila istraživanja bila je u sastavu dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Domagoj Perkić, dr. sc. Marko Dizdar, uz povremeno sudjelovanje kolega dr. sc. Boruta Križa iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji i Marte Kalebote iz Gradskog muzeja Korčula. Kao i uvijek, neizostavna je logistička potpora Ivana Pamića, predsjednika udruge Hrvatski dom Viganj.
Dubrovački arheolog Domagoj Perkić kaže kako je radiokarbonskom analizom dva uzorka kostiju iz groba određena njihova starost u 9-8. st. i 4. st. pr. Krista. Inventar groba (nošnja, nakit i grobni prilozi – keramičke posude), kao i grčko ilirska kaciga datiraju u 4. st. pr. Kr., što znači da svi oni pripadaju najmlađem ukopu iz 4. st. pr. Kr.:
-Mještani rijetko kad prolaze pored istraživanih gomila. Flora i fauna su bogati, osobito s gušterima koji su nam ulazili u ruksake, a bilo je i poskoka na koje smo morali posebno paziti. U ilirskoj mitologiji zmija je zauzimala visoko mjesto: postoji vjerovanje da je zmija čuvarica grobova jer su živjele u gomilama, a svaka gomila je idealno stanište za svaku zmiju. Srećom, nikog od nas poskok nije ugrizao, ali smo morali paziti da ih ne ubijemo i stoga što su pod zaštitom zakona. Iako je bilo dosta "bliskih susreta", nastojali smo ih zaobići. U samim naseljima nedaleko gomila nismo čuli za legende povezane s njima, ali toponim se zove Gomila i mještani su znali da su to grobovi. Novije generacije nisu ometale mir pokojnika, ali smo našli tragove da su ranije "bužali" gomilu po sredini. Normalno, ne bi našli zlato, ali su nam nanijeli štetu za aktualna istraživanja. Jer, dio grobova je devastiran, tragači za blagom su oštetićivali keramiku koja im je u potrazi za zlatom bila nebitna. A nama je bitan kontekst i gdje se što nalazi. Znači devastacija ima, ali opet ne previše da poremete cijelo istraživanje- ističe dr sc Perkić.
Uz spomenutu kacigu kao najvrijedniji dosad pronađeni eksponat, u drugoj grobnici udaljenoj desetak metara od prve arheolozi su pronašli brončane igle za odjeću, ukosnice, narukvice, prstenje, što su metalni nalazi povezani s cijelim Pelješcom pa i Neretvom kao istim kulturnim krugom. Keramički su nalazi povezani s uvozom s grčkih prostora i ti brončani predmeti najvrijedniji su ovogodišnji nalazi.
Doznajemo na kraju kako je nedostatak novca arheolozima uvijek problem kod iskopavanja, ali su iskopavanja zapravo, samo 30- 40 posto ukupnih troškova. Jer, najveći dio novca iziskuje i otpada na konzervaciju te analizu svih nalaza, što je najskuplje:- Tako smo završili analizu lanjskih uzoraka pa tek slijedi analiza ovogodišnjih nalaza i u konačnici povezivanje dvaju priča u cjelinu- rekao nam je na kraju naš uvaženi arheolog.
