StoryEditorOCM
KulturaOSVRT NA 2020. |

SMANJENE FINANCIJE, MANJE PUBLIKE I PRORIJEĐENI SADRŽAJ Kulturnjaci su se uspjeli izboriti s koronagodinom

Piše Bruno Lucić
9. siječnja 2021. - 20:16

Koliko je 2019. godina slavodobitno slovila kao godina rekordnih budžeta i programa, toliko je prijestupna 2020. zbog korone napravila rekordan 'prijestup' protiv kulture.

Petak 13.

Počela je optimistično, u znaku Feste sv. Vlaha, koja je jedina, kao i tribina Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije "Ususret sv. Vlahu", prošla epidemiološki neokrznuto. Odvojila se Dubrovačka biskupija od programa Dana kršćanske kulture te kroz najavu dubrovačkog biskupa mons. Mata Uzinića predstavila manifestaciju istog karaktera, ali drugog imena – Kršćansko lice kulture. Simbolično, manifestacija zbog Covida nikada nije dočekala završetak, kao što ni Uzinić kraj godine nije dočekao kao dubrovački biskup.

image
Mons. Mate Uzinić na otvorenju manifestacije Kršćansko lice kulture u Katedrali
Božo Radić/CROPIX

Posljednji kulturni događaji u Dubrovniku prije lockdowna održani su u Biskupskoj palači (večer duhovne poezije ”Pod križem” u izvedbi članova Udruge samostalnih umjetnika Dubrovnik - USUD) i u Znanstvenoj knjižnici (predavanje Jadranke Bagarić o dubrovačkom latinistu Đuru Feriću uz 200. obljetnicu njegove smrti) 13. ožujka. Taj petak 13. bio je zaista zlosretan, poslije njega - ništa. No, kultura je našla virtualna rješenja pa se snimalo, na Facebooku se objavljivalo i 'šeralo', online su se predstavljali časopisi i knjige, publika je iz doma mogla gledati neke starije predstave Kazališta Marina Držića, Dubrovačkih ljetnih igara ili Kazališne družine Kolarin, virtualno posjetiti Umjetničku galeriju Dubrovnik, angažirali su se i djelatnici Dubrovačkih muzeja...

Nakon što je krenulo lagano otvaranje, na dan treće faze otvaranja osim ugostitelja, pozvani su se osjetili i članovi Dubrovačke udruge likovnih umjetnika (DULU) koji su u Sponzi otvorili izložbu ohrabrujućeg naziva ”Život teče dalje”. Mišo Baričević svojim je ”Križnim putem grješnog stoljeća” u kojemu Mesija, umjesto križa, nosi virus korone, dao autentični umjetnički odgovor na 'nenormalnost'. Vrhunski 'timing' imala je izložba ”COVID i kuga: sadašnjost u prošlosti” autorica Zrinke Lucianović i Vesne Miović otvorena u dubrovačkoj utvrdi zdravlja – Lazaretima. Dubrovački slikar Josip Škerlj se pak odlučio za stihove kroz novu zbirku ”Pjesme u prozi”.

image
Zrinka Lucianović i Vesna Miović
 
CROPIX


Kazalište Marina Držića najavilo je raznovrstan program, 11 premijera, a na kraju ih je bilo sedam - ”Kate Kapuralica”, ”Prosidba”, ”Tramvaj zvan žudnja” i ”Svinje”, a u suradnji sa splitskom PlayDramom ”Djeca recesije”, "Priče iz davnine” u suradnji s kazalištem Trešnja te "Zlatno libro" u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama, ali nijedna premijerna predstava ne može nazvati 'predstavom godine'.

Dubrovačke ljetne igre posvetile su se domaćim snagama, kvantitativno gledajući, tijekom 71. sezone realiziran je impozantan broj dramskih izvedbi, besprijekorno su se oduprle koroni i dokazale da se ovakav festival može održati i u posve nenormalnim uvjetima, bez širenja zaraze i s daleko manje novčane podrške. Zbog ovog potonjeg oprostivi su i skromni umjetnički dosezi.

image
"Put križa grješnog stoljeća" Miša Baričevića
Privatni album

Predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro predstavio je knjigu ”Ulicama Grada” za koju je dobio Nagradu Grada Dubrovnika, a održao je i tri posve neobična vodstva kroz Grad. Inače, kultura u Dubrovniku je ove godine bila na svježem zraku, 'u điru', a tako se zvao i službeni projekt - ”Kultura u điru” koji je okupio nekoliko dubrovačkih udruga u kulturi. Projekt se uglavnom bazirao na najmlađima i ostao na radioničarskoj razini.

Dom Marina Držića prije korone je predstavio svoj najvažniji međunarodni projekt ”Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine zbirke PambianchiKramarić”, a izložba bi se dogodine trebala održati u Nacionalnoj biblioteci Braidense u Milanu, sudionici projekta. Zbornikom ”Dubrovnik u hrvatskoj povijesti” Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnik odana je počast akademiku Nenadu Vekariću (1955. - 2018.). U Prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba o komarcima, a prirodoslovljem su se bavili i u dubrovačkom ogranku Matice hrvatske predstavivši knjigu Snježane Paušek-Baždar ”Dubrovački prirodoslovci u vrhu povijesti znanosti (od 15. do 19. stoljeća)". U Muzeju Domovinskog rata otvorena je tematska izložba povodom 25. obljetnice ”Oluje”.

image
Nova ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović
Tonči Plazibat/HANZA Media

Domaće snage

Dubrovački muzeji godinu su započeli s novom ravnateljicom - Julijanom Antić Brautović, obilježili su 70. godina od Šahovske olimpijade, otvorili izložbe poput ”U fotografskom ateljeu Antuna Miletića” ili ”Skriveno blago Makedonije”. Korona je poremetila brojne proslave, tako Folklorni ansambl Linđo nije uspio proslaviti 55. rođendan niti Državni arhiv Dubrovnik 100. obljetnicu samostalnog djelovanja. Iznimno malo publike nije demotiviralo članove Studentskog teatra Lero, a Art radionica Lazareti zaključila je sakupljačku akciju i zajedničku izložbu ”Sakupljač Dubrovnik”.

Dubrovački kulturni itinerar bio je krajnje prorijeđen, no Dubrovačke knjižnice, koje inače prednjače po broju događanja u izvanljetnom razdoblju, snašle su se pa su primjerice snimljena predavanja postala "IN". U Galeriji Dulčić Masle Pulitika otvorena je izložba Mata Celestina Medovića uz stogodišnjicu umjetnikove smrti, skromnu s obzirom o kakvom je velikanu riječ, no korona je srušila financijske konstrukcije. Kad već nije bilo moguće raditi međunarodne projekte, izložbom "Drugi grad" napravljen je most između splitskih i dubrovačkih umjetnika u suradnji s Galerijom umjetnina iz Splita. UGD se fokusirala na domaće, ali i nacionalne umjetnike.

image
Josip Škerlj predstavio je prošle godine novu zbirku pjesama "Pjesme u prozi"
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

Na veliku žalost, 1600. obljetnica smrti svetog Jeronima prošla je neobilježeno, a predavanjem Tanje Trške i Denisa Vokića o slici ”Madona della sedia” obilježena je 500. obljetnica smrti velikog Rafaela, ali i 90. obljetnica osnutka Biskupske pinakoteke. Kazališna družina Kolarin proslavila je 10. rođendan, a kao DULU-ovci, još čeka 'stambeno zbrinjavanje'.

I Dubrovački vjesnik je izložbom u Lazaretima uz 70. rođendan pridonio punijem jesenskom kalendaru događanja. Ako je nešto korona pozitivno donijela, onda je to selekcija između ljubitelja kulture i ljubitelja domjenaka. Kako nije bilo zakuski, uglavnom su dolazili oni željni kulturnog, a ne gastronomskog sadržaja. Također, kultura se nije pokazala kao širitelj zaraze, kulturnjaci i publika su zbilja pokazali odgovornost! Sigurno je da ni 2021. neće biti posebno bogata događanjima, sve želje sažimaju se u dvije riječi - normalniji život, a time će i kultura prodisati punim kapacitetom 'pluća'.

image
Izložba Mata Celestina Medovića otvorena je povodom 100. obljetnice autorove smrti
Umjetnička galerija Dubrovnik
Godina rastanaka

U 2020. godini preminuli su mnogi koji su pridonosili dubrovačkoj kulturnoj sceni: Ivo Banac, Nikola Debelić, Mato Jerinić, Ivo Grbić, Ileana Grazio, Miljenko Vikić i Pietro Cavaliere. Također, tu su i ljudi koji nisu živjeli u Dubrovniku, ali su dio sebe dali dubrovačkom kulturnom tkivu: Tonko Maroević, Jiři Menzel, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Božidar Violić i Pero Kvrgić.

24. studeni 2024 04:12