U razgovoru objavljenom u Dubrovačkom vjesniku 7. srpnja, intendantica Dora Ruždjak Podolski je rekla kako je program „riskantan, ne podilazi nikome i ne ide ususret očekivanjima!“ Recimo kako je relevantna programska knjižica bila dostupna dva dana prije toga. Uistinu je riskantno tek na taj datum donijeti konačne odluke, u prvom redu zbog publike. A,barem dubrovačkoj publici ne treba podilaziti jer ona, prema iskustvu, od Igara očekuje ili dobar ili visok standard. Ovogodišnja ljestvica uspješnosti bila je fleksibilna. Rijetko smo doživjeli ovacije i pravu festivalsku atmosferu.
Dress code – ajme meni!
I ove se godine najčešće koristio Knežev dvor, međutim,rijetko smo svjedočili iznimnoj gužvi uzbuđenju koje već ispred vrata najavljuje nešto izuzetno. Poražavajuće je što je dio publike često bio neprikladno odjeven. Šlape, japanke, kratke hlače i majičice bez rukava neprimjereni su za Dvor bez obzira na doba dana. Može li se publiku na neki način upozoriti kakav je dress code? Svima je ljeto i svima je vruće, izvođačima još i više, ali granica mora postojati!
Središnji događaj – Demovićeva knjiga
Jesmo li svjesni da smo dobili kapitalno djelo na državnoj razini?Riječ je o knjizi Velika povijest dubrovačke glazbe autora Miha Demovića. Snažno je to svjedočanstvo pozicije Dubrovnika na kulturnoj karti svijeta u prošlim stoljećima. Demović je na najbolji način zahvalio bogatoj baštini, a na svoj je način učinila i pijanistica Ivana Jelača nosačem zvuka pod imenom Hrvatski skladatelji i njihovi suvremenici na Walterovom fortepijanu iz Kneževa dvora u Dubrovniku koja je prigodom promocije održala i koncert. Stoga je neshvatljivo zašto je nakon dvije večeri u prizemlju Dvora u zadnji čas upriličen nastup na brenčavoj replici Steinovog fortepijana donesenog tko-zna-otkud. Riječ je o „ubačenom“ koncertu dosega školske produkcije s troje izvođača.
Novi projekti
Organizirane su majstorske radionice (Milenković, Špicer, Pires), što je za svaku pohvalu. Igre su smislile projekt pod imenom „Ključevi od grada za djecu“ koji se u glazbenom dijelu realizirao baletnom predstavom, radionicom zvuka te koncertom za djecu s dubrovačkim izvođačima na kojem je izveden Saint – Saënsov Karneval životinja. Ta večer nije imala večernji program koji bi služio kao vodič, važan dokument i vrijedna uspomena. Programske knjižice nisu nudili ni koncerti koji bi, da postoje kategorije, bili dio off programa. Govorimo o nastupu Dee Dee Bridgewater i dvije klupske večeri ležerne atmosfere na plaži hotela Palace. A nastup TBF na Orsuli može proći isključivo kao off program!
Što treba izdvojiti?
Ovoga ljeta nije izvedena komorna opera, a među 17 koncerata i tri plesa od kojih je jedan zapravo bio performans, svakako treba izdvojiti recital magičnog ruskog pijanista Daniila Trifonova koji je, osim vrhunskih interpretacija, imao smislenu i moćnu posvetu F.Chopinu. Barokno slavlje upriličili su Ansambl 1700, kontratenor Andreas Scholl i Dorothee Oberlinger, umjetnica na blok flauti. Istaknimo i violončelista Yuya Okamota kao i izvedbu Mozartove Velike mise u c-molu s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Zborom crkve sv. Marka i solistima ( Ivana Lazar, Marija Kuhar Šoša, Krešimir Špicer, Leon Košavić) a pod palicom fascinantnog mladog dirigenta Maxima Emelyanycheva. Odličan je bio i klarinetist Andreas Ottensamer, ali je, uz vrsnog klavirista Joséa Gallarda, izveo program koji nije imao očekivanu težinu. Šteta je i što je klasa prof. Darka Petrinjaka predstavljena u revijalnom duhu uz sudjelovanje osmorice njegovih bivših studenata. Kao što je šteta što je nastup Marina Marasa uz DSO ometalo praskanje vatrometa. Srdačan pljesak izazvao je balet „Derviš i smrt“ HNK Split (propust je što u najavama nije spominjano ime skladatelja već samo koreografa!), kao i recital Ivana Krpana, a ovacije nastup Folklornog ansambla Lado na taraci tvrđave Revelin.
Vratimo se na početak...
... i recimo da su Igre u vrijeme utakmica Svjetskog nogometnog prvenstva planirale nastup Mische Maiskog i Zagrebačke filharmonije te pijanista Krpana. Posljedica je koncert na Lokrumu i novi datum što je osjetno smanjilo publiku. Igre su zaboravile kad je festa sv. Lovra a time i Pilarska noć. Te se večeri na Gracu izvodio balet pa je početak slavlja u Pilama pričekao do 23 sata. Recimo i to da nam se s pravom činilo da oni koji vode Igre ne mare baš ni za publiku i njeno mišljenje, te da su u nekoj zatvorenoj školjci koja se povremeno otvori i uputi komentare samohvale. Naime, svaka je izvedba popraćena neobjektivnim internim izvješćem (koje bi preuzela većina portala!). A pitamo se i kako će Tomislav Fačini, pomoćnik za glazbu, ocijeniti svoj posao budući da je rijetko bio na koncertima? Nadamo da naslov koncerta„Dubrovnik plovi u intonaciji“kojega su odlično izveli dubrovački umjetnici, nije proročanski. Jer,onome tko plovi u intonaciji nije dug vijek bavljenja glazbom!
