RAVNATELJ DUBROVAČKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA DAMIR MILAT Odmah smo se prilagodili situaciji s Covidom i smanjili potrošnju

Gradski vijećnici, uz dva suzdržana glasa, na 34. sjednici Gradskog vijeća aktualnom ravnatelju Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damiru Milatu dali su podršku i povjerenje. Milat je malo svog vremena dao 'Dubrovačkom' te ispričao što dalje namjerava, kakvo je brojčano stanje u Orkestru, napreduje li se s koncertnom dvoranom, gdje je 'zapelo' s povratkom DSO-a u ljetnikovac Crijević-Pucić…

KVALITETNIJI I USPJEŠNIJI ORKESTAR
 

Koji će biti Vaše primarni ciljevi u novom mandatu?
Primarno će biti 'izaći' iz korona krize, a zadržati kvalitetu. Jasno nam je da u sadašnjoj situaciji ne možemo očekivati veće financije i to će sigurno trajati neko vrijeme. Znači, nastavit ćemo sve ono što smo radili prošlih godina, uz poboljšanja uvjeta rada.

 

Je li istina da za dvije godine idete u mirovinu, što bi značilo da ćete odraditi pola mandata?
Imam volje i znanja za odraditi cijeli mandat, zbog čega sam se javio na natječaj.

 

Kakve odlike treba imati ravnatelj DSO-a, treba li dolaziti iz samog Orkestra ili?
Naš Orkestar je malen i tu je važno da ravnatelj dolazi iz naše struke. Kad bi Orkestar bio sređeniji i imao znatno veće financije, onda bi mogla postojati podjela, da su dvojica: jedan ekonomist koji vodi cijelu ustanovu i umjetnički ravnatelj koji vodi umjetnički dio.

Dobili ste podršku Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika, ali kako objašnjavate činjenicu da niste bili favorit Umjetničkog osoblja DSO-a?
Umjetničko osoblje daje mišljenje za ravnatelja, to rade glazbenici, a ne i zaposlenici iz kancelarija. Što se mene tiče, mislim da sam izuzetno kvalitetno i pošteno radio svoj posao i radio na tome da bi Orkestar bio kvalitetniji i uspješniji. Ovo je Orkestar Grada Dubrovnika i okrenut sam prema građanima grada Dubrovnika, a ne prema pojedinačnim nagovaranjima umjetnika o tome hoće li mi dati glas ili ne. Moje mišljenje je da se za kvalitetan rad treba dobiti glas.



Bez obzira na nenormalne uvjete, Orkestar je bio prilično aktivan tijekom posljednjih mjeseci, niste dopustili da zamre glazbeni život grada?
Vrlo lako smo to uspjeli napraviti jer godine iskustva omogućavaju da se brzo snalazimo. Tu je veliki problem bio problem prostora, međutim, i to smo uspjeli riješiti. Uglavnom je uvijek improvizacija bila prisutna u našem radu jer problem prostora je problem koji nije od danas, nego je odavno. Smanjili smo Orkestar na više komornih orkestara i osigurali smo im druge prostore za rad.

Prilagodili ste se uvjetima u potpunosti?
Da, koliko je bilo moguće. Osnovno je da svaki glazbenik treba vježbati, misliti o svom poslu, kvalitetno ga raditi. Organizirali smo se već za vrijeme „lockdowna“, kad smo se ponovno otvorili, krenuli smo s koncertima po svim epidemiološkim mjerama i svi su koncerti uspješno odrađeni.

Koliko ste zadovoljni radom šefa-dirigenta DSO-a Marca Tarduea?
Svi glazbenici Orkestra su glasovali za njegov izbor. Uprava i Grad Dubrovnik su podržali odabir struke. Marc Tardue je dio našeg tima: svaka njegova greška je i naša greška, a svaki njegov uspjeh je i naš uspjeh.

Jeste li zadovoljni njegovim vođenjem vaših dviju ključnih festivala: MGF Dubrovnik u pozno ljeto i MGFOA Tina Pattiera?
Nije lako raditi festivale, znamo kolike su financije za njih potrebne. Naše financije za festivale su vrlo male i strancu je to teško razumjeti. Godinama smo vodili odlične međunarodne festivale s priznatim svjetskim umjetnicima. Mislim da će se svi složiti da smo organizacijom ovih festivala napravili puno za glazbenu i kulturnu scenu Grada.



Špekulira se kako bi Ivan Hut mogao postati dirigent u stalnom angažmanu?
U tijeku je natječaj za radno mjesto dirigenta i ne bih govorio o odabiru kandidata. Ildous Galioulline, koji je obavljao poslove dirigenta, otišao je u mirovinu. Svi orkestri uz glavnog dirigenta, imaju još dirigenta i goste dirigente. Za svaki koncert je potrebno određeno vrijeme pripreme. Ne može jedan dirigent non-stop voditi, dođe do zasićenja i pada kvalitete.

DVORANA NIJE UCRTANA

Uživali ste proteklih godina podršku Turističke zajednice Grada Dubrovnika, ali i jedne hotelske grupacije, no, turizam se našao u teškoj krizi, kakva je budućnost festivala u organizaciji DSO-a, što će biti dogodine?
Kad smo počeli s festivalima, za njih nisu bila osigurana veća financijska sredstva osim za festival Stradun Classic s Marijom Pavlović. 'Vukli' smo ih svih ovih godina, ukazivali na potrebu posebnog financiranja tih festivala. Što će biti u budućnosti, njihovo održavanje će ovisit o Gradu Dubrovniku, Turističkoj zajednici i mogućim sponzorima. Ako budu veći prihodi od turizma, vjerujem da bi se festivali trebali održavati jer su prepoznatljivi, na njih su dolazili vodeća svjetska imena i jednostavno, to je slika Dubrovnika u svijetu.

Na koje glazbene umjetnike možete računati dogodine?
Sva imena s kojima smo radili dosad, mogla bi doći i dogodine, a sve ovisi o situaciji koja će tada biti. Mi surađujemo s umjetnicima koji svugdje nastupaju, a s brojnima od njih stekli smo prijateljstva. Ako bude potrebe da oni dođu, prioritet njihovu dolasku nikako nisu financije jer njihovi honorari ovdje zasigurno nisu ni blizu onima koje su mogli zaraditi u inozemstvu, no godinama smo radili na tome da oni zavole orkestar i Grad i da se rado vraćaju. Mi smo i za dogodine u kontaktu s Emmanuelom Tjeknavorianom, Nicholasom Miltonom, Jasminkom Stančul, Dubravkom Tomšič, Danom Zhuom, Dmitryjevim Sinkovskym, Gordanom Nikolićem, Radovanom Vlatkovićem, Urošom Lajovicem. Riječ je o zaista velikim umjetnicima

Gdje se stalo s koncertnom dvoranom?
Vođeni su pregovori, međutim ništa nije finalizirano, dvorana nije ucrtana u prostornim planovima. Kao Orkestar stalno ukazujemo na potrebu da bi grad Dubrovnik trebao imati dvoranu, ne samo za Orkestar, nego i za druge kulturne ustanove. Naposljetku, trebala bi i Sveučilištu i turističkom sektoru. U toj dvorani bi se odvijala svakodnevna događanja.



Je li vam neka institucija nudila prostor gdje bi mogla biti koncertna dvorana?
Bilo je prijedloga, ali nisu ostvareni.

U Gradskom se vijeću mogu čuti kritike zbog financiranja kulture, a favoriziranje sporta.
Sigurno je Dubrovniku potreban i sport i kultura. Kultura ima višestoljetnu tradiciju i ne može se razvijati sport nauštrb kulture, odnosno smatramo da se sve treba razvijati, ali na međusobnu korist, a ne nauštrb. Prioritete i ono ”gdje” i ”kada” određuje Grad Dubrovnik i mi vjerujemo da će kultura uvijek imati svoje mjesto.

Kritičari kažu kako se puno novca troši na plaće, a daleko manje za programske odrednice?
Uspoređujući druge orkestre, mi na program trošimo točno koliko je potrebno za hladni pogon jer za kvalitetno napraviti i predstaviti program moraju raditi i prateće službe. Ako bi se u gradu sve moglo riješiti dvoranom, onda bi se mogla objediniti prodaja, promocija, tehnika, oprema. Zajednička promocija prema svijetu sigurno bi bila učinkovitija.

Kad se može očekivati povratak DSO-a u prostore ljetnikovca Crijević-Pucić?
DSO je bio uknjižen od listopada 2015. do veljače 2019. na ljetnikovac Crijević-Pucić s pripadajućim zemljištima. Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku je tada prihvatio prigovor Općinskog državnog odvjetništva RH i vratio stanje kakvo je bilo prije uknjižbe DSO-a, to jest na društveno vlasništvo – pravo korištenja Gradski orkestar Dubrovnik. Prvostupanjskom presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku Sveučilištu je u ožujku 2019. naloženo pod prijetnjom ovrhe da preda ljetnikovac i pripadajuća zemljišta u posjed DSO-u. Na presudu je Sveučilište uložilo žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu, koji je ukinulo presudu i predmet vratilo prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Daljnji postupak je u tijeku. DSO je u srpnju pokrenuo postupak za ponovnu uknjižbu. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 2019. pokrenulo postupak pred Uredom državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za donošenje rješenja kojim se na ovim nekretninama utvrđuje vlasništvo RH. DSO je ušao u postupak kao zainteresirana stranka.

Ove godine je dvoje članova DSO-a pošlo u mirovinu, hoće li biti još natječaja, još audicija?
Orkestar je ustanova koja se odmah prilagodila situaciji s Covidom uz potrebu da smanji potrošnju. U veljači je jedna glazbenica sporazumno napustila Orkestar, a dvoje glazbenika je otišlo u mirovinu. U travnju su trebale biti četiri audicije za potrebna i planirana radna mjesta. Dakle, ove smo godine trebali imati 49 zaposlenih, a sad ih imamo 44.



Do kraja godine nećete raspisivati više natječaja?
Do kraja godine se neće raspisivati natječaji.

Hoće li dogodine biti audicija?
Dogodine bi napravili dvije audicije u svibnju. Za razdoblje od lipnja do kraja rujna ćemo objaviti natječaj za popunjavanje preko studentskog programa Erasmus s online audicijama.

TREBA POŠTIVATI IGRE

Orkestar je na kraju 71. Dubrovačkih ljetnih igara dobio nagradu Grand prix Orlando, ali na kraju festivalske sezone u kojoj je imao najmanje koncerata i to u najgorim uvjetima. Mislite li da se dodjelom išao ispraviti propust?
Grand Prix Orlando je nagrada koja se dodjeljuje osobama ili organizacijama koje su svojim dugogodišnjim angažmanom pridonijele kvaliteti Festivala, a ako to uzmemo u obzir, DSO je svakako zaslužio Nagradu. Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački simfonijski orkestar, baš kao što je u pojašnjenju Nagrade i rečeno, vezani su od samih početaka Festivala i dugo godina je upravo Orkestar bio nositelj glazbenog dijela programa, a svojedobno djelovao i kao Festivalsku orkestar.

Tijekom trajanja 71. festivalskog ljeta DSO je održavao koncerte, zašto je onda imao tako malo koncerata tijekom Festivala kad je već dokazao da može dati puno, puno više?
Mi možemo više, ali stvar je na onima koji donose program. Logično bi bilo da mi tijekom ljeta imamo više nastupa s kvalitetnim umjetnicima. No, Orkestar za nastup na Ljetnim igrama mora biti nešto veći. DSO je mali orkestar i kad govorimo o otvaranju Igara, svi u Dubrovniku bi voljeli da svira DSO, koji bi trebao imati 60 glazbenika. Dobro rješenje je bilo prije par godina kad smo se spojili sa Zagrebačkom filharmonijom.

Održali ste koncerte tijekom trajanja Igara, to bi prije bio tabu?!
Mi smo se ipak držali toga da bismo trebali poštivati Ljetne igre kao naš vodeći festival, da ne pravimo konkurenciju, međutim, ljetno vrijeme je razdoblje kad Orkestar ima mogućnost i mora nastupati.

Želite reći da bi isključivo Orkestar trebao organizirati glazbena događanja?
Da, kad govorimo o razdoblju izvan Ljetnih igara. Međutim, to je moguće ako imamo dvoranu, a nadalje ovisi tko bi s tom dvoranom upravljao. Stvar je sad nejasna isključivo radi prostora. Dvoranom bi se riješila mnoga pitanja, moglo bi se izvrsno surađivati, a naravno sve na dobrobit kulture grada i građana.



A s kim ste pregovarali koncerte za 71. Igre?
S pomoćnikom za glazbeni program Tomislavom Fačinijem. Uvijek smo otvoreni, već dugo godina nudimo suradnju.

Jeste li upućivali prijedloge Fačiniju ili ste dovedeni pred gotov čin?
Morali smo prihvatiti takvu situaciju. Orkestar je uvijek spreman za suradnju, ali za veće projekte nemamo dovoljan broj glazbenika.

Koliko vas Grand prix Orlando obvezuje?
Obvezuje nas jer uskoro slavimo 100 godina orkestra. Treba nastaviti razvijati DSO, dovesti još par kvalitetnih glazbenika, nastaviti ovu ideju s prostorom jer u suprotnom Orkestar neće opstati. To je naš dug prema onima svima prije nas koji su stvarali Orkestar i kulturu grada, obaveza je prema njima da nastavljamo predstavljati Hrvatsku preko Dubrovnika u svijetu kao kulturnu destinaciju.

Prije korone bi dolazilo do sudara sadržaja pojedinih ustanova u kulturi.
Zadnjih godina je bilo znatno manje poklapanja programa. Mislim da bi trebalo odrediti prioritete prema značaju i kvaliteti. Zato je potrebno dugoročno planiranje. Jasno, nije dobro da se događaji poklapaju.

Što sprema Orkestar, što planirate?
Veliki je problem prostor. Da imamo naš prostor, mogli bismo organizirati koncerte po svim preporukama Stožera. Međutim, nastavit ćemo raditi, podjelom Orkestra na manje komorne sastave, ali uz snimanja, tako da dođemo u svačiji dom. Prilagodit ćemo naše programe da su za veći broj sugrađana.



Hoće li biti božićnog i novogodišnjeg koncerta?
Želja nam je održati koncerte, ali treba poštovati preporuke Stožera. Mi ćemo sigurno naći načina kako doći do publike.