Na zajedničkoj izložbi Državnog arhiva u Dubrovniku i Dubrovačkih muzeja bit će izloženo sve ono što je Grad uvelo u obitelj UNESCO-a

Godina 2024. će u Dubrovniku proteći u znaku UNESCO-a. Naime, u ovoj godini navršava se 45. obljetnica od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine i 15. obljetnica od upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a obilježava se upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na listu Sjećanje svijeta u studenome prošle godine. Upravo zbog toga Gradsko vijeće proglasilo je 2024. godinu ‘Godinom UNESCO-ove svjetske baštine’.

Iznimno važne obljetnice

Uz brojna događanja u sklopu ‘Godine UNESCO-ove svjetske baštine’, planirana je središnja izložba ‘Dubrovnik i UNESCO’ Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Dubrovniku.

Dubrovačka povijesna jezgra već je 45 godina pod zaštitom UNESCO-a

Tonći Plazibat/Cropix

- Središnja izložba ‘Dubrovnik i UNESCO’ u suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku, otvorit će se u Kneževu dvoru, 18. svibnja kad se obilježava Međunarodni dan muzeja. Na izložbi će se javnosti predstaviti vrijedna arhivska građa iz razdoblja Dubrovačke Republike koja je upisana krajem 2023. na UNESCO-ovu listu Sjećanja svijeta, kaže ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl koja dodaje:

- Povodom petnaestogodišnjice uvrštenja feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, početkom prosinca u Etnografskom muzeju bit će postavljena izložba autora dr.sc. Ivice Martinovića koji donosi nove spoznaje o tri latinska himna dubrovačkoga isusovca Benedikta Rogačića (1646.-1719.), koji ih je u dotjeranom obliku poslao u Dubrovnik 1687. godine, a nije doživio njihovo crkveno odobrenje i prvo tiskanje. Upravo ovaj dokument, koji je Sveti zbor za obrede (Sacra rituum Congregatio) odobrio za uporabu i za tiskanje 25. rujna 1723. za Dubrovačku Republiku, otkriva trajni napor Dubrovačke Republike nakon Velike trešnje (1667.) da crkveno, i to upravo liturgijski, institucionalizira svetkovinu svoga Parca i rasvjetljuje odnose između Dubrovačke Republike i Svete Stolice. Kroz ove izložbe, Dubrovački muzeji pridružit će se obilježavanju ovih iznimno važnih obljetnica koje su pridonijele zaštiti i očuvanju bogate kulturne i spomeničke baštine Grada Dubrovnika, ali i nastaviti suradnju s ostalim dubrovačkim kulturnim ustanovama kao što je Državni arhiv u Dubrovniku. Također, organizirat će se i niz edukativnih radionica kako za one najmlađe tako i za odrasle, navodi Michl.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl

Tonći Plazibat/Cropix

Nedavno je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ravnateljici Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolini Pozniak svečano uručila Povelju ‘Sjećanje svijeta’ UNESCO-a kojom su svi arhivski fondovi iz razdoblja Dubrovačke Republike od 1022. do 1808. godine upisani u prestižnu listu ‘Sjećanje svijeta’. Puno to znači ustanovi, ravnateljici, ali će značiti i korisnicima.

Povelja ‘Sjećanje svijeta‘ UNESCO-a

Božo Radić/Cropix

- Znajući da je ‘Sjećanje svijeta’ jedan od vrijednih UNESCO-ovih programa koji ima za cilj skrbiti o svjetskoj baštini, znači nam zaista jako puno, posebno smo počašćeni upisom na ovu prestižnu listu na koju su uvršteni svi arhivski fondovi iz vremena Dubrovačke Republike (1022. – 1808.), te kod nas, kao tako, sačuvano arhivsko gradivo, sada konačno prepoznato kao dio svjetske baštine na dostupnost svim građanima svijeta. Osobno sam jako ponosna da smo se upisali baš u vremenu trajanja mog mandata i aktivnog sudjelovanja mojih kolega pri upisu, posebno znajući da su nominacije za Listu ‘Sjećanja svijeta’ počele još davne 1991., a posebnu zahvalnost dugujemo akademkinji Nelli Lonza na izuzetno kvalitetnoj recenziji. Ovo je ujedno i prva samostalna kandidatura koja išla preko našeg Ministarstva, ali i još jedan dokaz važnosti i vrijednosti Dubrovačke Republike, to jest, njenog gradiva koje svjedoči o životu jedne zajednice, o državno-pravnom ustroju, te diplomatskim i konzularnim odnosima. Vjerujemo da će i korisnici našega gradiva, pogotovo oni koji svoje radove temelje na arhivskim dokumentima biti dodatni pečat vrijednosti i saznanje da smo sada dio respektabilne UNESCO-ove liste ‘Sjećanje svijeta’, da ćemo biti poticaj njihovom daljem radu i proučavanju na našim izvorima, komentira Pozniak.

Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak

Tonći Plazibat/Cropix

Prigodni katalog

Otkrila je više o zajedničkoj, središnjoj izložbi.

- Zajednički izložbeni projekt Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Dubrovniku bit će koncipiran kao izložba dijela gradiva koje čini temelj ovog priznanja. Izložbom ‘Dubrovnik i UNESCO’ koju organiziraju Dubrovački muzeji s nama u suradnji, uz gradivo našega arhiva, bit će multimedijalno prezentirana nematerijalna baština pod zaštitom, kao i oni elementi koji su nas doveli do UNESCO-ove zajednice. Na koncepciji postava upravo rade kolege iz našeg Odjela Dubrovačke Republike s kolegama iz Dubrovačkih muzeja. Izložbu će pratiti prigodni katalog, pojašnjava Pozniak.

Na izložbi će bit izložen dio gradiva iz Arhiva

Božo Radić/Cropix