StoryEditorOCM
KulturaMJESEC HRVATSKE KNJIGE 2018. U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

Maja Klarić održala predavanje o poeziji i malu kreativnu radionicu za 'slikopjesnike'

Piše PSD.
24. listopada 2018. - 00:58

Putopjesnikinja Maja Klarić održala je u sklopu Mjeseca hrvatskog knjige u Saloči od zrcala predavanje o poeziji te malu kreativnu radionicu. Klarić je započela s poviješću pjesništva napomenuvši kako je  „poezija svugdje oko nas“ te kako joj je želja poeziju približiti „običnim ljudima“. Poezija se, kao i književnost, na početku prenosila usmenom predajom, uglavnom se izvodila uz glazbu i ples, a u egipatskim piramidama je ona i zapisana. Služila je i tome da 'olakša' put u zagrobni život u koji su vjerovali Egipćani. No, poeziju su afrička plemena uglavnom koristila radi pamćenja. Tek se u Mezopotamiji, dakle u Aziji, spominje prvi autor poezije, a u ovom je slučaju to bila autorica koja je napisala himne određenoj božici, točnije,napisala je sveukupno 42 himne koristeći se klinastim pismom i njezino je ime točno navedeno uz napisana djela. S obzirom na takav impresivan opus, nakon smrti percipirana je kao 'polubožica'.

Spomenula je Klarić i priču o nasukanom mornaru koja dolazi iz Egipta, ali svakako važnu ulogu za pjesništvo imala je „Ilijada“ te „Odiseja“. Kasnije je poezija podijeljena u dva segmenta – u poeziju koja je sama sebi svrha (larpurlartizam) i angažirana poezija čija je svrha bila konkretno utjecati i ukazivati na pojave te na nešto motivirati. Spomenula je autorica i prvog pravog putopjesnika, švicarsko-francuskog autora Blaisea Cendrarsa (1887. – 1961.) koji se bavio eksperimentalnom poezijom i koji je u suradnji s francuskom umjetnicom ukrajinskog podrijetla Soniom Delaunay objavio poemu „Transibirska proza ili mala Jeanne od Francuske“. Djelo je zanimljivo po vrlo kreativnom grafičkom rješenju jer izgleda kao letak dug 2 metra!

Klarić su dotakla u suvremenog doba rekavši kako se danas javljaju takozvani „instapjesnici“ koji su rezultat pojave društvneih mreža ili u konkretnom slučaju „Instagrama“. Kao primjer navela je kanadsku pjesnikinju indijskog podrijetla Rupi Kaur koja je počela s objavama na Instagramu, a koja na svojim pjesničkim večerima okupi 200 tisuća ljudi! Predavačica je pojasnila kako pojava 'instapjesnika' poput nje ili tajnovitog autora „Atticus“ (također aktivan na Instagramu) oslikava današnje vrijeme istovremeno napomenuvši kako je okupiti 200 tisuća ljudi čitanjem poezije itekako zanimljiv i važan trenutak jer to do sada nije zabilježeno u povijesti.

Na kraju su okupljeni prionuli poslu te je počela mala kreativna radionica koja se temelji na takozvanoj „Blackout poetry“ i koja je namijenjena svima bez obzira na uzrast ili afinitete prema pisanju. Predavačica je objasnila kako sudjelovati u radionici uopće nije teško te je ohrabrila pomalo stidljivu publiku koja se na koncu uključila u kreativni proces. Dakle, ovaj alternativni način stvaranja poezije iz gotovih tekstova potiče pisanje i pomaže razvitku kreativnosti.

Stihovi nastaju tako da se nasumično izaberu riječi u zadanom tekstu, a ostatak teksta se oboji ili oblikuje po želji. 'Slikopjesmama' koje nastaju na radionici mogu se ukrasiti bilo koji prostori, a tehniku koja se vrlo lako savlada možete prakticirati u slučaju potrebe za kreativnim oduškom. Klarić je oktrila kako i sama dok piše prolazi sličan proces jer traži riječi i spaja ih tako da se radionica puno ne razlikuje od istinskog kreativnog pisanja. Interakcijom je tako završena još jedan utorak posvećen putositnicama u Dubrovačkim knjižnicama. bLu
 

26. studeni 2024 03:22