StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetZalizni Nezlamni Zalužni

Zelenski je zvijezda, ali ovaj čovjek najveći je junak u rata u Ukrajini. Na sve načine bježi od slave, a Ukrajinci ga obožavaju, zovu ga svojim ‘Željeznim, Neslomljivim‘

Piše Sandro Pogutz/sd
27. travnja 2022. - 21:29

Iako se dokazao kao karizmatični nacionalni lider – a ne "klaun" ili "svirač k...", kako ga vole zvati oni koji ga ne podnose – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ipak nije vojskovođa. Stoga mu se ne mogu izravno pripisati bodovi za uspjeh ukrajinske vojske u prvim danima rata i iznenađujuće snažan otpor do danas, piše Slobodna Dalmacija.

Zelenski je lice moderne Ukrajine sa zapadnim aspiracijama, onaj koji će dobiti ovacije nakon obraćanja Američkom kongresu, Europskom parlamentu, Ujedinjenim narodima ili publici na dodjeli nagrade Grammy.

No, ako se baš mora uprijeti prstom u jednu osobu najviše zaslužnu za razbijanje Putinovog "blitzkriega" onda je to – već po samoj funkciji – vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni.

No, za razliku od Normana Schwarzkopfa "Olujnog", koji je vodio američke trupe u Zaljevskom ratu, ili Davida Petraeusa, koji je rukovodio ratom u Iraku i dobio nadimak "Kralj David", general Zalužni uglavnom izbjegava ratnu slavu, prepustivši tu ulogu bivšem glumcu Zelenskom. A ta se podjela uloga pokazala savršenom.

'Zalizni Nezlamni Zalužni'

Iako vrhovni zapovjednik na sve načine nastoji izbjeći status slavne osobe, njegov dosadašnji uspjeh u potiskivanju ruskih osvajača nužno ga već sada kandidira za status povijesne osobe u njegovoj domovini. U jednom nedavnom domoljubnom videu čak su mu nadjenuli i nadimak koji se rimuje na ukrajinskom: Zalizni Nezlamni Zalužni — Željezni Neslomljivi Zalužni.

Vojni uspjesi koji uključuju obranu Kijeva i zadržavanje većine drugih velikih gradova, rezultat su strategije ovog 48-godišnjaka kojeg je Zelenski imenovao vrhovnim zapovjednikom u srpnju 2021. godine.

Ali, Zalužni i drugi ukrajinski visoki časnici za ovaj se rat ne počinju pripremati od tada. Po svemu što se događalo na istoku Ukrajine od 2014. godine, znali su da moraju očekivati puni vojni sraz s Rusijom.

U rujnu 2021., dva mjeseca prije nego što će američka administracija početi upozoravati svijet da je ruska invazija gotova stvar, objavljujući obavještajne podatke o gomilanju trupa na ukrajinskim granicama, Zalužni je govorio o pripremi za taj konačni napad: "Uvijek sam govorio o tome otkako sam preuzeo dužnost,  prijetnja potpunom agresijom bila je očita", rekao je tada u intervjuu za Radio Svobodu.

"Naš zadatak kao Oružanih snaga nije čekati manu s neba. Moramo se pripremiti za to. I činimo sve kako bismo bili spremni. Sa svoje strane provodimo niz vježbi, uključujući i naše zapadne partnere. Činimo sve da neprijatelj bude manje voljan provesti takav scenarij", dodao je.

U siječnju 2022. Zalužni je razgovarao s NATO-ovim vojnim odborom, najvišim tijelom savezničkih časnika, i obavijestio ih da je ukrajinska vojska spremna: "Podsjetio sam saveznike da naš rat traje još od 2014. i da od tada radimo svoj posao", rekao je za nacionalnu novinsku agenciju Ukrinform nakon tog sastanka.

Velika rekonstrukcija

Svejedno, Washington, Moskva i većina svijeta očekivali su da će Rusija poraziti ukrajinsku vojsku u nekoliko dana. Ali ne i Zalužni, koji se na čelu armije nije našao slučajno. Bio je to dio opsežnog "remonta" vojnih snaga, koji je počeo s restrukturiranjem zapovjedništva, s ciljem da se upravljanje vojnim operacijama odvoji od političkih pozicija.

"Predsjednik želi vidjeti sinergiju između Ministarstva obrane i Oružanih snaga Ukrajine", rekao je tada šef predsjednikova ureda za odnose s javnošću. "Nažalost, ne vidimo takvu sinergiju, vidimo sukobe."

Sam Zalužni svoju će ulogu kasnije jasno sažeti, implicirajući kako on nije tu da se petlja u politiku, ali da očekuje i obrnuto: "Ja sam kao vrhovni zapovjednik odgovoran za borbenu spremnost, obuku i vođenje Oružanih snaga", naglasio je lani za Radio Svobodu, ukrajinsku ogranak Radija Slobodna Europa, u jedinom njegovom velikom intervjuu koji je moguće pronaći na internetu.

General Zalužni nije krio da se zalagao za povećano financiranje i druge vrste javne potpore vojsci, a od početka rata njegov glavni zahtjev političkim vođama bio je da se maknu s puta i puste vojnike da rade svoj posao. Naročito da u javnosti ne stvaraju dvojbe oko razvoja ratne situacije. "Želim se obratiti političarima koji u okupiranim gradovima govore o 'izdaji' i daju vojne operativne 'procjene'", napisao je Zalužni na svojoj Facebook stranici. "Svojim neodgovornim izjavama – na primjer, 'protivnik je bez problema zauzeo...' ili onima da se netko 'sprema predati zemlju' – vrijeđate naše vojnike", poručio je nekim lokalnim političarima.

Napomenuo je da su ukrajinske trupe obuzdale drugu najmoćniju vojsku na svijetu. "Zaustavili smo protivnika na svim stranama. Nanijeli smo mu gubitke koje nikad nisu vidjeli ili mogli zamisliti. Svi Ukrajinci znaju za ovo. Svijet zna za ovo."

General Valerij Zalužni utjelovljuje novu generaciju ukrajinskih časnika koji su se brusili u osmogodišnjem ratu u Donbasu i na poligonima diljem Europe vježbali s NATO snagama – navodi Politico. Stjecali su tako iskustva posve drukčija od autoritarnog upravljanja vojskom ustanovljenog kroz desetljeća krute sovjetske vojne obuke.

"Ta suradnja s NATO-om iznjedrila je skupinu profesionalnih ukrajinskih časnika koji su težili zapadnim standardima i pomogli u izgradnji decentraliziranog, agilnijeg načina ratovanja od ruskog modela, koji je zaglavio u ukrajinskom blatu", analiziraju u Politicu, koji donosi i izjavu Oleksija Melnika, bivšeg časnika ukrajinskih zračnih snaga iz Centra Razumkov, "think tanka" sa sjedištem u Kijevu:

"Vjerojatno mogu govoriti o Zalužniju ne samo kao o pojedincu, već kao o predstavniku nove generacije ukrajinske vojske – čitavog spektra viših, srednjih, pa čak i nižih časnika", rekao je.

Poraz staromodnog sovjetskog modela

"Agresija širokih razmjera" za koju su se oni na vrijeme pripremali krenula je 24. veljače, dok su se ruski tenkovi kretali prema Kijevu, a projektili pogađali ciljeve diljem Ukrajine. Ukrajinske pripreme za taj trenutak trajale su još otkako su Putinove trupe došle na Krim 2014., anektirajući poluotok i također pretvarajući Donbas u trajnu ratnu zonu. Ta obuka i iskustvo na bojnom polju protiv Rusa i separatistista na ukrajinskom teritoriju omogućilo je zapovjednicima malih, raštrkanih jedinica da misle svojom glavom, suprotno od starog sovjetskog modela vodstva s vrha prema dolje, koji je paralizirao ruske jedinice i prisilio neke od njihovih generala da se osobno upute na preve linije, gdje je nekoliko njih i poginulo.

A kroz intenzivno, svakodnevno borbeno iskustvo u Donbasu, ukrajinske postrojbe su iz prve ruke uvidjele koliko je individualna inicijativa ključna u borbi takvih malih jedinica. Ti mladi vojnici i njihovi časnici "bili su oni koji su kroz to iskustvo shvatili kako ne mogu dopustiti da o svemu moraju konzultirati generala prije nego što donesu odluku", rekao je za Politico umirovljeni pukovnik američke vojske Liam Collins.

Sve to poklopilo se sa širom kampanjom modernizacije u kojoj je ukrajinska vojska usvojila nove, kreativnije borbene tehnike. "Želimo se odmaknuti od zemljopisnih karata i pisanja borbenih zapovijedi kao da smo u 1943.", rekao je Zalužni u intervjuu za ArmyInform.

Bivši američki časnik specijalnih snaga, koji je tijekom godina svjedočio promjenama u ukrajinskim specijalnim postrojbama, rekao je da su do 2020. ukrajinski komandosi već "izgledali i ponašali se kao zapadni SoF" (Snage za specijalne operacije).

Taktika "udari i bježi" koju su ukrajinski vojnici koristili ove godine, imala je velik učinak. Od 120 bataljuna koje je Rusija poslala u Ukrajinu 24. veljače, njih 40 — uključujući i one koji su predvodili napad na Kijev i Černihiv — povuklo se u Bjelorusiju na "lizanje rana". Čak 29 od tih postrojbi trenutno je nesposobno za borbu, zbog ogromnih gubitaka koje su pretrpjeli od malih timova Ukrajinaca naoružanih protuoklopnim oružjem koje im je stiglo sa zapada.

Vođa 'potpuno drukčijih ljudi'

Njihov vrhovni komandant Valerij Zalužni pri svemu tome ponovno se ne gura u prvi javni plan, već naglašava važnu ulogu svojih podređenih. Poručuje da je ukrajinska vojska popunjena mladim, profesionalnim vojnicima i budućim vođama:

"Ovo su potpuno drukčiji ljudi, ne kao mi kad smo bili poručnici. Nose klice koje će za pet godina potpuno promijeniti vojsku. Gotovo svi dobro znaju strani jezik, dobro rade s gadgetima, načitani su", rekao je za ArmyInform. "Nisu žrtveni jarci, kao oni u Ruskoj vojsci, već naši pravi suradnici koji će uskoro zamijeniti današnje časnike. Već smo pokrenuli ovaj proces i više nema povratka", dodao je. "Ni samo ukrajinsko društvo neće nam dopustiti da vojsku vratimo u 2013."

I čisto filmski gledano – da se vratimo na Zelenskijev teren – usporedimo li ruskog "krvnika Sirije" Aleksandra Dvornikova ili čečenskog Ramzana Kadirova s Valerijem Zalužnim, već na prvi pogled jasno je tko je pozitivac u ovom ratnom "scenariju".

Sin sovjetskog vojnog lica koji je sanjao da bude vojnik, ali ne i general 

Zalužni je rođen kao sin sovjetskog vojnog lica u srpnju 1973., dok mu je otac bio stacioniran u Novohrad-Volinskom, gradu na sjeveru Ukrajine. Pohađao je Institut kopnenih snaga Vojne akademije u Odesi i Akademiju nacionalne obrane u Kijevu, gdje je završio studij 2007. godine.

Nakon toga izmjenjuje se na raznim dužnostima, uključujući i mjesto zapovjednika mehanizirane brigade. Potom se vratio na akademiju radi dodatnog usavršavanja koje je završilo 2014., nekoliko mjeseci nakon revolucije na kijevskom trgu Majdan, koja je dovela do bijega tadašnjeg marionetskog predsjednika Viktor Janukovič u Rusiju. Istodobno, vojni sukobi u Donbasu su jačali. Stoga je Zalužni poslan na istok zemlje, da vodi borbene jedinice u tim otvoreno ratnim sukobima.

Zapovijedao je brigadom koja je u kolovozu 2014. raspoređena u Debaljcevo, grad u Donjeckoj oblasti, poprište nekih od najkrvavijih bitaka u tom ratu u kojima su ukrajinske snage imale velike gubitke. Hitna potreba da se oni ubuduće izbjegnu natjerala je tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka da s Rusijom potpiše drugi mirovni sporazum u Minsku, pod uvjetima koji su se pokazali nepovoljnima za Ukrajinu.

Zalužni je 2019. imenovan za šefa Sjevernog operativnog zapovjedništva, stacioniranog u Černihivu, rodnom gradu njegove majke, u kojem je proveo dosta vremena kao dijete.

U intervjuu u veljači 2020. za ArmyInform proznao je kako je njegov "san" od djetinjstva da postane vojnik, ali da nikada nije očekivao da će biti glavni zapovjednik.

"Moje napredovanje išlo je prirodnim putem. Bio bih imenovan  i preuzeo bih dužnost. Nikad nisam mislio da ću jednog dana postati general."

Povremeno se oglašava na Facebooku

Od početka ruske invazije krajem veljače, Zalužni je izbjegavao većinu intervjua i relativno se rijetko pojavljivao u javnosti, a tek povremeno oglasi se na Facebooku. Neki od tih njegovih postova su informacije o zarobljavanju ruskih boraca ili uništenju neprijateljske tenkovske kolone. Drugi su samo kratke poruke u kojima izražava zahvalnost vojnim liječnicima, motivira vojnike i ukrajinsku javnost: "Oružane snage Ukrajine su štit Europe." (22. ožujka),  “Visoka je cijena slobode. Imajte to na umu!” (27. ožujka), “Ukrajinci su se zaboravili bojati. Naš cilj je pobijediti.” (2. travnja).

No, ima i opširnih objava, poput prenošenja sadržaja jednog njegovog telefonskog razgovora s generalom Markom Milleyjem, američkim načelnikom Združenog stožera, s kojim je u redovitom kontaktu.

25. studeni 2024 00:07