Kako se čini, nakon sastanka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija u Bruxellesu, pod patronatom EU, a uz svestranu podršku SAD-a, rješenje "kosovskog pitanja" ulazi u završnu fazu, i to samo potvrđivanjem stanja kakvo je od 2008. godine - Kosovo je neovisna i samostalna suverena država, piše Jutarnji.
Iako nastoji zamazati oči svojoj javnosti po principu "vjerujete li onome što vidite ili meni", Vučić je, de facto, priznao neovisnost Kosova. I povratka nema. O Sporazumu, zapravo, više nema rasprave, moguće su, eventualno, tek poneke dekorativne instalacije i dogovor o tempu njegove implementacije.
Kako je poručio šef europske diplomacije Josep Borrell nakon sastanka, "to je tako i nema puno rasprave".
- Zadovoljstvo mi je objaviti da su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti danas složili da više nisu potrebni daljnji razgovori o prijedlogu EU o Sporazumu o putu prema normalizaciji između Kosova i Srbije. Obje su strane izrazile spremnost da nastave s implementacijom sporazuma - prenosi RSE riječi Josepa Borrella nakon sastanka Vučića i Kurtija.
U Srbiji očekuju još jedno redovito, a možda i izvanredno, svakodnevno povijesno obraćanje Aleksandra Vučića, koji će "objasniti" situaciju, mada se tamošnji analitičari slažu da Srbija u Bruxellesu nije pobijedila, doduše "nije ni kapitulirala", kako kaže urednik srbijanske agencije Beta Radomir Diklić, ali je "praktički priznala neovisnost Kosova".
Doduše, to se neće dogoditi "odmah", ali će se to, možda već u sljedećih šest mjeseci, a najkasnije do kraja ove godine, prema zamislima Bruxellesa i Washingtona, kako javljaju tamošnji izvori, definirati međunarodnim dokumentima. No, treba ipak reći kako u Bruxellesu očekuju da bi Rusija mogla izvršiti pritisak na Vučića da ipak porekne ono na što je pristao na sastanku 27. veljače. Rusija tu neće sjediti prekriženih ruku jer joj je "Kosovo" još jedan adut kojim može i želi destabilizirati Balkan i Europu.
Za bivšeg predsjedničkog kandidata i šefa oporbenog Pokreta Srbija Centar (SRCE) Zdravka Ponoša Sporazum je "potpuni krah Vučićeve vanjske politike". Prema njemu "ništa nije postignuto jer je Srbija na istim pozicijama kao i kada je Vučić i došao na vlast", kako je rekao za beogradski N1. Za Ponoša su jedini dobitnik međunarodni čimbenici "kojima je bilo važno da se konflikt stavi pod kontrolu te da se spriječi ruski utjecaj u regiji".
Dakle, prema tom njemačko-francuskom sporazumu, koji je podržalo i pet zemalja EU koje nisu priznale neovisnost Kosova (Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar), zasad nema izričitih zahtjeva da Srbija prizna Kosovo ili da će postati članica UN-a, odnosno da Beograd to neće onemogućavati, ali se u preambuli navodi da su obje strane "svjesne da su nepovredivost granica i poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir".
Srbija i Kosovo će, stoji u tekstu, "razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava" te će "međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, insignije, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate".
Obje će se strane voditi ciljevima i načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda, posebice onima o suverenoj jednakosti svih država, poštovanju njihove neovisnosti, autonomije i teritorijalne cjelovitosti, pravu na samoodređenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacije, stoji u Sporazumu. I ono što je vrlo važno - ni Srbija ni Kosovo neće moći jedno drugo predstavljati u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ili njegovo ime, a Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, navodi se u tekstu.
Time je, zapravo, potvrđeno da Srbija i Kosovo vode "odvojene" pregovore o članstvu u bilo kojoj međunarodnoj instituciji, pa i u EU, a Kosovo će moći tražiti i članstvo u NATO-u ako bude željelo. Za Zdravka Ponoša "Prištini je Sporazumom otvoren nesmetani put putu prema međunarodnim organizacijama".
Isto tako, Srbija ne bi više smjela voditi kampanju da zemlje koje su priznale Kosovo odustanu od priznanja ili da nagovaraju zemlje da odustanu od priznavanja neovisnosti Kosova. I Vučić i Kurti su se obvezali da će "produbljivati suradnju u području gospodarstva, znanosti, tehnologije, prometa, povezanosti, pravosuđa, u području provedbe zakona, pošte, telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite okoliša, nestalih osoba, izbjeglica i u drugim sličnim područjima sklapanjem konkretnih sporazuma", prenosi Hina.
Važna je stavka i to da se ostvaruje poseban aranžman, određena autonomija odnosno lokalna samouprava za srpsku zajednicu na sjeveru Kosova. Iako se kosovska strana, posebno premijer Albin Kurti, odupire osnivanju asocijacije koju se uvriježilo zvati Zajednicom srpskih općina, to je nešto što će se provesti u roku od 15 dana nakon potpisivanja Sporazuma, piše beogradski Danas.
No, stvar je u detaljima jer za sada srpska i albanska strana drugačije vide status i ovlasti ZSO-a. Iako Vučić osnivanje ZSO-a želi predstaviti kao svoju "veliku pobjedu" (prorežimski mediji i vladajući političari tvrde da će to biti nova Republika Srpska), to vjerojatno ipak neće imati takvu "težinu" jer ni Zapad ne želi "bosnizaciju" Kosova, pa i neki oporbeni srbijanski političari tvrde da ZSO nije pobjeda kakvom je Vučić želi predstaviti jer se, prema Sporazumu, "mora formirati u skladu i u okvirima Ustava Kosova", što u startu znači da to neće niti može biti nešto poput Republike Srpske koja je remetilački faktor u BiH, ali i regiji.
Zastupnik ultraradikalne nacionalističke proruske stranke Dveri u Skupštini Ivan Kostić otvoreno najavljuje prosvjede ako Vučić "to potpiše", pa čak i poziva, zapravo upozorava, da se "Sporazum ne potpisuje dok se ne pričeka rasplet ukrajinske krize (!?)". Srđan Milivojević iz Demokratske stranke kaže, pak, da će Vučiću biti teško jer u javnosti nema "konsenzusa o tom sporazumu".
Vučić će pokušati sve okrenuti, ali očito je da je stjeran u kut. Koliko će mu vlast biti ugrožena, vidjet ćemo, a u cijeloj ovoj stvari ona mu je najbitnija. On je već upozorio bruxelleske birokrate da mu pomognu, jer ako ne bude on, doći će još gori na vlast.
Navodno će mu dopustiti da još malo oteže s uvođenjem sankcija Beogradu te da ZSO predstavi kao krucijalno "pobjedničko" pitanje "kosovskog pitanja".