Cijepljenje protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest COVID-19, Pfizerovim cjepivom počet će možda već krajem ove ili početkom sljedeće godine. Ovisno o (ne)odobrenju regulatora, donosi Slobodna Dalmacija.
No, jedan od najvećih izazova u idućim mjesecima bit će kako tu vakcinu održati i transportirati diljem svijeta, i to na temperaturi od oko -70°C, koliko zahtijeva čuvanje Pfizer-BioNTech cjepiva. Pojedini izvori navode i da je temperatura čuvanja -75°C. To će biti jako teško za zemlje u razvoju, ali i ruralna područja zapadnog svijeta, navodi CNN.
Slikovito rečeno, veliki je izazov dopremiti cjepivo od tvornice u Americi do pacijentove ruke u Vrlici i sačuvati njegovu učinkovitost. A cijeli postupak komplicira i to što se cjepivo prima u dva navrata, u točno određenom razmaku od tri tjedna.
Hrvatska je, podsjetimo, naručila milijun doza Pfizerova cjepiva.
Inače, čuvanje na -70, tj. -75 °C je za oko 50 stupnjeva niža temperatura čuvanja od svih ostalih poznatih cjepiva. Iz tvrtke Moderna pak navode da će zamrzivači u ljekarnama biti dovoljni za čuvanje njihova cjepiva na 30 dana jer se njihova vakcina može čuvati i na -20°C. Na tolikoj se temperaturi, primjerice, čuva i cjepivo protiv ospica pa ljekarne, bolnice, zavodi za javno zdravstvo već imaju potrebnu logistiku.
Još je pogodnije cjepivo britansko-švedske tvrtke AstraZeneca, koje se razvija u suradnji s Oxfordom, a može se držati na temperaturi kućnog hladnjaka. Međutim, Modernina i AstraZenecina cjepiva neće biti dovoljno za cijeli svijet, dok bi Pfizer sa svojim kapacitetima mogao praktički opskrbiti sve zemlje iz svojih postrojenja u Americi i Europi.
Naime, Pfizer je druga po veličini i zaradi farmaceutska kompanija u svijetu, odmah iza američkog Johnson&Johnsona. Pfizerovi prihodi su oko 56 milijardi dolara.
Inače, nakon što dođu na odredište, bočice s Pfizerovim cjepivom mogu se čuvati na temperaturi između 2 i 8 °C samo pet dana. Ako se ne iskoristi, onda to cjepivo treba neškodljivo uništiti, tj. spaliti. I onda će golem izazov biti cijepiti veliki broj ljudi u pet dana. I sve to opet ponoviti za tri tjedna.
“Ne možete samo odlediti cjepivo i onda čekati da se netko pojavi i cijepi se. Mora postojati plan”, kažu američki stručnjaci. Američke zdravstvene vlasti tvrde da u velikim, centralnim bolnicama postoje golemi zamrzivači u kojima će se moći čuvati cjepivo. Međutim, odmah je došao demanti iz američke savezne države Hawaii u kojoj kažu da oni nemaju takve resurse.
- Kad pogledate Afriku ili Indiju, ni oni nemaju infrastrukturu za čuvanje cjepiva - rekao je CNN-u stručnjak David Gitlin. Američki mediji navode i primjer Perua (32 milijuna stanovnika), zemlje koja je naručila Pfizerovo cjepivo. U Limi postoje uvjeti za držanje cjepiva, međutim, za ostalih 20 milijuna Peruanaca u ostatku zemlje nema ni jedan takav objekt.
Stoga se razmišlja o uvozu kineskog cjepiva koje ne zahtijeva tako duboko smrzavanje. A što je s Hrvatskom? Na naše pitanje ima li splitska bolnica hladnjake u kojima bi se na -70 moglo čuvati Pfizerovo cjepivo, dobili smo sljedeći odgovor:
- Iako neke naše djelatnosti koriste ovakve hladnjake, nemamo kapacitet, tj. volumen hladnjaka koji bi zadovoljili potrebe za hlađenjem na toj temperaturi - rekli su nam u splitskoj bolnici.
Neslužbeno su nam pak i u drugim hrvatskim bolncama naveli da nemaju takvih frižidera. I gdje je onda rješenje? Iz njemačke tvrtke BioNTech, koja surađuje s američkim Pfizerom na razvoju cjepiva, priznaju da postoji problem s čuvanjem cjepiva na tako niskoj temperaturi.
Došli su na ideju da se distribucija obavlja čuvanjem u suhom ledu, i to sve dok se ne otkrije način kako bi se cjepivo moglo držati i na manjim temperaturama. Pfizer inače planira sljedeće godine staviti na raspolaganje 1,3 milijarde doza svog cjepiva, a za što će trebati jako puno suhog leda, kao i kutija koje čuvaju temperaturu. Takve kutije mogle bi sadržavati 4875 doza, a cjepivo bi se u njima moglo čuvati oko dva tjedna.
No, što je to suhi led? Jedna hrvatska tvrtka koja stavlja takav led na tržište navodi:
- Suhi led je ugljični dioksid u čvrstom stanju. Koristi se za hlađenje i očuvanje hrane, medicinskih i drugih pokvarljivih proizvoda. Njegove prednosti uključuju nižu temperaturu od temperature vodenog leda (-79°C). Suhi led možemo dostaviti izravno na vašu adresu ili ga možete preuzeti izravno od nas. Dugotrajno izlaganje kože suhom ledu može uzrokovati ozebline, a stvorena magla u velikoj koncentraciji može također ugroziti sigurnost pri kontaktu. Suhim ledom treba rukovati samo u otvorenom i dobro prozračenom prostoru - navode hrvatski distributeri.
U SAD-u i Kanadi može se proizvesti i do 30.000 tona takvog leda dnevno te potom tako slati cjepivo širom svijeta. Proizvođači suhog leda već napominju da su dobili narudžbe. Upozoravaju da se s takvim ledom mora rukovati oprezno te je ograničena količina koja se može stavljati u zrakoplove, obično od 500 kg do tone.
No, sve to usporava i komplicira dostavu te u konačnici poskupljuje samo cijepljenje, iako će jedna doza vakcine zapadati između 2,5 i 10 eura. Inače, Pfizer ima proizvodnju u Europi i Americi. Navodi se da će svaki dan diljem svijeta letjeti i 20 transportnih zrakoplova s cjepivom.
Dolaze tri cjepiva
EMA-ino Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) započelo je tzv. postupnu ocjenu dokumentacije i trenutačno dostupnih podataka za tri cjepiva u fazi III. kliničkih ispitivanja, kažu iz Hrvatske agencijieza lijekove.
Riječ je o cjepivu koje razvijaju Sveučilište u Oxfordu i tvrtka AstraZeneca, o cjepivu tvrtki BioNTech/ Fosun Pharma/Pfizer te o cjepivu koje razvija Moderna Biotech Spain, S.L. (podružnica kompanije Moderna, Inc.).
Krunoslav Capak pomalo je konfuzno komentirao vijest o oxfordskom cjepivu i njegovoj navodnoj učinkovitosti od 70 posto, što je manje od ostalih cjepiva čija je uspješnost oko 95 posto.
- To je preozbiljna informacija, ako je prije nekoliko sati objavljen podatak da je učinkovitost cjepiva 70 posto. Poslije je AstraZeneca tražila demanti te informacije da se radi o 90-postotnoj učinkovitosti. Pričekao bih jer službeno nisu objavili rezultate završetka kliničkih ispitivanja. Obećali su, kada to završi, da će objaviti podatke koji se tiču učinkovitosti, reaktogenosti, imuniteta i svega ostalog - kazao je.
Capak je već prije naveo da su sklopili ugovor s AstraZenecom za 2,7 milijuna doza cjepiva.
- Nakon toga smo zatražili cjepivo za oko 1,8 milijuna stanovnika koji spadaju u ranjive skupine pa nam je nedostajalo još 900 tisuća doza koje smo naručili od tvrtke Johnson&Johnson. Sklopili smo ugovor s Pfizerom prije nekoliko dana za milijun doza. Vidjet ćemo koliko će nam dodijeliti EU - rekao je Capak.
Inače, oxfordsko cjepivo koje se razvija u suradnji s tvrtkom AstraZeneca najlakše je za čuvanje, navodi se da ga se može držati i u frižideru. Cijena cjepiva varira od tvrtke do tvrtke, po dozi će koštati od 2,5 do 10 eura.
Tko daje odobrenje?
Odobrenja cjepivima trebaju dati američki i europski regulatori. U Europi će po ubrzanom postupku o tome odlučivati Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA)
- U ovome trenutku nije moguće predvidjeti ukupno trajanje postupka ocjene, no očekuje se da će trajati kraće od uobičajenog - kažu nam u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), ističući da postoji regulatorni mehanizam koji se primjenjuje u kontekstu izvanredne javnozdravstvene situacije, poput trenutačne pandemije bolesti COVID-19, čiji je cilj ubrzati postupak davanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka koji je trenutačno u istraživanju, a pokazuje potencijalnu djelotvornost.
Lauc: U Hrvatskoj je koronu imalo do 800.000 građana
Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog savjeta Vlade RH, na svom Facebooku je iznio zanimljiv zaključak.
- U Hrvatskoj se do danas službeno nešto preko 80,000 ljudi oporavilo od COVID-19 bolesti, dok je stvarni broj vjerojatno negdje između 400,000 i 800,000 - napisao je Lauc, te upitao trebaju li te osobe imati pravo rukovati se, družiti i slično.
- Moraju li one nositi masku? Možemo li uz pomoć tog, sada već značajnog broja oporavljenih očuvati neke aktivnosti koje su ugrožene ograničenjima koja su sada na snazi. Primjerice, iako sam osobno prebolio koronu i prema dosadašnim spoznajama zaštićen sam najmanje 6 mjeseci, ja u blizini drugih osoba nosim masku, iako to u principu nema nikakve logike. S druge strane, kako tako nešto dokazivati da se spriječe zloupotrebe. Ima li smisla uvesti nešto poput Covid-putovnice? - pita se taj znanstvenik, donosi Slobodna Dalmacija.