Netko vas je opljačkao, prevario i trebate pomoć? Institucije trebaju raditi svoj posao, ali dobro je znati za još neke oblike pomoći ljudima u nevolji.
Besplatna pravna pomoć
Udruga za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela osnovana je 2006., kaže nam Melita Bošnjak, voditeljica Referentnog centra Vukovar, gdje je i sjedište udruge.
– Udruga je osnovana sa željom da se promijeni stanje u kojem su žrtve i svjedoci prepušteni sami sebi prilikom dolaska na sud, bez informacija što ih čeka i kome se mogu obratiti za pomoć. Cijelo djelovanje udruge usmjereno je na ostvarivanje prava i poboljšanje društvenog položaja i statusa žrtava i svjedoka kaznenih djela kroz pružanje podrške, usmjerene na smanjenje traume i nelagode kod svjedočenja, te razvoj i unaprjeđenje zakonodavno-institucionalnog okvira za zaštitu prava žrtava i svjedoka – kaže Melita Bošnjak, potvrđujući da je osnivače na osnivanje udruge motivirao rat, odnosno pomoć žrtvama kod dolaska na sud, da se ne osjećaju prepušteni samima sebi.
– Tako je i krenulo, a ja sam, kao diplomirana pravnica i volonter, radila sa žrtvama i svjedocima na sudu. Na početku smo imali najviše slučajeva ratnih zločina. Udruga danas radi u četiri grada – u Zagrebu, te u Vukovaru, Osijeku i Varaždinu gdje radimo neposredno s korisnicima. Korisnici nam se mogu obratiti osobnim dolaskom u udrugu, telefonom ili e-mailom. Naši su korisnici svih dobnih skupina, ali nam se najčešće obraćaju stariji. Od 2015. godine smo ovlašteni pružatelji besplatne pravne pomoći upisani pri Ministarstvu pravosuđa i uprave te su naši korisnici, pored žrtava i svjedoka, i svi drugi u potrebi sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. Trenutno provodimo projekte 'Besplatna pravna pomoć - jednakost svih pred zakonom', koji financira Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru kojeg pružamo besplatnu primarnu pravnu pomoć, te projekt RE(aktivacija) starijih osoba kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u okviru kojih pružamo pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela i prekršaja i drugim osobama u potrebi, a kroz projekt PEPA – 'Prevencija-Edukacija-Podrška-Aktivacija' u kojem osobe starije životne dobi informiramo o razlici ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Žrtve i svjedoci kaznenih djela mogu nam se obratiti na broj 116-006 svakim danom 24 sata. Na liniji rade naši djelatnici i volonteri i mogu dobiti emocionalnu podršku, praktične savjete, opće informacije i upućivanje na institucije koje mogu pomoći. Imamo pozive iz cijele Hrvatske, pa i iz Dubrovnika – kazuje Melita Bošnjak. Udruga djeluje u okviru mreže u kojoj je i 'Deša', a gostovali su u Dubrovniku zadnji put 2015., kada je Bošnjak održala predavanje o pravnom i psihološkom aspektu pružanja podrške.
– Naši su korisnici najčešće osobe starije životne dobi, koji nisu informatički pismeni i koji će radije nazvati ili doći u naš ured. U okviru besplatne pravne pomoći možemo dati pravni savjet i sastaviti podnesak pred javno-pravnim tijelima. To je najčešće ono zbog čega nam se ljudi obraćaju jer nisu u mogućnosti sami sastaviti dopis ili žalbu. Mogu nam se obratiti svi, bez obzira na imovinski cenzus, koji vrijedi kod upravnih tijela.Slučajevi zbog kojih im se obraćaju žrtve kaznenih djela, najčešće su obiteljsko nasilje i prijevare imovinske prirode. Melita je u zadnje vrijeme primijetila i porast broja poziva muškaraca kao žrtava nasilja, u smislu neplaćanja alimentacije od njihovih bivših supruga koje su napustile obitelj.
- Često se javljaju stariji ljudi koji su doživjeli neke vrste prijevara, posebno s ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju. Stoga provodimo predavanja za osobe starije životne dobi jer što širi krug osoba želimo upoznati s mogućnošću prijevara te vrste, koje su kod nas dosta česte. Tu su i prijevare raznih telekomunikacijskih tvrtki jer naši se stari, koliko god bili iskusni, pokažu naivni, pa potpišu sve i svašta. Imali smo primjer jednog gospodina koji se mogao žaliti, ali samo putem e-maila, koji nije imao! Obratio se nama, mi smo sastavili prigovor i gospodin je dobio taj spor.
Dužničko ropstvo i zlostavljanje
- Primijetili smo i porast obiteljskog nasilja. Žrtve, osim pravne, jako trebaju i emocionalnu podršku. Mi kao udruga odvojimo vrijeme za njih. Radili smo i za vrijeme korone, samo smo prebacili liniju na svoje mobitele. Porast je i broja zlostavljanja usmjerenog na starije osobe. Želimo im pružiti podršku jer su oni najugroženiji i poboljšati njihov status u društvu, a cilj je svih projekata edukacija o ugovorima o doživotnom uzdržavanju i potrošačkim ugovorima, gdje su prijevare jako česte. Učimo ih da se prvo informiraju prije nego išta potpišu. Imamo i puno slučajeva ovrha koje su se pretvorile u dužničko ropstvo i podliježu kaznenom zakonu. Recimo, čovjek ne može više plaćati kredit, banka ih preda kreditnim institucijama, a one psihički zlostavljaju osobe koje ne mogu platiti, jer da mogu, platile bi, a dug raste i na kraju ga i ne mogu platiti. Česti su i slučajevi provala, posebno u ljetnom periodu, i to kod starijih osoba. Radimo i sa žrtvama prometnih nesreća, ali ne radimo s počiniteljima, mada nam se i oni znaju obratiti – govori Melita, zahvalna što ih financijski podržava i lokalna zajednica.
A što je sa svjedocima?
– Svjedoci nam se obraćaju kada im je potrebna emocionalna pomoć te pojašnjenje tko će sve biti u sudnici. Ne smijemo razgovarati o iskazu. Djelatnici Udruge za podršku žrtvama i svjedocima mogu biti osobe od povjerenja.
- Mogu nam se obratiti svi koji u obitelji imaju problem, pogotovo ako netko takav nema mogućnosti ili je previše potresen i nema snage javiti se. Onda nam se javi bliska osoba, nekad nam dođu i zajedno, jer žrtve trebaju nekoga od povjerenja. Obrate nam se i žrtve koje nisu dobile konkretnu uputu od Državnog odvjetništva, pa im pojasnimo prava. S djecom ne radimo puno, osim sa srednjoškolcima, zbog nasilja među mladima. Jako je puno pritužbi na rad sudova, odugovlačenje postupaka... Najgori su slučajevi gdje starije osobe potpišu za njih nepovoljan ugovor o doživotnom uzdržavanju, pa i ne dožive da se njihov slučaj riješi. Rade cijeli život, a pod stare dane završe na ulici jer su potpisali nešto o čemu nisu bili upućeni. Zato jako puno radimo na edukaciji umirovljenika. Kod nas, ne znam je li tako i na jugu, odnedavno kruže sms poruke čiji pošiljatelj, kad kliknete link, može ući u vaš telefon i ukrasti vam podatke. Treba upozoriti, posebno starije, da ne otvaraju takve poruke – zaključila je naša sugovornica.