U Izraelu vladaju neizvjesnost i zavjet šutnje: ‘Ne znaju odakle krenuti. Imaju tri problemi, ne znaju koji je gori‘

Jedanaestog dana rata između Izraela i Gaze, čini se da je izraelska vojna kampanja u stanju neizvjesnosti. Izrael je odavno ponovno uspostavio kontrolu nad svojim teritorijem na granici s Gazom, njegove su zračne snage nemilosrdno bombardirale područje Pojasa Gaze više od tjedan dana, a 300.000 rezervista potpomognutih tenkovima i helikopterima okupljeno je za kopnenu invaziju, piše Jutarnji list.

Ipak, naredba za početak nikada nije stigla, a Izraelske obrambene snage (IDF) ne žele službeno objasniti zašto. U utorak je potpukovnik Richard Hecht, glasnogovornik IDF-a, rekao novinarima da se planovi za operaciju još uvijek izrađuju. "Neću komentirati naše buduće planove", rekao je on.

Također je istaknuo da je ova operacija, kako je rekao, nešto drugačije. "Moramo se odmaknuti od stare taktike obračuna po principu milo za drago kad je Gaza u pitanju. Izgledat će drugačije, trajat će dulje i izgledat će potpuno drugačije". Planovi su, dodao je, u razvoju, a o njima će odlučiti izraelsko političko vodstvo i oni će, kako je rekao, biti predstavljeni.

U stvarnosti, pak, odgoda odražava vrlo složenu računicu kad su u pitanju tri faktora - taoci, pritisak saveznika da se izbjegnu civilne žrtve i Hezbolahova prijetnja intervencijom, piše u analizi britanski The Telegraph.

Problem taoca

Vjeruje se da Hamas drži 199 talaca zarobljenih tijekom krvavog napada te militantne skupine na jug Izraela 7. listopada. Ako bi se pitalo izraelskog glasnogovornika za zapisnik o pregovorima o njihovom oslobađanju, on bi rekao da je nemoguće pregovarati s Hamasom nakon masakra prošlog vikenda. U stvarnosti, pak, sudbina taoca je veliki moralni i politički faktor.

To pitanje uključuje i određen broj vojnika i vojnikinja, ali mnogi - vjerojatno većina njih - su civili, a među njima su žene, djeca i starije osobe, od kojih neki pate od kroničnih zdravstvenih problema. Pritom je svakome jasno da bi vjerojatno tek nekolicina talaca preživjela kopnenu ofenzivu, ako bi itko od njih. Hamas tvrdi da je njih 22 već ubijeno u izraelskim zračnim napadima. Tu tvrdnju trenutačno nije moguće potvrditi, a Hecht je odbacio taj izvještaj kao "Hamasovu psihičku operaciju".

Nakon zaprepašćujućih posljedica masakra 7. listopada, mnogi su Izraelci u privatnim razgovorima sugerirali da je to žrtva koja bi se morala podnijeti, kao dio strašne cijene za osiguranje zemlje od Hamasa jednom zauvijek. Ipak, mnogi drugi, koji su ionako bijesni na vladu i sigurnosne službe jer ih nisu uspjeli zaštititi, nisu raspoloženi gledati još više žena i djece kako umiru.

U subotu su se obitelji nekoliko talaca okupile ispred stožera IDF-a u Tel Avivu kako bi zahtijevale da se njihovi voljeni vrate živi kući - i to što je prije moguće. Oni nemaju namjeru dozvoliti vladi da žrtvuje njihovu djecu, roditelje te braću i sestre u ime vojne nužde. A čini se da se nekakvi razgovori vode. U ponedjeljak je The Times of Israel izvijestio da su taoci bili na vrhu dnevnog reda američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena tijekom njegove ovotjedne turneje regionalnim prijestolnicama. A Katar je javno poručio kako se nada biti posrednik u oslobađanju barem žena i djece.

Hamas, sa svoje strane, očito želi održati pitanje talaca na stolu. U ponedjeljak su objavili video snimku kako bi dokazali da je 21-godišnja Maya Shem, koja je oteta na glazbenom festivalu Supernova, još živa te zatražili od Izraela da oslobodi 6000 zatvorenika u zamjenu za siguran povratak talaca. Netko bi rekao da to ide na ruku teroristima, no unatoč onome što tvrde tvrdolinijaši, izraelska vlada mora dati priliku razgovorima.

Pritisak saveznika i izlazna strategija

Drugo pitanje je političko i diplomatsko. Tradicionalni saveznici Izraela, uključujući SAD i Veliku Britaniju, nedvosmisleno su podržali njegovo pravo da se brani, no ta podrška nije bezuvjetna. Kao što je prošli tjedan izjavio britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly, izraelski saveznici također očekuju od IDF-a da pokaže određeni stupanj "suzdržanosti".

Zapadne vlade - i nešto hladnije glave u izraelskom ratnom kabinetu - moraju biti svjesni da će humanitarna katastrofa u Gazi samo pojačati spiralu nasilja i želju za osvetom, na čemu se temelji regrutiranje u Hamas. To bi također izazvalo bijes javnosti kod izraelskih arapskih susjeda, što bi sabotiralo napore da se odnosi normaliziraju, a moglo bi rasplamsati i rat u regiji.

Zapadno javno mnijenje također će se vjerojatno okrenuti protiv Izraela ukoliko primijeti da zemlja u Pojasu Gaze provodi masovno kolektivno kažnjavanje. Opsežna opsada Gaze, prekid opskrbe vodom, strujom i gorivom te nemilosrdna kampanja bombardiranja u kojoj je dosad ubijeno gotovo 3000 ljudi, već prijeti gubitkom simpatija javnosti.

Kopnena invazija vjerojatno će biti nemjerljivo nasilnija. Zato Blinken ulaže goleme napore da uvjeri Izrael i Egipat da postignu dogovor o otvaranju koridora za odlazak civila i dostavu pomoći. To bi također moglo objasniti zašto je Izrael na neodređeno vrijeme produžio svoj rok za civile u sjevernom dijelu Pojasa Gaze da se evakuiraju južno od rijeke Wadi Gaza. Izvorni rok od 24 sata očito je bio nemoguć zahtjev, kao što su međunarodne humanitarne agencije uostalom jasno stavile do znanja.

No, ovdje postoji i velik politički rizik, a to je izlazna strategija. Uopće nije vidljivo da Izrael ima jasnu viziju o tome što učiniti nakon što postigne - ako postigne - svoj cilj uništenja Hamasa. Neki tvrdolinijaši zagovaraju beskrajnu okupaciju i povrat naselja iz kojih se Izrael povukao 2005. godine. Drugi bi radije vidjeli povlačenje i uspostavu prilagodljive vlade koja bi naslijedila Hamas.

Obje opcije su prepune političkog, moralnog i vojnog rizika. Britanski i američki saveznici Izraela apelirat će na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegov ratni kabinet da ne ponavljaju pogreške iz rata protiv terorizma.

Vojno pitanje - prijetnja Hezbolaha

Bit cijele stvari jest da je potpuna invazija na Gazu, osmišljena ne samo za oslobađanje talaca, već i za uništenje Hamasa, izuzetno teška za provesti. Vjeruje se da je Hamas više od godinu dana planirao svoje krvave napade, stoga nema nikakvih šansi da su propustili predvidjeti svaki mogući snažan izraelski odgovor i pripremiti se za njega. Grad Gaza gusto je urbano okruženje - ono što vojnici nazivaju borbenim prostorom od ‘360 stupnjeva‘.

Hamas će braniti teren koji dobro poznaje, a izraelska prednost u oklopu bit će znatno smanjena. Snajperski timovi, IED (improvizirane eksplozivne naprave) i pripremljene zone ubijanja čekat će Izraelce koji napreduju. Izraelski dužnosnici jasno su dali do znanja da će operacija biti dugotrajna - i skupa. Ako bi bila uspješna, to bi na kraju moglo izgledati kao rusko uništenje Groznog u Čečeniji 2000-ih godina. Također, postoji i šire vojno razmatranje. Hezbolah, moćna libanonska militantna organizacija koju podupire Iran, nagovijestila je da bi mogla ući u rat ako se kopneni napad na Gazu nastavi.

Razmjene vatre na sjevernoj izraelskoj granici s Libanonom već se intenziviraju. No, glasnogovornik IDF-a Richard Hecht inzistira na tome da je Izrael sposoban i spreman voditi rat na dva fronta. Putem diplomatskih kanala libanonskoj vladi je poslano upozorenje na katastrofalan odgovor ako se Hezbolah odluči posve uključiti. Dva američka nosača zrakoplova premještena su u regiju kako bi poduprli tu prijetnju.

Ipak, stvarnost je takva da bi bilo iznimno teško upustiti se u tako nešto. Čini se da je većina od 300.000 izraelskih rezervista i većina tenkova grupirana oko Gaze, a Hezbolahov navodno golemi arsenal raketa mogao bi nanijeti golemu štetu na sjeveru Izraela. Stoga će izraelski generali raditi na tome kako obuzdati prijetnju na sjeveru dok nastavljaju s operacijom u Gazi - a pritom nije uopće jasno kako to izvesti.