Nuklearna elektrana Zaporižje već je i prije bila u opasnosti dok su ruske i ukrajinske trupe razmjenjivale vatru u njezinoj blizini, ali su rizici naglo porasli nakon uništenja brane Kahovka koja se nalazi nizvodno, piše Jutarnji list.
Uništenje Kahovke 6. lipnja izazvalo je katastrofalnu poplavu, ali i ugrozilo opskrbu vodom potrebnom za hlađenje reaktora elektrane i istrošenog goriva, optužuju Ukrajinci, a prenosi The Washington Post (WP).
Upozorenja ukrajinskih dužnosnika i stručnjaka za atomsku energiju o potencijalnoj katastrofi u jugoistočnoj Ukrajini postala su hitna nakon pucanja brane. Predsjednik Volodimir Zelenski još je u listopadu predvidio da će Rusija srušiti branu, a sada on i drugi visoki ukrajinski dužnosnici sve češće upozoravaju da ruske snage planiraju minirati nuklearnu elektranu Zaporižje, najveće takvo postrojenje u Europi.
General Kirilo Budanov, koji vodi ukrajinsku vojnu obavještajnu službu, iznio je optužbu prema kojoj su Rusi postavili eksploziv pokraj četiri od šest reaktora i minirali bazen za hlađenje koji se koristi za opskrbu vodom za hlađenje reaktora i istrošenog goriva. "Postoji izuzetno visok rizik od ljudske pogreške ili, s obzirom na količinu eksploziva, slučajne detonacije", rekao je glasnogovornik obavještajaca.
U petak je vojna obavještajna agencija dodala da su se tri ruska nadzornika evakuirala i da bi ukrajinski zaposlenici koji su potpisali da će raditi za ruski državni nuklearni energetski konglomerat trebali otići do 5. srpnja. U izvješću se također navodi da je ostalom osoblju rečeno kako treba "okriviti Ukrajinu u slučaju bilo kakvih izvanrednih situacija".
Ovaj tjedan je Ihor Klimenko, koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, najavio vježbe obuke na svim razinama vlasti za suočavanje s mogućom nuklearnom katastrofom.
To uključuje planiranje evakuacija unutar određenog radijusa elektrane, zatvaranje cesta i stvaranje kontrolnih točaka za provjeru izloženosti ljudi radijaciji. Stanovnike koji se ne mogu evakuirati na vrijeme, dužnosnici su pozvali da se sklone na mjesto, pazeći da isključe ventilaciju i klima-uređaje te zalijepe prozore navlaženom krpom i trakom, a kad su vani, trebali bi nositi maske koje mogu filtrirati radioaktivnu prašinu i druge čestice u zraku.
Klimenko i drugi dužnosnici također su pozvali javnost da ostane mirna - savjet koji su mnogi Ukrajinci, čini se, poslušali i u državi nema velike panike, unatoč povijesti njihove zemlje s Černobilom, mjestom najveće nuklearne katastrofe na svijetu, i devet godina nasilnog sukoba s Rusijom. "Ljudi su već očvrsnuli i postali otporni na ovakve vijesti", objasnio je Jurij Malaško, šef vojne uprave regije Zaporižja.
Međutim, od 24. lipnja razina vode u jezeru Kahovka, koje hladi elektranu, iznosi oko 16 metara, što je samo četiri metra iznad minimalne razine potrebne za hlađenje elektrane, rekla je Olena Pareniuk, viša istraživačica na Ukrajinskoj nacionalnoj akademiji znanosti koja je proučavala katastrofe povezane s nuklearnom energijom. Situacija je navela glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju da provede hitnu inspekciju nuklearne elektrane nekoliko dana nakon probijanja brane.
U izjavi objavljenoj na web stranici IAEA-e Rafael Mariano Grossi je napisao da se bazen za hlađenje puni vodom iz ispusnog kanala u obližnjoj elektrani na ugljen i iz drenažnog sustava koji se napaja podzemnom vodom. Uz trenutačnu stopu isparavanja od oko deset centimetara dnevno, Grossi je procijenio da elektrana ima dovoljno vode za "mnogo tjedana" pa dodao da nije vidio nikakve dokaze da je NE Zaporižje minirana.
Što bi se tada moglo dogoditi? Pareniuk i drugi stručnjaci smatraju kako je malo vjerojatno da će biti nešto poput Černobila, koji je eksplodirao dok je reaktor bio u aktivnom radu. Rekla je da bi najvjerojatniji najgori mogući scenarij mogao biti nešto poput katastrofe u Fukushimi 2011. kada se gorivo u tri od četiri reaktora japanske nuklearne elektrane otopilo nakon snažnog potresa i tsunamija.