Stručnjaci alarmiraju: U Hrvatskoj je stanje katastrofično! Ovo je prva generacija koja će živjeti kraće od roditelja

Učitelji razredne nastave su s dozom nepovjerenja, koja redovito prati uvođenje novosti u obrazovni sustav, dočekali najavu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojoj će ubuduće umjesto njih učenicima od prvog do četvrtog razreda nastavu tjelesnog držati magistri kineziologije. Iako je u startu rečeno kako neće izgubiti satnicu nego će dobiti nova zaduženja kad se pređe u jednosmjenski rad, za sada sa zamjetnom dozom nelagode očekuju promjene, piše Slobodna Dalmacija.

S druge strane, u kabinet ministra Radovana Fuchsa stiglo je otvoreno pismo podrške Kinezioloških fakulteta RH i Hrvatskog kineziološkog saveza u kojem objašnjavaju zašto je ovaj projekt dobar.

- Način života se u posljednjih 50 godina promijenio više nego u proteklih 20 ili 30 stoljeća. U prvom redu, to se odnosi na veću dostupnost hrane te smanjenu potrebu za svakodnevnim fizičkim radom i aktivnim kretanjem, prvenstveno hodanjem. Ove promjene dovele su do toga da je ovo prva generacija koja će živjeti kraće nego njihovi roditelji, i to unatoč napretku medicine i poboljšanju metoda liječenja. U Hrvatskoj je stanje zapravo već katastrofično - pišu iz Dekanata splitskog Kineziološkog fakulteta u svoje ime, ali i u ime kolega sa zagrebačke i osječke Kineziologije.

Dekan splitskog Kineziološkog fakulteta Damir Sekulić s kolegama, Barbarom Gilić i Mateom Blaževićem

Saša Burić/Cropix

Pojašnjavaju kako su nam djeca i adolescenti, ovisno o dobnoj skupini, među prvih pet po debljini u Europi, a tjelesno je nedovoljno aktivno preko 80 posto njih.

Problem koji pogađa Hrvatsku u svijetu je prepoznat krajem 60-ih godina prošlog stoljeća jer su sve "blagodati“ suvremenom života puno prije stigle u tadašnje zapadne zemlje nego kod nas. Nekih 30 godina se tragalo za rješenjima, ali se u posljednjih 20-tak godina iskristalizirao koncept pod nazivom "tjelesna pismenost“. 

To po definiciji predstavlja osnovu ponašanja, svijesti, znanja i razumijevanja povezanih sa zdravim aktivnim načinom života i pozitivnim zdravstvenim odabirima tijekom cijeloga životnoga vijeka. Tjelesno pismen pojedinac ima motivaciju, samopouzdanje, fizičku sposobnost, znanje i razumijevanje i s tim povezano samostalno preuzima odgovornost za održavanje svrhovite tjelesne aktivnosti.

Marko Todorov/Cropix

Kao i svaka pismenost, ističu kineziolozi, i tjelesna pismenost razvija se u djetinjstvu.

- Prva četiri razreda osnovne škole idealno su vrijeme za to. Prvo, zato jer su doista sva djeca "u sustavu“ i sustavno se s njima može raditi. Drugo, zato jer se i ponašanje i svijest i znanje i razumijevanje razvijaju i usvajaju upravo tada. Čekamo li ulazak u pubertet zakasnili smo, jer djeca dobivaju i visinu i masu, intenzivno razvijaju druge interese pa ih za "tjelesnu pismenost“ baš i nije briga - ističu.

A zašto to trebaju raditi upravo školovani kineziolozi – magistri kineziologije? Prvi razlog je, smatraju, detaljno praćenje napretka i s tim povezana stalne prilagodbe programa vježbanja. Navode kako antropološki status djeteta određuje čitav niz osobina i sposobnosti koje treba detaljno i kontinuirano pratiti kako bi se program vježbanja osmislio i svrhovito provodio. Ovi podaci se koriste i u javnozdravstvene svrhe, a iznimno uspješna znanstvena suradnja kineziologije i biomedicinskih znanosti tome govori u prilog.

- Drugi razlog sadržan je u ograničenjima koja realno imamo. Naime, teško je očekivati da ćemo u svim školama imati materijalno tehničke uvjete koji će omogućiti provedbu velikog broja različitih programa. Magistri kineziologije imaju znanja o ogromnom broju potencijalno primjenjivih sadržaja i njihovoj metodičkoj provedbi. To im daje mogućnost da u "bilo kakvim“ uvjetima pronađu primjenjiv sadržaj, prilagode ga učenicima i metodski osmisle nastavu kako bi svaki učenik dobio upravo ono što mu treba i što mu odgovara. Treći razlog, pravilno usmjeravanje u sport, vjerojatno ne treba ni objašnjavati. Nemojmo se zavaravati, djeca nam neće nikad više hodati pješice po četiri-pet kilometara na dan, za ekranima će sjediti sve više, sve manje će se fizički igrati, a energetski prezasićena hrana će im biti sve dostupnija i, vrlo vjerojatno, sve više će jesti. Ako tako gledamo, budućnost naše djece i njihove djece nikako nije svijetla. Daljnji pad tjelesnog fitnesa, porast pretilosti i pogoršanje zdravstvenog stanja su im zagarantirani. Treba tražiti druge načine da popravimo stanje - ističu predstavnici Kinezioloških fakulteta RH i Hrvatskog kineziološkog saveza, uz zaključak: Ako je ikad ponuđeno konkretno rješenje, onda je to ovaj program MZORH i ideja da nastavu TZK u prva četiri razreda osnovne škole u cjelodnevnom boravku koji bi trebao postati praksa u cijeloj Hrvatskoj vode magistri kineziologije.

Nikola Vilic/Cropix