Mi smo posljednja generacija - poručuju gnjevni mladi Kinezi i Kineskinje koje ne žele rađati djecu u represivnom društvu koje će njihovim potomcima upravljati životima čvrstom partijskom rukom, piše Slobodna Dalmacija.
Usprkos tržišnom otvaranju Kine, njezinoj unikatnoj leguri komunizma i kapitalizma, ostaje činjenica da kineski državni aparat prestrogo normira živote građanima, a neki novi "klinci" na to ne žele pristati. Ne žele tog moloha hraniti mladim mesom. Prijete mu, bar na simboličnoj razini - izumiranjem.
Generacijama kineskih roditelja uspjeh njihove djece dugo je bio jedan od najvažnijih ciljeva u životu, a poznato je da su spremni na velike žrtve za to. Ali, čini se da ih se time više ne može ucijeniti. Toliko im je postalo neizdrživo.
Krenulo je to u jednom trenutku tijekom potpunog zatvaranja Šangaja zbog pandemije u proljeće...
Kada je policija stigla na prag jednog mladog para i naredila im da odu u karantenu na nekoliko dana, iako nijedno od njih dvoje nije bilo zaraženo koronavirusom, oni su se pobunili - piše Times.
Policajac im je zaprijetio budućnošću njihove djece: "Ako ne poslušate, bit ćete kažnjeni, a kazna će utjecati na još tri generacije u vašoj obitelji", rekao je policajac u zaštitnom odijelu, upirući prstom u kameru u videu koji je snimljen iz unutrašnjosti stana. Mladićev odgovor postao je parola kineskih milenijalaca: "Mi smo posljednja generacija, hvala", odrješito je odgovorio odvažni mladi Kinez koji se ne vidi u videu, očito dajući naslutiti da ne planira imati djecu.
Veliki demografski izazov
S tom porukom identificirali su se mnogi mladi Kinezi i Kineskinje. Po društvenim mrežama počele su se pojavljivati poruke označene hashtagovima #WeAreTheLastGeneration i #ThisIsTheLastGeneration.
Tako je mladićeva mirna pobuna protiv tradicionalnih kineskih očekivanja - da se oženi i ima djecu - postala otponcem novog pokreta otpora. Neki su otišli još i dalje, pitajući se treba li uopće zasnovati obitelj u sustavu koji je sve više ugnjetavački. Nije samo njihov prkos na internetu ono što bi trebalo zabrinuti vlasti. Taj stav ima svoje vrlo vidljive posljedice i "na terenu".
Naime, sve veća nevoljkost mladih ljudi diljem Kine da rađaju djecu pogoršava demografsku krizu koja je jedan od najvećih izazova s kojima se dugoročno suočava vladajuća stranka u zemlji. Tijekom proteklog desetljeća pod predsjednikom Xijem ukupna populacija povećala se za samo 53,38 milijuna, uz prosječni godišnji rast od neznatnih 0,4 posto. U nekom trenutku u sljedećih pet godina - možda već ove godine - predviđa se da će stopa nataliteta ući u minus.
Ta promjena smatra se i simboličnim i stvarnim udarcem Xijevoj dominaciji, a kriza baca sve veću sjenu na njegov izvjesni treći mandat. U svom nedjeljnom govoru pred 2300 delegata okupljenih u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Xi je obećao da će se uhvatiti u koštac s posustalom stopom nataliteta u zemlji. Nedavno je demografske izazove s kojima se zemlja suočava označio kao "strateško pitanje".
Kineska populacija od 1,4 milijarde ljudi je i dalje najveća na svijetu. Ali, istraživanje Šangajske akademije društvenih znanosti predviđa da će ona do kraja ovog stoljeća, za manje od 80 godina, pasti na 587 milijuna - manje od polovice današnje! Broj sklopljenih brakova pada osam godina uzastopce otkako je dosegao vrhunac 2013. Gotovo 13,4 milijuna parova registriralo je brak prije devet godina, a samo 7,6 milijuna prošle godine. Broj rođenih pao je na rekordno nisku razinu 2021., sa samo 10,62 milijuna novorođenih beba, a očekuje se da će ove godine pasti ispod 10 milijuna.
Politika jednog djeteta
A podsjetimo da su između 1980. i 2016. kineske vlasti nametnule roditeljima politiku jednog djeteta kako bi ograničile rast stanovništva. Ukidanje tog zakona bilo je de facto službeno priznanje da se zemlja suočava s neželjenim demografskim padom. Prošle godine broj djece koju kineski parovi smiju imati povećan je s dvoje na troje, a tijekom proteklih godinu dana vlasti su donijele dodatne mjere kako bi preokrenule populacijski trend, uključujući subvencije za stanovanje, dulji porodiljni dopust, porezne olakšice i dodatni novac za treće dijete. Ove promjene tek trebaju pokazati neski rezultat.
Istodobno, zemlja postaje sve "sjedija". Godine 2021. više od 267 milijuna Kineza imalo je 60 ili više godina, što je činilo gotovo jednu petinu stanovništva, u usporedbi s 263 milijuna djece u dobi do 15 godina. Ovaj jaz će se sigurno povećati, a očekuje se da će do 2035. godine svaki peti Kinez imati najmanje 65 godina, što zemlju svrstava u kategoriju "superstarih".
Yi Fuxian, istraživač na američkom Sveučilištu Wisconsin-Madison i dugogodišnji kritičar kineske politike jednog djeteta, rekao je za CNN da će njezin trajni učinak biti taj da će osujetiti pokušaje Pekinga da prestigne SAD kao vodeće svjetsko gospodarstvo.
Tragičan izraz očaja najdublje vrste
A što je bilo s onim mladim parom iz videa?
Snimka završava bez ikakvih naznaka jesu li njih dvoje na kraju odvedeni. "Prvo sam se smijao, ali na kraju sam osjetio veliku tugu. On se opire represiji odričući se svojih reproduktivnih prava", rekao je jedan korisnik Weiba, kineske platforme slične Twitteru.
, napisao je na Twitteru Zhang Xuezhong, odvjetnik za ljudska prava i bivši profesor prava u Šangaju. "Ukradena nam je budućnost kojoj se vrijedi radovati."
Kineskih milenijalaci odgađaju ili potpuno odbacuju brak i rađanje djeteta, jer su suočeni s velikim pritiskom na poslu, vrtoglavim skokom cijena nekretnina, rastućim troškovima obrazovanja i diskriminacijom majki na radnom mjestu. Prošle se godine samo 7,6 milijuna kineskih parova prijavilo za sklapanje braka, što je pad od 44 posto u odnosu na 2013. i najmanji u 36 godina.
Stopa nataliteta (7,5 rođenih na 1000 ljudi) rekordno je niska gledajući još od osnutka komunističke Kine, s devet provincija i regija koje bilježe negativan prirast stanovništva.
Sve je dobilo posebno dramatične razmjere zbog kineske politike "nulte tolerancije" na Covid koja je potpuno izludila stanovništvo, naročito mlado.
Česta i rigidna zatvaranja čitavih višemilijunsih gradova, te kaos i tragedije proizašle iz njih, natjerali su građane da shvate koliko su njihova prava krhka u odnosu na bešćutnu državnu birokraciju koja ne podnosi nikakvo neslaganje.
To je bio posebno slučaj u Šangaju, najbogatijem i najglamuroznijem gradu u zemlji, gdje su stanovnici bili izloženi nestašici hrane, nedostatku medicinske skrbi i prisilnoj karanteni u spartanski opremljenim objektima.
Išlo se dotle da se prisili stanovnike da predaju svoje ključeve nakon što su odvedeni u karantenu, kako bi zdravstveni radnici mogli ući i poprskati njihove osobne stvari dezinficijensom, s nimalo znanstvenog opravdanja za taj postupak ili ikakvog obzira prema privatnom vlasništvu. Mnogim stanovnicima to je bila kap koja je prelila čašu. Čak ni njihovi domovi - njihov privatni prostor i utočište - nisu bili pošteđeni revnog provođenja vladine politike.
"Tvoja vladavina završava sa mnom"
"Sigurno ne želim da se moja djeca suoče s neizvjesnošću života u zemlji u kojoj vam vlada može doći na vrata i učiniti što god hoće.", rekla je Claire Jiang (30), koja radi u medijskoj industriji.
Dakle, čak ni Šangaj, najrazvijeniji kineski grad s najjačom srednjom klasom, nije mogao biti pošteđen takvog autoritarnog tretmana.
"Tko je voljan imati djecu kad je već došlo do ovoga? Tko se uopće usuđuje imati djecu?" upitao je jedan korisnik na Weibu. "Tvoja vladavina završava sa mnom. I patnja koju si prouzročio također završava sa mnom", poručio je drugi. Gnjev koji se brzo širio ubrzo je privukao pažnju cenzora na mreži. Ali, potiskivanje onoga što mladi žele poručiti neće pomoći u uvjeravanju da imaju djecu. Naprotiv. Uporno tvrde da su oni "posljednja generacija", a Kineskinje su u ovom trenutku manje sklone rađanju djece od žena u bilo kojoj drugoj državi na svijetu, prema istraživanju koje je u veljači objavio think tank YuWa Population Research.