Ruskom ratu u Ukrajini ni nakon godinu dana se ne nazire kraj: dok Moskva nastavlja s naporima da zauzme cijelo područje istočnog Donbasa, očekuje se da će Ukrajina pokrenuti protuofenzivu protiv ruskih snaga u nadolazećim mjesecima, piše Slobodna Dalmacija.
U ponedjeljak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov sugerirao da se izgledi Rusije za pobjedu u Ukrajini sužavaju. Poručio je da se ratni ciljevi ruskog predsjednika trenutno mogu postići samo vojnim sredstvima, a nipošto mirovnim pregovorima. Prevedeno na svakodnevni jezik: ruske trupe osvojile su dosad iznimno malo teritorija, iako su platile dosta visoku cijenu.
Ako Putin ne uspije dobiti rat pod preferiranim uvjetima, mogao bi biti prisiljen odstupiti s mjesta ruskog čelnika, rekao je za Newsweek Boris Bondarev, bivši ruski diplomat koji je lani javno podnio ostavku zbog invazije na Ukrajinu.
"Putin se može zamijeniti. On nije superheroj i nema nikakve supermoći. On je samo običan diktator", uvjeren je Bondarev (42), koji je dao otkaz na poslu stručnjaka za kontrolu naoružanja pri ruskoj diplomatskoj misiji u Ženevi u svibnju 2022. Do danas je ostao jedini ruski diplomat koji je dao otkaz zbog rata.
"Ako pogledamo našu povijest, jasno vidimo da su takvi diktatori s vremena na vrijeme bivali smijenjeni. To se u pravilu događalo ako izgube rat i ne zadovolje time potrebe svojih pristaša“, podsjeća Bondarev. Bivši ruski diplomat smatra da će i u Putinovu slučaju, čim Rusi shvate da je njegova osvajačka misija propala, doći do ‘razočarenja i neslaganja‘. Tada bi, napominje, masovno mogli pomisliti da im Putin više ne treba jer im ne može više ništa ponuditi osim straha i prijetnje represijom.
Vlad Miknjenko, stručnjak za postkomunističku transformaciju istočne Europe i bivšeg SSSR-a na Sveučilištu u Oxfordu, razradio je tri potencijalna scenarija ruskog poraza u Ukrajini. Puno toga poslije, ako ne i sve, ovisi o samom načinu poraza, napominje.
Prvi scenarij pretpostavlja kaotično rusko povlačenje prouzročeno "brzom ukrajinskom ofenzivom na jednom ili više frontova". Snažno ukrajinsko napredovanje iniciralo bi ogromnu paniku među oko 600.000 ruskih doseljenika na Krimu i ruskih kolaboracionista u Donbasu koji bi pokušavali panično pobjeći. To bi rezultiralo brzim kolapsom prvih linija obrane i stampedom u pravcu ruskih granica.
"Situacija u Moskvi bi se u tom slučaju ubrzano razvijala i ‘silovici‘ bi nastojali brzo izgurati Putina s vlasti. On ne bi imao ni priliku razmjestiti nuklearno oružje, čega se mnogi plaše, jer bi taj proces bio sigurno sabotiran na više razina, drži Miknjenko.
U drugom scenariju ruske trupe bi se postupno povlačile iz borbi u stilu Prvoga svjetskog rata, slično kolapsu ruske vojske 1916.-1917. Spori i iscrpljujući rat s mobiliziranim vojnicima bi se nastavljao kroz dugo razdoblje u blatnim i hladnim rovovima pod sve preciznijim ukrajinskim baražama, što bi dovodilo do masovnoga ruskoga dezerterstva i naposljetku sloma fronte.
Za razliku od prvog scenarija, situacija bi se razvijala manje dramatično, dajući Putinu dovoljno vremena da se založi za prekid vatre. I prema ovome scenariju Putin bi morao na kraju odstupiti, samo bi imao prostora za pregovore: mogao bi sa ‘silovicima‘ prije dogovoriti o napuštanju Kremlja u zamjenu za, npr., imunitet od kaznenog progona.
Prema trećem scenariju ovoga analitičara rat u Ukrajini mogao bi bjesnjeti još pune dvije godine. Postupno bi se iscrpljivalo rusko strpljenje i kvasalo nezadovoljstvo: u tom slučaju bi kremaljski ‘siloviki‘ uz potporu ekonomskih i financijskih elita zacijelo pokušali sklopiti dogovor s Putinom o proglašenju pobjede i daljnjem suprotstavljanju Zapadu, no pozadinski gurajući upravljačku palicu nekom novom igraču. U ovom bi slučaju Putin imao najviše prostora za pregovore i šansu da spasi glavu.
Bivši ruski diplomat Bondarev također smatra da bi u slučaju unutarnjeg pritiska Putin mogao pokušati predstaviti i male dobitke u Ukrajini kao svoju tobožnju pobjedu. Možda bi mu, po njemu, lakše bilo tu priču nametnuti narodu nego vlastitim elitama koje će sigurno nastaviti sumnjati kako je par ukrajinskih sela vrijedno svega što su izgubili.
I Grigorij Javlinski, osnivač ruske socijalno-liberalne stranke Jabloko, koja ima zastupnike u pet regionalnih parlamenata, izjavio je za Newsweek iz Moskve da propaganda itekako može utjecati na to kako će svi ti ratni gubici biti primljeni u Rusiji.
"Rusija je izrazito autoritarna i ljudi su pod ogromnim utjecajem propagande i straha. Percepcija situacije je jako često posve daleko od stvarnosti", tvrdi Javlinski. Ako Putin pokuša predstaviti pohod na Ukrajinu kao pobjedu, bilo kakvo razočaranje ili otpor će biti vrlo teško širiti.
"Rusi mahom nisu baš dobri u pronalaženju dobrih izvora informacija i veliki dio njih reći će: ‘Putin kaže da smo pobijedili, mi smo još uvijek velika zemlja‘. Takva situacija se ne bi smjela dopustiti i ovakvo besmisleno i ogromno krvoproliće Putin ne bi trebao moći prodati kao svoju pobjedu, no nipošto ne treba isključiti takav finale“, opominje Boris Bondarev.