Način života u posljednjih se 50 godina promijenio više nego tijekom proteklih 20 ili 30 stoljeća.
U prvom redu to se odnosi na veću dostupnost hrane te smanjenu potrebu za svakodnevnim fizičkim radom i aktivnim kretanjem, prvenstveno hodanjem. Ove promjene dovele su do toga da je istraživanjima potvrđeno kako je ovo prva generacija djece i mladih koja će živjeti kraće nego njihovi roditelji, i to unatoč napretku medicine i poboljšanju metoda liječenja, piše Slobodna Dalmacija.
U Hrvatskoj je stanje zapravo već katastrofično. Na dramatične prognoze upozorili su ovih dana stručnjaci triju kinezioloških fakulteta iz Zagreba, Splita i Osijeka te Hrvatski kineziološki savez, koji su objavili zajedničko priopćenje u kojemu daju potporu Ministarstvu obrazovanja u namjeri da u sklopu projekta cjelodnevne nastave magistri kineziologije zamijene učitelje/ice razredne nastave u izvedbi nastave tjelesne i zdravstvene kulture u nižim razredima osnovne škole.
Ne ulazeći u polemike koje su se nakon toga rasplamsale u javnosti - jer ovoj ideji, uz ostale, protive se fakulteti na kojima se obrazuju budući učitelji - činjenica je da posljednjih godina sva relevantna istraživanja i stručnjaci upozoravaju kako zbog modernog načina života, prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti djeca i mladi u Hrvatskoj zauzimaju vrh europske ljestvice kada je u pitanju prekomjerna tjelesna težina i pad funkcionalnih (tjelesnih) sposobnosti.
Podsjetimo kako je stanovništvo Hrvatske, uz Maltu, u vrhu prema pretilosti u europskim razmjerima, a posljednje istraživanje "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)" Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo je kako u nas čak 35 posto ili više od trećine osmogodišnjaka - dakle djece u drugim i trećim razredima osnovne škole - pati od prekomjerne tjelesne mase i debljine.
To su zaprepašćujući podaci jer samo 15 godina ranije domaća su istraživanja pokazivala kako imamo 20,8 posto pretile djece tog uzrasta. Domaći kineziolozi upozoravaju i kako danas, ne samo što se naši mališani i adolescenti (ovisno o uzrastu) nalaze u top pet najdebljih među europskim zemljama, nego je tjelesno nedovoljno aktivno njih više od 80 posto.
- Podaci pokazuju kako je na ulasku u osnovnu školu 90 posto djece dostatno tjelesno aktivno i ima dobre životne navike, a na izlasku iz te iste škole njih samo 17 posto. Uvjeren sam da ovakve trendove moramo početi mijenjati, a ovaj projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja ide u dobrom smjeru.
Napominjem kako nitko od kineziologa ne dovodi u pitanje stručnost učiteljica i učitelja razredne nastave, već da ovakav timski rad može dodatno pridonijeti dobrobiti djece - govori za naš list prof. dr. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, s kojim razgovaramo o ovim alarmantnim trendovima i brojkama.
- Trendovi promjena tjelesne spremnosti djece i adolescenata veoma su proučavani u proteklom desetljeću. Općenito, znanstveni dokazi upućuju na to kako se značajno smanjuje razina kardiorespiratornog i neuromuskularnog fitnesa djece i mladih kod današnjih generacija u usporedbi s prijašnjima. Nasuprot tome, uočava se trend povećanja indeksa tjelesne mase.
Konkretno, velika studija (Kasović, Štefan i Petrić, 2021.) imala je za cilj usporediti stanje antropoloških obilježja kod hrvatskih školaraca između dvaju desetljeća. Rezultati su pokazali kako je tijekom godina došlo do značajnog opadanja funkcionalnih sposobnosti, fleksibilnosti, koordinacije i agilnosti kod djece. Ovakvi trendovi vrlo su zabrinjavajući - upozorava dekan Baić.
Ilustracije radi, spomenuta studija, kao i nekoliko istraživanja na ovu temu pokazali su da današnja djeca u Hrvatskoj, obaju spolova, imaju slabiju aerobnu sposobnost, odnosno opću izdržljivost, za čak 22 posto u odnosu na generacije svojih vršnjaka iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Za više od 20 posto smanjila se njihova fleksibilnost, a sklekova su u stanju napraviti znatno manje od prijašnjih generacija.
- Prosječni rezultati eksplozivne snage kazuju da je svaka sljedeća generacija slabija od prethodne. Primjerice, prosječni rezultat na testu skok udalj iz mjesta pogoršao se za više od 12 centimetara kod učenika i gotovo 20 centimetara kod učenica. Kod današnje djece zabilježen je porast prosječnih vrijednosti indeksa tjelesne mase u odnosu na skupinu mjerenu prije 24 godine - nabraja nimalo pohvalne podatke prof. dr. Baić.
Nisu to samo naši trendovi, ali je problem što su se naša djeca i mladi učvrstili na vodećim pozicijama kada su ti negativni trendovi u pitanju. Doduše, ništa bolje, ruku na srce, nije ni s odraslima, jer, kažu domaći kineziolozi, 65 posto populacije u Hrvatskoj fizički je neaktivno.
Tehnološka postignuća, koliko god blagodati donijela, prikovala su djecu i mlade za ekrane, udaljila ih od igara i aktivnosti na otvorenom, a, primjerice, nedavno istraživanje znanstvenika sa sveučilišta u engleskom Bristolu pokazalo je kako je vrijeme koje djeca u dobi od šest do 11 godina provode u fizičkoj aktivnosti iz godine u godinu manje za 17 minuta.
Debljina uzrokuje niz bolesti poput dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti, ali pedijatri širom svijeta upozoravaju i kako pretjerana uporaba pametnih telefona i računala kod djece sprječava razvoj mišića prstiju i motorike te najmlađi ne znaju i ne mogu držati čak ni olovku u ruci.
Mrkvu, špinat i jabuke, kojima su nas čak i prijeteći tjerale jesti naše majke, danas su zamijenili prutići, lisnato i pizze, a istraživanja pokazuju kako debljina počinje u djetinjstvu te da će 30 posto predškolaca i 50 posto učenika koji imaju višak kilograma sigurno biti pretili u odrasloj dobi.
- Nažalost, podaci govore kako Hrvatska posljednjih godina nazaduje kada su u pitanju podaci o redovnoj tjelesnoj aktivnosti, a osobito su zabrinjavajući podaci o pretilosti među djecom. Neki od uzročnika problema jesu nedovoljna tjelesna aktivnost, kao i široka dostupnost nezdrave hrane u okruženju.
Navedeno ne mora nužno utjecati na morfološku građu, već u velikoj mjeri nepovoljno utječe na zdravlje pojedinaca. Ako nastavimo s ovakvim trendovima, onda će zaista nove generacije hrvatske djece i mladih živjeti sve kraće - ponavlja upozorenja naš sugovornik.
Nažalost, kako dodaje, brojnoj djeci su dva ili tri sata tjelesne i zdravstvene kulture tjedno u školama jedina tjelesna aktivnost tijekom tjedna, dok se preporučuje 180 minuta tjelesne aktivnosti dnevno.
Iako će se stručnjaci nutricionisti složiti kako je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih na svijetu, a nema potrebe ni ponavljati koliko sportskih uspjeha u Hrvatskoj možemo zahvaliti ljudima iz našega jadranskog podneblja, više je nego simptomatično što recentna istraživanja pokazuju kako u Europi najdeblji ljudi dolaze - s Mediterana.
Samo posljednje CroCOSI istraživanje, čija je voditeljica za Hrvatsku prof. dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pokazalo je kako među našim osmogodišnjacima - po prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini - prednjače djeca iz jadranske regije. Točnije, dok je nacionalni prosjek u tim dvjema kategorijama 35 posto, na područjima uz more on se penje na čak 36,9 posto, što je više nego u kontinentalnoj Hrvatskoj (36 posto) i u gradu Zagrebu (29,7 posto).
Čak 40 posto osmogodišnjih dječaka iz jadranske regije ima ili prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Iako samo 7,9 posto djevojčica s Jadrana pati baš od debljine, u drugoj kategoriji – prekomjerna tjelesna masa – vodeće su među svojim vršnjakinjama iz ostatka Hrvatske jer takav problem ima 25,5 posto osmogodišnjakinja uz more. To je značajan porast u odnosu na prethodno CroCOSI istraživanje iz 2015. godine kada ih je u toj kategoriji bilo 18 posto.