Nekadašnji šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Erdin Alajbegović dobio je suspenziju s tog mjesta nakon što je iznio neke stavove o koroni. Podignuo je tužbu, a ovih dana, nakon godine dana, dobio je presudu u svoju korist. Odlukom Općinskog suda u Mostaru mora se vratiti na posao a Zavod za javno zdravstvo HNK morat će mu isplatiti i sve zaostatke. Liječnik specijalist epidemiolog dr. Alajbegović sretan je i miran zbog presude koja je dokazala da je imao pravo, upravo kao specijalist epidemiolog iznijeti svoje stručne stavove o novoj bolesti i potaknuti akademski dijalog. Umjesto dijaloga, dogodio mu se otkaz.
Je li presuda kojom vas sud vraća na posao i naređuje isplatu zaostataka presedan što se tiče BiH sudske prakse?
-Koliko sam upoznat, jedini sam doktor koji je u BiH snosio posljedice radi pokušaja uspostavljanja akademskog dijaloga i razmjene mišljenja o novoj bolest Covid 19 tako da je vjerovatno i to presedan."
Kako Dubrovački vjesnik doznaje, kao razlog otkaza dr. Alajbegovića navode se 'nemoralne radnje'. Dr. Alajbegović to sam nije htio komentirati smatrajući da nije korektno komentirati ni sudsku presudu kao ni razloge njegove suspenzije, a ni način rada Zavoda za javno zdravstvo i Epidemiološku službu kojoj je bio na čelu. Teza koju je iznio javno i koja je dovela do njegovog uklanjanja s mjesta šefa epidemiologije bila je kako postoji mogućnost da je Hercegovina stekla kolektivni imunitet na koronavirus, pozivajući se na statističke podatke kojima i inače barataju epidemiolozi u ovakvim situacijama.
Na čemu ste temeljili svoju tezu o kolektivnom imunitetu?
-Pa u cijelom svijetu pa tako i kod nas za procjenu kretanja broja oboljelih koriste se i epidemiološki modeli, ja sam koristio modificirani SIRE model koji mi je pokazao da je u tom momentu veliki broj osoba došao u dodir s virusom, da bi trebalo da smo stekli kolektivni imunitet. Možda moja tvrdnja nije bila točna ali nisam nikad dobio kontra tvrdnju, nego samo otkaz na mjesto šefa službe za epidemiologiju i neku određenu stigmatizaciju. Podaci bi trebali biti javno dostupni ali kako živimo u nekom čudnom vremenu i to je, čudno, nestalo."
Izjavili ste da testiranje zapravo ne pokazuje ništa nego gensku sekvencu, što to točno znači?
-Genomska sekvenca je, ukratko ovo: DNA se sastoji iz genoma, a kako PCR metoda služi za dokazivanje DNA, a u ovom slučaju se radi o RNA virusu koji uzrokuje Covid 19, potrebno je prvo pretvoriti RNA u DNA I potom na osnovu valne dužine utvrditi je li karakteristična za specifični genom navedenog virusa. Uglavnom, ono što je karakteristično za sve ovo su istraživanja koja su proveli u Kini i Engleskoj, gdje su našli da ljudi mogu biti pozitivni do 42 dana nakon hospitalizacije i preležane bolesti."
Kako bi se prema vašem mišljenju trebalo tretirati ovaj virus u smislu distance, maski, testiranja, i ostaloga za što su uglavnom i zaduženi epidemiolozi?
-Odgovor na vaše pitanje vezano za maske i socijalnu distancu mogu ponuditi iz udžbenika koji se zove mjere za sprječavanje pandemijske influence koji navodi slijedeće: Ako se radi o virusu koji se lako prenosi, ima veliki broj asimptomatskih osoba, a koje prenose navedeni virus, upotreba maski nema svrhe nakon detekcije navedenog virusa na određenom području. Isto vrijedi i za socijalnu distancu. A testiranje po mom sudu, pa PCR bi trebao služiti kao sentinel test, odnosno test koji će nam reći da se navedeni virus pojavio na tom području i da se u narednom periodu treba očekivati pojava većeg broja oboljelih s tom vrstom bolesti i u nekom narednom periodu samo kao pomoć kliničaru da mu otkloni dilemu radi li se o Covid 19 ili nekom drugom respiratornom virusu."
Kad ćete se vratiti na posao i vraćate li se na istu poziciju šefa Epidemiološke službe?
-Trenutno čekam rasplet situacije, odnosno izvršenje presude, pa o tome još ne mogu govoriti.
Cjepivo i korona - koje je vaše mišljenje o tome?
-S obzirom da vidimo da nakon neka 3 mjeseca dolazi do gubitka imuniteta uzrokovanog cijepljenjem postavlja se pitanje koja je svrha ovako širokog cjepljenja, da se vrtimo u krug i uništavamo vjeru u zdravstvo ili zaštita stanovništva? Uglavnom, ja sam mišljenja da je trebalo cijepiti samo rizične kategorije, a ostatak populacije adekvatno educirati o načinima poboljšanja tjelesnog imuniteta na respiratorne bolesti, pa tako i na Covid 19." - stav je dr. Alajbegovića.