Rusi izračunali iznos štete uništavanja brane Kahovka: svota je vrtoglava, prelazi milijardu eura

Uništavanje brane hidroelektrane Kahovka prouzročilo je štetu od 1,2 milijarde eura, rekao je u utorak ukrajinski ministar okoliša, upozoravajući da bi mine iskopane u poplavama mogle završiti na obalama drugih europskih zemalja.

Rušenje brane 6. lipnja koju su nadzirale ruske snage izazvalo je poplave diljem južne Ukrajine i područja pod ruskom okupacijom regije Herson, usmrtivši više od 50 ljudi i uništivši kuće i obradivo zemljište.

Govoreći videovezom na sastanku ministara okoliša zemalja Europske unije, ukrajinski ministar okoliša Ruslan Strilets rekao je da je procjena štete u tijeku, ali da je rušenje brane najveća ekološka katastrofa od ruske invazije u veljači 2022.

"Postoje stvari koje nikada ne možemo obnoviti, a to su ekosustavi koji su se izlili u Crno more. To uključuje 20.000 životinja koje su vjerojatno uginule, uključujući endemske vrste koje su pronađene samo u južnoj Ukrajini", rekao je.

Strilets nije precizirao što čini procijenjenih 1,2 milijarde eura štete, ali je rekao da je rušenje brane ostavilo oko milijun ljudi bez pitke vode nakon što se volumen akumulacije Kahovka smanjio za tri četvrtine.

Oleksii Filippov/Afp

“Europa će pronaći ruske mine na svojim plažama”, rekao je.

Ukrajina optužuje Rusiju za bombardiranje brane iz sovjetske ere pod ruskom kontrolom od prvih dana invazije, a Kremlj je optužio Kijev za sabotiranje hidroelektrane.

Tim međunarodnih pravnih stručnjaka koji pomažu ukrajinskim tužiteljima u njihovoj istrazi rekao je da je "vrlo vjerojatno" rušenje brane uzrokovano eksplozivom koji su postavili Rusi.

Šef politike Europske unije za okoliš Virginijus Sinkevicius rekao je da zemlje EU-a koordiniraju hitne isporuke čamaca, skloništa, vodenih brana, medicinskih materijala i pročišćivača vode.

Kao odgovor na probijanje brane, Poljska je rekla da Rusiju treba suspendirati iz Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije i zatražila je od EU-a da koordinira poziv kojeg su podržale Estonija, Litva i Latvija tijekom sastanka ministara okoliša.